Kwenda ku nda-nda-nda yo zviri mukati

Kwenda ku bhokiso ro zviri mukati

Zvapupu zva Jehovha

Kheta ndumi Cindau

 CIPAUKO 7

Kunozova no Rumuko!

Kunozova no Rumuko!

1-3. Tese tiri mukadheya yo mushovonyi, zve Jehovha anozotibudisa kudini?

NGATITI matongehwa kugara mukadheya ngo ndava ya mucikazivi. Zve amutona no mukana wo kubuda. Moperehwa ngo vetero yo kumbeji kwenyu, zve moperehwa ngo zano pa shwiro iyi. Asi pamunonga maperehwa kamare ngo vetero yese, mowana mundhu anosimba maningi ro kumubudisa zve womugondesa kuti anomubudisa! Munozwa kudini?

2 Tese tiri mukadheya yo rufu. Azvinenyi kuti takaitenyi, apana po kutizira. Asi Jehovha anosimba ro kutibudisa mu rufu. Zve iyena ari kutigondesa kuti “Mukorore wokupejisira kufujuhwa, ndihwona rufu.”—1 VaKorinto 15:26.

3 Amborangariranyi kuti kusujunuka kwakadini kwamaizozwa pamunozonga mucikazothyizve kufa! Asi Jehovha aazobvisi rufu basi. Iyena anozomusa vese vakapera kufa kare kuti vararame. Rangariranyi zvazvinozoreva kwamuri. Iyena anogondesa kuti “anozohwirijabze vakafa mu nyika.” (Isaia 26:19) Ndizvona zvinodaninjwa ngo Bhaibheri kuti rumuko.

PANOFA MUDIWA

4. (a) Zvicinyi zvingatitondhoja panofa wo pambhuri kana shamwari? (b) Ndiyani wainga shamwari jo phedo ja Jesu?

4 Wo pambhuri, kana shamwari yo phedo painofa, tinohwajihwa no kusuruvara maningi. Tinotama vetero. Apana catingaita kuti timuse mundhuwo. Asi Bhaibheri rinotipekeja nyarajo yokadi kamare. (Verenganyi 2 VaKorinto 1:3, 4.) Imanyi tivone muezaniso  umwe unovonesa kuti Jehovha na Jesu vano cido kamare co kumusa vadiwa vedu. Jesu paainga pasi pano, iyena waienda koovona Razaro no hambzaji jake, Marta na Maria. Vese vovatatu vainga vano ushamwari maningi na Jesu. Bhaibheri rinoti: “Jesu waidisisa Marta, no hama yake, pamwepo na Lázaro.” Asi njiku imweni Razaro wakafa.—Johani 11:3-5.

5, 6. (a) Jesu wakaitenyi paakavona ukama no shamwari ja Razaro jakasuruvara? (b) Ngenyi kuziva mazwiro a Jesu pa rufu zvinotitondhoja?

5 Jesu wakaenda kootondhoja Marta na Maria. Marta paakazwa kuti Jesu wainga eciviya, iyena wakabuda kunja ko dhorobha kootandamija Jesu. Wakadakara ngo kuvona Jesu, asi Marta wakamubvunja kudari: “No mainga muri pano, hama yangu aicadepi kufa.” Marta wairangarira kuti Jesu wainga anonoka maningi. Perapo, Jesu wakavona Maria munukuna wa Marta, ecicema. Ecivona kusuruvara kwavo, iyena wakahwajihwa mu mwoyo zve wocema. (Johani 11:21, 33, 35) Iyena wakazwa kuhwajihwa kwatinozwaya tikafihwa ngo mundhu watinoda.

6 Kuziva kuti Jesu anomazwiro akatojana no edu pa rufu, zvinotitondhoja. Zve Jesu wakatojana na Baba wake. (Johani 14:9) Jehovha ano simba ro kubvisa rufu mbhera na rini, zve ndizvona zvaanozoita sambi-sambi.

“LÁZARO, BUDAI KUNJA!”

7, 8. Ngenyi Marta aacaidepi kuti buwe ribviswe pa guva ra Razaro, asi cicinyi cakaita Jesu?

7 Jesu paakaguma pa guva rainga rakavigwa Razaro, musuvo waro wainga wapera kujiviwa ngo buwe guru. Jesu wakati: “Bvisanyi buwe.” Asi Marta aacaizvidepi.  Muviri wa Razaro wainga wakavigwa sure ko njiku murongomuna. (Johani 11:39) Iyena aacaizivepi zvaida kuita Jesu kuti abesere hambzaji ya Marta.

