LARTIK LETID 18
KANTIK 65 Avanse!
Zenn Frer—Swiv Lexanp Mark ek Timote
“Amenn Mark ansam avek twa, parski li pou itil pou mwa dan mo servis sakre.”—2 TIM. 4:11.
PWIN PRINSIPAL
Dan sa lartik-la, nou pou trouve kouma lexanp Mark ek Timote kapav ed bann zenn frer pou zot fer plis pou Zeova ek pou zot bann frer ek ser dan lasanble.
1-2. Ki kitsoz ti kapav anpes Mark ek Timote pou fer plis pou Zeova?
ZENN frer, sirman to anvi fer plis pou Zeova ek pou to bann frer ek ser dan lasanble! Nou bien kontan kan nou trouv bann zenn frer dispoze pou servi lezot. (Ps. 110:3) Selman, li pa touletan fasil pou fer plis pou Zeova. Eski to ezite pou fer plis pou Zeova parski to pa kone kouma to lavi pou ete apre, ouswa parski to pa kone kotsa Zeova kapav avoy twa? Eski to’nn gagn lokazion pou fer plis pou Zeova, me to pa’nn fer li parski to panse ki to pena ase kapasite? Si wi, pa zis to tousel ki’nn pans koumsa!
2 Mark ek Timote osi inn pas dan bann sitiasion koumsa. Selman, mem si zot ti panse ki zot pa ti ena ase kapasite, ouswa mem si zot pa ti kone kouma zot lavi ti pou ete apre, zot ti aksepte fer plis pou Zeova. Mark kitfwa ti pe res kot so mama dan enn zoli lakaz kan lapot Pol ek Barnabas ti invit li pou vinn ar zot dan zot premie vwayaz misioner. (Zist. 12:12, 13, 25) Lerla, Mark ti kit so lakaz pou ki li kapav fer plis pou Zeova. Pou koumanse, li ti al Antios, ek apre sa, li ti akonpagn Pol ek Barnabas dan bann lezot landrwa ki pli lwin. (Zist. 13:1-5) Parey kouma Mark, Timote ti pe res kot so bann paran kan Pol ti invit li pou vinn prese ansam avek li. Timote ti ankor zenn ek li pa ti ena lexperyans, alor li ti kapav servi sa kouma enn pretext pou li pa ale. (Konpar ar 1 Korintien 16:10, 11 ek 1 Timote 4:12.) Selman, li ti aksepte linvitasion Pol, ek gras-a sa, li ti gagn boukou benediksion.—Zist. 16:3-5.
3. (a) Kouma nou kone ki Pol ti bien kontan Mark ek Timote? (2 Timote 4:6, 9, 11) (Get zimaz osi.) (b) Ki kestion nou pou reponn dan sa lartik-la?
3 Mem si zot ti ankor zenn, Mark ek Timote ti aprann pou asim diferan responsabilite dan lasanble. Pol ti telman kontan sa de frer-la, ki kan li ti pre pou mor, li ti demann zot pou vinn get li. (Lir 2 Timote 4:6, 9, 11.) Pol ti bien kontan zot ek li ti fer zot konfians. Me ki zoli kalite Pol ti trouve kot zot? Kouma bann zenn frer azordi kapav swiv lexanp Mark ek Timote? Ek ki bienfe bann zenn frer kapav gagne ar bann zoli konsey ki Pol inn done?
Pol ti bien kontan Mark ek Timote, parski bann-la ti bien soutenir li ek zot ti asim bann responsabilite mem si zot ti zenn (Get paragraf 3) b
SWIV LEXANP MARK—TO BIZIN DISPOZE POU SERVI LEZOT
4-5. Kouma Mark ti montre ki li ti dispoze pou servi lezot?
4 Dapre enn liv, servi lezot vedir fer zefor pou ed zot ek kontign ed zot mem si sa bien difisil. Mark inn donn enn zoli lexanp dan sa domenn-la. Kan Pol ti refiz amenn Mark avek li dan so deziem vwayaz misioner, kitfwa sa ti bien bles Mark ek li ti bien dekouraze. (Zist. 15:37, 38) Me eski sa ti anpes li pou servi so bann frer ek ser? Non.
5 Kan so kouzin Barnabas ti invit li pou al servi dan enn lot landrwa, Mark ti aksepte. Apepre 11 an plitar, kan Pol ti dan prizon dan Rom, Mark ti avek li pou ankouraz li. (File. 23, 24) Avredir, Pol ti telman kontan soutien ki li ti pe gagne ar Mark, ki li ti dir ki Mark “enn gran sours rekonfor.”—Kol. 4:10, 11.
