¿Pje ngeje ne alma?

¿Pje ngeje ne alma?

K’o mama nu Jñakjimi

 Kja ne Jñakjimi, ne jñaa alma je ni jñeje kja hebreo ke nge néfesch i kja griego nge psykjé. Ne jñaa hebreo xo nee ra mama “kʹꞹ kjꞹsʼꞹ o jñꞹꞹ”, i kja griego xo nee ra mama “nu kʹꞹ xi bʼꞹntrjo”, “ntee, o d’a trʹee”.  a Ngekʼua, nee ra mama ke nu alma nge nu ntee, ngekʼua nee ra mama ke nge nrrexe nu ntrʼee; i dya nee ra mama ke ri nge kʼꞹ pɇsʼi amboo kja in cuerpo i ke dya ri tu̱u̱ ma ra nrru̱u̱ o cuerpo. Ra nuji kʼo na kjuana kʼo mama nu Biblia

E Adán dya go unꞹji dʼa alma,​bo “nange dʼa alma”

  •   Ma e Jehová go dyⱥtrʼⱥ e Adán, nge kʼꞹ otrʼꞹ go mimi kja texe yo ntee, nge kʼo mama nu Jñakjimi ke “nu bʼɇzo bo nge dʼa alma viviente” (Genesis 2:7, Biblia Textual). Ngekʼua kʼo nee ra mama ngekʼꞹ e Adán dya go unꞹji dʼa alma, ​bo na nge dʼa alma, kʼo nee ra mama bo nge dʼa tree.

  •   Ne Biblia mama ke dʼa alma søø ra nrrørꞹ dʼa añima (Levítico 5:2, Jünemann), søø ra ñonꞹ (Levítico 7:​20, Katznelson), søø ra pɇpji (Levítico 23:30, Huerin), me nee ra zaʼa ngeʼe (Deuteronomio 12:20, Nácar-Colunga, 1974) i ra dyⱥtⱥ yo ley (Romanos 13:1, Reina-Valera, 1909). Ngextjo dʼa ntee janzigange søø ra tsjaayo.

¿Nge ke dya søø ra nrru̱u̱?

 Iyo, nu alma søø ra nrru̱u̱. Jega manji akjanu yo Jñakjimi. Ra janrrajiyo janzi ejemplo:

  •   Nu Jñakjimi mama: “Nu alma kʼꞹ ra tsjaa kʼo na sʼoo, ra ndu̱u̱”​(Ezequiel 18:4, 20, La Biblia de las Américas).

  •   Nzakja ma mi jꞹmpꞹji nguenda kʼo ntee a Israel ma dya mi ⱥtⱥji kʼo ley nzakja kʼꞹ mi mama: “kʼe ntee kʼꞹ, ra mbøtrʼꞹji”, o “ra dyokꞹji” (Éxodo 12:15, 19; 31:14, Reina-Valera, 1909; Levítico 7:20, 21, 27, Biblia de Ferrara). Kja Levítico 19:8, La Biblia de las familias católicas xo mama kʼo mi kjaapꞹji ko yo jñaa: “kʼe alma ra mbøtrʼꞹjikʼꞹ”.

  •   Xo bʼꞹbʼꞹ kʼo versículo kja nu Jñakjimi kʼꞹ manji “alma kʼꞹ ya nrru̱u̱” ma ra nⱥdⱥji na añima ke mi nge na tree. (Levítico 21:11; Números 6:6). Zø na punkjꞹ Biblia potꞹji ne jñaa nzakja “dʼa ngero ke a ndu̱u̱ o “dʼa tree ke ya nrru̱u̱” kja nu texto original kja nu jñaa hebreo bʼꞹbʼꞹ ne jñaa néfesch, o ke nee ra mama “alma”.

“Alma” i “zakꞹ”

 Kja nu Jñakjimi, alma xo nge dʼa sinónimo de nu zakꞹ. Nzakja kja Job 33:22 ne jñaa kja hebreo “alma” (néfesch) ni jñekjui o chjenjui ko nu “zakꞹ”. Nzakja ma ra mama ke dʼa ntee a ro nrrꞹntrjo, nu Jñakjimi mama ke tsʼetrjo ro bʼɇzhi ne “alma”​(Éxodo 4:​19; Jueces 9:​17; Filipenses 2:​30).

 Kʼꞹ ra meyaji na joo ne jñaa kʼo nee ra mama ne alma jaga mama kja yo versículo kja o Jñaa e Yose. Nzakja kja Génesis 35:18 mama ke nu “alma” kʼe nrrinxꞹ ma “pedye”, o jaga mama nu version Torres Amat, angeze “me ma søtrjo ma kʼꞹzʼꞹ o jñꞹꞹ ngekʼua dya ro nrru̱u̱” Kʼe jñaa kʼo nee ra mama nge ke o vida o nu zakꞹ bɇchʼi ro nrru̱u̱ o a ma tu̱trjo. Ngekʼua kja yo nandyo Biblia manji kja yo versículo ke kʼe nrrinxꞹ “a ma bʼɇxtrjo chikileje ke ro nrru̱u̱ o a ma tu̱u̱ o a ma jɇzi ke ro tsʼozʼꞹ o jñꞹꞹ”​(La Biblia Latinoamérica, 2011).

¿Jingua i ja bo nge nu go mbꞹrꞹji go manji ke nu alma dya tu̱u̱?

 Nujyo —nge kʼo kreoji na punkjꞹ religion ke manji ke ngeji cristiano— ne Jñakjimi dya mamakʼo; nujyo nge kʼo kreo kʼo ntee filósofo griego. Nu Diccionario enciclopédico del Cristianismo mama: “Jaga kreoji ke nge ne alma nge kʼo mi mama kʼo filósofo griego, kʼo mi manji, ke nu ntee, nu zero(sōma) nandyobi ko nu alma (psychḗ), ke nge un ja øø. Ne Jñakjimi dya mama ke ri yejui, mama ke nu ntee dʼatrjonu”.

 E Yose dya nuu na joo ke ra chja̱mba̱ji kʼo yo mama ne Jñakjimi ko yo kreo yo filósofo o yo ntee ke dya ⱥtⱥji e Tsʼitajensʼe. Nzakja kʼꞹ kreoji ke nu alma dya tu̱u̱. “Pjøtpꞹji nguenda —mama ne Jñakjimi—: ngekʼua dya kjo ra dyonkʼꞹji ko yo filosofía ke kjijñiji ke dya na kjuana ke dya pje pɇsʼi nguenda ke je ni ñeje kja in tradición yo ntee, ke je akjanu ga ngijñiji yo ntee kja ne xoñijomꞹ”​(Colosenses 2:8).

a Nueva Concordancia Strong Exhaustiva, de James Strong, Editorial Caribe, sección “Diccionario de palabras hebreas y arameas”, página 89, entrada número 5315, y Diccionario del griego bíblico, de Amador Ángel García Santos, Editorial Verbo Divino, página 926. Na punkjꞹ nandyo Jñakjimi pøtji ne jñaa néfesch y psykjé janzi ga mama nu contexto nzakja: “alma”, “vida”, “persona”, “criatura” o “cuerpo”.