Rangariranyi mudakaro wakava no ukama no shamwari ja Razaro paakamuswa!—Johani 11:38-44

8 Jesu wakati kuna Razaro: “Budai kunja!” Zvakazovona Marta na Maria zvinoshamaisa. “Nyakufa wakabuda, akasungwa ngo nguvo mu nyara no mu murenje.” (Johani 11:43, 44) Razaro wainga amuswa kuti ararame! Wainga aviiswazve pakati po mbhuri yake no shamwari. Ivona vaitomubata, vecimupsasa, vecibhuya naye. Cishamaiso cakadini! Jesu wainga amusa Razaro.

“MUSIKANE, NDINOKUBVUNJA, MUKAI!”

9, 10. (a) Ndiyani wakapekeja simba Jesu ro kumusa vandhu? (b) Ngenyi zviitiko zvo kumuswa ko vandhu zvinomutengo mukuru?

9 Jesu waimusa vandhu ngo simba rake here? Haiwa! Acito amusa Razaro, Jesu wakaita mukumbiro kuna Jehovha, zve Jehovha wakamupa simba ro kumusa Razaro. (Verenganyi Johani 11:41, 42.) Razaro aacaingepi ega basi wakamuswa. Bhaibheri rinotibvunja ngo pamusoro po musikane wo 12 o makore o kubahwa waihwaja maningi. Jairosi, baba vake, vainga vatopera simba, zve ivona vainga vapera kukumbira Jesu kuti arape mwana wake. Wainga ari mwana wake umwe ega. Paainga ecibhuya na Jesu, mwanarume umweni wakaviya womubvunja kuti: “Mwana wako watamika. Munonesa ngenyi Mujijisi?” Asi Jesu wakati kuna Jairosi: “Ucathya! Tendai basi, yena anozoponeswa.” Jesu wakaenda kumuzi ka Jairosi pamwepo nae. Paainga ecikhwedera phedo no pamuzi, Jesu waivona no kuzwa vandhu vecicema. Jesu wakavabvunja kuti: “Mucarira! Yena aazivi kufa; wakavata.” Babake na  make vanoita inga vakakahamara ngo zvakanangwa ndi Jesu. Jesu wakakumbira kuti vese vabude zve wakatora baba na mai vo musikane vonghwina nae mumba mainga makarajikwa musikane. Jesu nga ushoni-ushoni wakamumujura ngo nyara womubvunja kuti: “Musikane, ndinokubvunja, mukai!” Rangariranyi mudakaro wakava no vabari vake paakamuka wotanga kufamba! Jesu wainga amusa mwana wavo. (Marco 5:22-24, 35-42; Luka 8:49-56) Kubvira pa njiku yondhoyo, ivona pavaivona mwana wavo vaiceujira zvavakaitihwa ndi Jehovha ecishandisa Jesu. *

10 Vaya vakamuswa ndi Jesu vakazofazve. Asi zvinosisira maningi kuverenga zviitiko zvo vandhu ava, ngo kuti zvinotipekeja vetero yokadi kamare. Jehovha ano cido cokumusa vandhu zve anozozviita.

ZVATINOJIJA KUBVA MU ZVIITIKO ZVO RUMUKO

Mupostori Pedhru wakamusa Dhorika mwanakaji wo ciKristu.—Maitiro o Vapostori 9:36-42

Eria ecimusa mwana wo noni.—1 Majimambo 17:17-24

11. Mucumaeri 9:5 inotijijisenyi ngo pamusoro pa Razaro?

11 Bhaibheri rinonanga pambhene kuti “vakafa avabzizivi.” Ngo zvaainga akaita kamare Razaro. (Mucumaeri 9:5) Inga zvainga zvakananga Jesu, Razaro waiita inga waivata kamare. (Johani 11:11) Paainga ari mu guva, Razaro ‘aacaizvizivepi.’

12. Tinozvizivisa kudini kuti kumuswa ka Razaro kwakaitikadi kamare?

12 Jesu paakamusa Razaro, vandhu vazinji vakazvivona. Pikija vavengi va Jesu vakavona cishamaiso ici.  Razaro wainga ecirarama, zve izvi zvakavonesa kuti rumuko hwainga hwaitikadi kamare. (Johani 11:47) Zve vandhu vazinji vakaenda kovona Razaro, zve zvakavaita kuti vatange kudavira kuti Jesu wakatumwa ndi Mwari. Vavengi va Jesu, avacaizvidepi, ivona vakaeja kuuraya vese, Jesu na Razaro.—Johani 11:53; 12:9-11.