6. Ki bienfe Mark ti gagne parski li ti pas boukou letan ar bann frer ki fidel? (Get not.)
6 Mark ti pas boukou letan ar bann frer ki fidel. Gras-a sa, li ti gagn boukou bienfe. Par exanp, apre ki li ti pas inpe letan ar lapot Pol dan Rom, Mark ti al zwenn lapot Pier dan Babilonn. Mark ek Pier ti vinn telman pros, ki kan Pier koz lor Mark, li apel li “mo garson.” (1 Pier 5:13) Pandan ki zot ti pe travay ansam, Pier kitfwa ti rakont Mark bann zoli zistwar lor Zezi. Ek kan plitar Mark ti ekrir so Levanzil, li ti rakont sa bann zistwar-la. a
7. Kouma Seung-Woo ti swiv lexanp Mark? (Get zimaz osi.)
7 Mark ti res bien aktif dan so servis pou Zeova, ek li ti pas boukou letan ar bann frer ki ena lexperyans. Kouma to kapav swiv lexanp Mark? Si to pa’nn reisi gagn enn privilez ki to ti pe rode, to bizin ena pasians ek kontign rod bann lezot fason pou to servi Zeova ek to bann frer ek ser. Anou get lexanp enn ansien ki apel Seung-Woo. Kan li ti ankor zenn, li ti kontan konpar li ar bann lezot zenn frer. Me kan sertin parmi zot ti gagn bann privilez avan li, Seung-Woo ti bien dekouraze. Avek letan, li ti al koz sa ar bann frer ki ena matirite. Lerla, enn ansien ti konsey li pou fer seki li kapav pou servi lezot, mem si lezot pa remark bann bon kitsoz ki li fer. Seung-Woo ti swiv sa konsey-la, ek li ti koumans ed bann frer ek ser aze so lasanble ek osi bann ki ti bizin enn transpor pou vinn renion. Azordi, Seung-Woo dir: “Mo ti koumans konpran seki sa vedir fer plis pou servi lezot. Mo ti gagn boukou lazwa parski mo ti pe ed lezot.”
Ki bienfe bann zenn frer kapav gagne kan zot pas letan ar bann frer ki ena lexperyans? (Get paragraf 7)
SWIV LEXANP TIMOTE—MONTRE KI TO VREMEM INTERESE AR LEZOT
8. Kifer Pol ti anvi ki Timote akonpagn li? (Filipien 2:19-22)
8 Kan Pol ti retourn dan bann lavil kot li ti gagn persekision, li ti bizin bann frer ki ena boukou kouraz pou akonpagn li. Pou koumanse, li ti swazir enn frer ki ena lexperyans ek ki apel Silas pou akonpagn li. (Zist. 15:22, 40) Me apre, li ti osi swazir Timote. Kifer Pol ti anvi ki Timote akonpagn li? Premierman, parski Timote ti ena enn bon repitasion. (Zist. 16:1, 2) Ek deziemman, parski Timote ti vremem interese ar lezot.—Lir Filipien 2:19-22.
9. Kouma Timote ti montre ki li ti vremem interese ar so bann frer ek ser?
9 Depi ki li’nn koumans travay ansam avek Pol, Timote ti montre ki li ti fer lintere lezot pas avan so prop lintere. Se pou sa rezon-la ki Pol ti kit li dan Bere. Pol ti sir ki Timote ti pou ankouraz bann nouvo frer ek ser ki dan sa lasanble-la. (Zist. 17:13, 14) Sirman Timote ti profit lexperyans Silas, ki ti res dan Bere li osi. Me apre, Pol ti avoy Timote tousel dan Tesalonik pou ankouraz bann Kretien ki ena laba. (1 Tes. 3:2) Apre sa, pandan anviron 15 an, Timote so lamour pou so bann frer ek ser ti kontign grandi. Li ti telman kontan zot ki parfwa li ti mem plore kan so bann frer ti pe soufer. (Rom. 12:15; 2 Tim. 1:4) Kouma bann zenn frer azordi kapav swiv lexanp Timote?
10. Kouma Woo Jae inn fer zefor pou vremem interese ar lezot?
10 Enn frer ki apel Woo Jae ti fer zefor pou vremem interese ar lezot. Kan li ti pli zenn, Woo Jae ti trouv sa difisil pou koz ar bann frer ek ser aze ki dan so lasanble. Kan li ti zwenn zot dan renion, li ti zis dir zot bonzour. Lerla, enn ansien ti donn Woo Jae enn zoli konsey. Li ti dir li ki si li anvi koz pli lontan ar lezot, li bizin dir zot seki li apresie kot zot. Ansien-la ti osi ankouraz Woo Jae pou reflesi lor bann kitsoz ki kapav interes lezot. Lerla, Woo Jae ti swiv konsey sa ansien-la. Azordi, Woo Jae enn ansien, ek li dir: “Azordi, mo trouv sa pli fasil pou ena bann zoli konversasion ar bann frer ek ser ki ena diferan laz. Mo kontan parski mo konpran pli bien bann frer ek ser ek bann difikilte ki zot gagne. Gras-a sa, mo finn kapav ed zot.”