13. Ngenyi tinova no cokwadi co kuti Jehovha anozomusa vakafa?

13 Jesu wakananga kuti ‘vese vaya vari mu makuva anorangarihwa’ vanozomuswa. (Johani 5:28) Izvi zvinoreva kuti vese vayani vanorangarihwa ndi Jehovha vanozomuswa. Asi kuti Jehovha amuse mundhu, anodikana kuceukija zvese ngo pamusoro po mundhuwo. Waro iyena anozvikwanisa here? Rangariranyi, kuno makumi no makumi o zviuru zvo ndhondho kudenga. Bhaibheri rinonanga kuti Jehovha anoziva zina ro ndhondho imwe nga imwe. (Verenganyi Isaia 40:26.) Kudari ecikwanisa kuziva zina ro ndhondho imwe nga imwe, azvingamunesi kuziva zviri zvese ngo pamusoro pa vayani vaanozomusa. Cinosisirazve nga ici, Jehovha wakasika zviro zvese, waro tinoziva kuti iyena anosimba ro kumusa vakafa.

14, 15. Masoko a Jobe anotijijisenyi ngo pamusoro po rumuko?

14 Mundhu wakagondeka Jobe waidavira kuti rumuko huriyo. Iyena wakabvunjisa kuti: “Kudari ariwese akafa, angaponabze?” Perapo wakati kuna Jehovha: “Mungandidanija, inini ndingadavira; mungada kuvonabze basa ro nyara jenyu.” Hina, Jobe waiziva kuti Jehovha waivetera no cidaka-daka co kuguma ko njiku yo kumusa kwake vakafa.—Jobe 14:13-15.

15 Munozwa kudini ngo vetero yo rumuko? Kangaije mungabvunjisa kuti, ‘Ndingati kudini ngo ukama  no shamwari jangu jakapera kufa, vanozomuswavo?’ Zvinotondhoja kuziva kuti Jehovha anoda kamare kumusa vakafa. Imanyi tivone kuti Bhaibheri rinonangenyi ngo pamusoro po kwavanozogara zve ndiyani anozomuswa.

IVONA “VANOZOZWA IZWI RAKE . . .VANOZOMUKA”

16. Mushovonyi wo upenyu unozobuswa ngo vanozomuswa kuti vararame pasi pano?

16 Kareko, vainga vecimuswa vaigarazve no ukama pomwe no shamwari javo pasi pano. Ngo zvinozoitikavo kumbejiyo, asi zvinonga zvecidakajisa maningi kupinda zvokare. Ngenyi? Ngo kuti vaya vanozomuswa pasi pano vanozova no mukana wo kuraramazve mbhera na rini. Zve vanozorarama mu nyika yakasiana maningi no yatiri kuraramari nyamasi. Kunonga kucina hondo, uphanga, nee ndenda.

17. Ndiyani anozomuswa?

17 Ndiyani anozomuswa? Jesu wakananga kuti ‘[vese] vaya vari mu makuva vanozozwa izwi rake . . . vomuka.’ (Johani 5:28, 29) Zve Apokalipsi 20:13 inotibvunja kuti: “Jombe rakahwirija vokufa varo. Rufu no Gehena bzopavo vokufa vabzo.” Hina, makumi no makumi o zviuru zvo vandhu zvinozoraramazve. Mupostori Pauro wakananga kuti vese, “vanasi no vacikanasi” vanozomuswa. (Verenganyi Maitiro o Vapostori 24:15.) Izvi zvinorevenyi?

Mu Paradhiso, vanozomuswa vanozogarazve no vadiwa vavo

18. Ndiyani “vanasi” vanozomuswa?

18 “Vanasi” vanobatanijwa vashandiri va Jehovha vakagondeka vakararama Jesu acito aviya pasi pano. Vandhu vakadari inga Nowa, Abhirahama, Sara, Mosi,  Rute, na Esita vanozomuswa kuti vararame pasi pano. Mungatoverenga zviitiko zva umwe wo vanarume no vanakaji ava mu Vaheberi cipauko 11. Tingati kudini ngo vashandiri vakagondeka va Jehovha vanofa mazuva ano? Ivonavo “vanasi,” zve vanozomuswavo.

19. “Vacikanasi” ndiyani? Jehovha wakavapa mukana wenyi?

 19 “Vacikanasi” vanobatanijwa makumi no makumi o zviuru zvo vandhu vacizivi kuva no mukana wo kuziva Jehovha. Pikija vakafa, Jehovha aavakanganwi. Anozovamusa, zve ivona vanozova no mukana wokujija ngo pamusoro pake.

20. Ngenyi asipi vese vanozomuswa?

20 Izvi zvinoreva kuti vese vakafa vanozomuswa here? Haiwa. Jesu wakananga kuti vamweni avazomuswi. (Luka 12:5) Ndiyani anozoziva kuti mundhu uwu anozomuswa kana kuti haiwa? Ndi Jehovha mutongi wo kupejisira, asi iyena wakapekeja Jesu simba ro “kuti aite mutongi wo vapenye no vakafa.” (Maitiro o Vapostori 10:42) Wese anotongwa kuti wakashata zve woramba kucinja aazomuswi.—Vonanyi Masoko o Kupejisira civerengo 19.

RUMUKO HWO KURARAMA KUDENGA

21, 22. (a) Zvinoda kurevenyi kumuswa kuitira kwenda kudenga? (b) Ndiyani wakatanga kumuswa kuti aende kudenga?

21 Bhaibheri rinotibvunjavo kuti vandhu vamweni vanozorarama kudenga. Mundhu paanozomuswa kuti aende kudenga, aazomuswi inga mundhu ano muviri wo mundhu kamare. Iyena anozomuswa kuti ararame kudenga inga mundhu wo kumujimu.

22 Jesu ndiyena mundhu wakatanga kuashira mushovo wo rumuko uhu. (Johani 3:13) Njiku ndhatu Jesu naapera kuurawa, Jehovha wakamumusa. (Nduyo 16:10; Maitiro o Vapostori 13:34, 35) Jesu aazivi kumuswa no muviri wo mundhu kamare. Mupostori Pedhru wakadurujira kuti Jesu “wakaurawa ngo konyama, wohwirijihwa uhomi, ngo kuda ko Mujimu.”  (1 Pedru 3:18) Jesu wakamuswa inga mundhu wo kumujimu anosimba maningi! (1 VaKorinto 15:3-6) Asi Bhaibheri arinangi kuti iyena anozova ega basi.

23, 24. Ngowapi “Muxambi mudoko” wakananga Jesu, zve vangana vanozoenda kondhoyo?

23 Ari phedo no kufa, Jesu wakabvunja vajiji vake kuti: “Ndinoenda konasirira ndau komuri.” (Johani 14:2) Izvi zvinoreva kuti vateveri vake vamweni vanomuswa kuti vaende kudenga koorarama pamwepo nae. Vangana? Jesu wakananga kuti i vandhu vashoma, hina “muxambi mudoko!” (Luka 12:32) Mupostori Johani wakapekeja mutengo wavo kamare paakavona Jesu akaima “pa dunthu ro Sioni [ro kudenga]. Pamwepo na irona vakavonekavo . . . (144.000) bzo vandhu.”—Apokalipsi 14:1.

24 Ma Kristu o 144.000 anozomuswa rini? Bhaibheri rinotibvunja kuti izvi zvinozoitika pasure po kutanga kutonga ka Kristu kudenga. (1 VaKorinto 15:23) Tiri kutorarama mu nguva iyi wari uno, zve vazinji vo 144.000 vakatopera kumuswa voenda kudenga. Vaya vaciri pasi pano pavanofa mu njiku jino vanomuswa ciriporipoco kuti vararame kudenga. Asi vandhu vazinji vanozomuswa kumbejiyo kuti vararame mu Paradhiso pasi pano.

25. Tinozojijenyi mu cipauko cinotevera?

25 Sambi-sambi, Jehovha anozosujunura vandhu vese kubva mu rufu, zve rufu aucazowanikizve! (Verenganyi Isaia 25:8.) Asi vanozoenda kudenga vanoenda kooitenyi? Bhaibheri rinonanga kuti ivona vanoenda kootonga na Jesu mu Umambo hunotonga. Tinozojija zvizinji ngo pamusoro po utongi uhu mu cipauko cinotevera.

^ ndim. 9 Nguva jimweni, Bhaibheri rinotibvunja ngo pamusoro po rumuko hwo vocidoko, vasharuka, vanarume no vanakaji, va Iziraeri no vaciripi va Iziraeri. Mungazviverenga pana 1 Majimambo 17:17-24; 2 Majimambo 4:32-37; 13:20, 21; Mateu 28:5-7; Luka 7:11-17; 8:40-56; Maitiro o Vapostori 9:36-42; 20:7-12.