11. Kouma bann zenn frer kapav montre ki zot vremem interese ar tou dimounn dan lasanble? (Get zimaz osi.)
11 Zenn frer, kouma to kapav montre ki to vremem interese ar lezot? Dan renion, interes twa ar sakenn parmi to bann frer ek ser, ki zot zenn ouswa vie. Pran zot nouvel ek ekout zot bien kan zot koze. Koumsa, to pou kone kouma to kapav ed zot. Kitfwa to pou aprann ki enn vie koup pe bizin led pou servi JW Library. Ouswa kitfwa to pou aprann ki zot pa’nn fer laranzman ar personn pou predikasion. Eski to kapav ed zot pou servi zot laparey elektronik, ouswa eski to kapav sorti predikasion ansam avek zot? Kan to ed to bann frer ek ser dan sa bann fason-la, to pou enn bon lexanp pou tou dimounn dan lasanble.
Bann zenn frer kapav ede dan lasanble dan diferan fason (Get paragraf 11)
BANN KONSEY LAPOT POL KAPAV ED TWA
12. Zenn frer, kouma to kapav gagn bann bienfe gras-a bann konsey ki lapot Pol ti donn Timote?
12 Pol ti donn Timote bann bon konsey ki’nn ed li pou ena enn zoli lavi ek pou fer plis pou Zeova. (1 Tim. 1:18; 2 Tim. 4:5) Zenn frer, twa osi to kapav gagn bann bienfe gras-a bann konsey lapot Pol. Kouma? Kan to lir de let ki Pol ti ekrir Timote, fer koumadir li’nn ekrir sa pou twa, ekout bann konsey ki li’nn done, ek met zot an pratik dan to lavi. Anou get de-trwa sa bann konsey-la.
13. Ki savedir “ena latasman pou Bondie”?
13 “Antrenn twa avek lobzektif pou ena latasman pou Bondie.” (1 Tim. 4:7b) Enn kikenn ena latasman pou Bondie kan li res fidel ar Zeova ek kan li fer bann kitsoz ki fer Li plezir. Nou pa ne avek “latasman pou Bondie,” alor nou bizin fer zefor pou devlop sa kalite-la. Kouma nou kapav fer sa? Kan Pol ti dir “antrenn twa,” li ti servi enn mo Grek ki montre kouma bann atlet bizin fer boukou zefor pou prepar zot pou enn konpetision. Sa bann atlet-la ti bizin disiplinn zotmem, setadir gard bann bon labitid ek evit bann kitsoz ki ti kapav anpes zot res konsantre lor zot lobzektif. Twa osi, to bizin disiplinn tomem ek ena bann bon labitid ki kapav fer twa vinn pli pros ar Zeova.
14. Ki lobzektif to bizin ena kan to lir Labib? Donn enn lexanp pou explike.
14 Li bien inportan ki to pran labitid pou lir to Labib toulezour. Kan to fer sa, pa bliye ki to lobzektif se pou vinn pli pros ar Zeova. Anou pran enn lexanp. Kan to lir zistwar Zezi ek sa zenn sef ris la, ki sa aprann twa lor Zeova? (Mark 10:17-22) Sa zom-la ti kone ki Zezi ti Lemesi, selman li pa ti ena ase lafwa pou vinn so disip. Kanmem sa, Zezi “ti resanti lafeksion pou li.” Kan to reflesi lor fason ki Zezi inn koz ar sa zom-la, eski sa pa tous twa? Li kler ki Zezi ti anvi ki sa zom-la pran enn bon desizion. Bann santiman ki Zezi ti ena pou sa zom-la montre ki Zeova ti ena mem santiman pou li. (Zan 14:9) Alor, kan to reflesi lor sa zistwar-la, to kapav demann tomem, ‘Ki mo bizin fer pou ki mo vinn pli pros ar Zeova ek pou ki mo kapav fer plis pou mo bann frer ek ser?’
15. Zenn frer, kifer li bien inportan ki to enn lexanp pou lezot? Explike. (1 Timote 4:12, 13)
15 “Vinn enn lexanp pou bann fidel.” (Lir 1 Timote 4:12, 13.) Pol ti ankouraz Timote pou devlop so bann kapasite, kouma lir ek ansegne, me li ti osi ankouraz li pou devlop bann kalite, kouma lamour, lafwa, ek pirte. Kifer Pol ti ankouraz Timote pou devlop bann zoli kalite? Pou ki li kapav vinn enn lexanp pou lezot. So bon lexanp, ti pou ena plis pwa ki so bann parol. Anou pran enn lexanp. Fer koumadir to bizin fer enn diskour pou explik lezot kouma zot kapav fer plis dan predikasion. To pou santi twa pli alez pou koz lor sa size-la si tomem to fer to best dan predikasion, pa vre! Anplis, si bann dimounn ki pe ekout twa, zot kone ki tomem to enn lexanp dan predikasion, sa pou motiv zot pou met an pratik bann konsey ki to donn zot.—1 Tim. 3:13.
16. (a) Sit sink domenn kot bann zenn frer kapav vinn enn lexanp. (b) Zenn frer, kouma to kapav vinn enn lexanp “dan to bann parol”?
16 Dan 1 Timote 4:12, Pol koz lor sink domenn kot bann zenn frer kapav vinn enn lexanp. Dan to letid personel, eski to kapav reflesi lor sakenn parmi sa bann domenn-la? Par exanp, si to anvi vinn enn lexanp “dan to bann parol,” reflesi kouma to kapav koz dan enn fason ki pou ankouraz lezot. Si to ankor pe res kot to bann paran, eski to kapav remersie zot ek dir zot ki kantite to rekonesan pou tou seki zot pe fer pou twa? Apre renion, eski to kapav al get enn kikenn ki ti ena enn size dan renion ek dir li ki kitsoz to’nn apresie dan so size? To kapav osi fer zefor pou reponn dan to prop mo kan to dan renion. Kan to fer zefor pou vinn enn lexanp “dan to bann parol,” lezot pou “trouv bien to bann progre.”—1 Tim. 4:15.
17. Zenn frer, ki kitsoz kapav ed twa pou realiz bann lobzektif spiritiel? (2 Timote 2:22)
17 “Sove devan bann dezir lazenes, me kontign fer zefor pou devlop lazistis.” (Lir 2 Timote 2:22.) Pol ti ankouraz Timote pou rezet tou bann kitsoz ki ti kapav anpes li fer plis pou Zeova ouswa gat so lamitie avek Li. Eski ena sertin kitsoz ki pe anpes twa fer plis pou Zeova? Par exanp, kitfwa to kontan fer enn spor, al lor Internet, ouswa zwe bann video-game. Sa bann kitsoz-la, zot pa move, me kitfwa zot pe pran tro boukou to letan. Eski to kapav servi inpe sa letan-la pou to fer plis pou Zeova? Par exanp, kitfwa to kapav donn enn koudme pou mintenans ek netwayaz Lasal, ouswa donn to nom pou fer prezantwar. Si to partisip dan sa bann laktivite-la, to pou fer bann nouvo kamarad ki pou ed twa pou fixe ek pou realiz bann lobzektif spiritiel.
TO POU GAGN BANN BENEDIKSION KAN TO SERVI LEZOT
18. Kifer nou kapav dir ki Mark ek Timote ti ena enn zoli lavi?
18 Mark ek Timote ti fer bann sakrifis pou ki zot kapav fer plis pou Zeova ek pou servi zot bann frer ek ser. Gras-a sa, zot ti ena enn zoli lavi. (Zist. 20:35) Mark ti al dan plizir pei pou ki li kapav fer plis pou so bann frer ek ser. Li ti osi ekrir enn zoli liv lor lavi ek predikasion Zezi. Timote ti ed Pol pou form bann lasanble, ek li ti ankouraz bann frer ek ser. Nou sir ki Zeova ti trouv tou bann sakrifis ki Mark ek Timote ti fer pou servi Li ek sa ti fer Li plezir.
19. Zenn frer, kifer to bizin fer to maximum pou swiv bann konsey ki Pol ti donn Timote, ek ki rezilta to pou gagne si to fer sa?
19 Kan nou lir bann let ki Pol ti ekrir Timote, nou trouve ki Pol ti vremem kontan Timote. Sa bann let-la montre osi ki Zeova bien kontan bann zenn frer. Li anvi ki zot reisi zot lavi. Alor, zenn frer, fer to maximum pou swiv bann zoli konsey ki lapot Pol inn done, ek pou fer plis pou to bann frer ek ser. Si to fer sa, to pou ena enn zoli lavi depi aster-la mem, ek dan lavenir to pou “kapav trap for vre lavi.”—1 Tim. 6:18, 19.
KANTIK 80 ‘Goute, Gete Ki Zeova Li Bien Bon’
a Pier ti enn kikenn ki ti ena boukou santiman, alor kan li ti rakont Mark seki Zezi ti fer, ti dir, ek ti resanti, sirman li ti met boukou santiman ladan. Alor, nou konpran kifer dan so Levanzil, kan Mark ti koz lor bann kitsoz ki Zezi ti fer, souvan li ti dir osi seki Zezi ti resanti.—Mark 3:5; 7:34; 8:12.
b DESKRIPSION ZIMAZ: Mark pe ed Pol ek Barnabas pandan zot vwayaz misioner. Timote pe vizit enn lasanble ek li pe ankouraz bann frer ek ser.

