PENJO MA ROWERE OHERO PENJORE

Ere Kaka Anyalo Yiero Ng’ama Onego Aluw Ranyisine?

Ere Kaka Anyalo Yiero Ng’ama Onego Aluw Ranyisine?

 “Sa asaya ma naromo gi pek moro e skul, gima ne konyaga ne en paro ranyisi moro mar ng’at ma ang’eyo ma bende nosegakaloe gima kamano. Kae to atemo luwo ranyisi mar ng’atno. Bedo gi ng’at ma anyalo luwo ranyisine ne konya nyagora gi chal matek.”​—Haley.

 Bedo gi ng’at minyalo luwo ranyisine nyalo konyi geng’o chandruoge kendo chopo chenro miseketo. Gima duong’ en yiero ng’at maber minyalo luwo ranyisine.

 Ang’o momiyo onego iyier ng’at mowinjore?

  •   Joma iyiero luwo ranyisigi nyalo chiko timbeni.

     Muma jiwo Jokristo ni giluw joma ranyisigi beyo. Owacho kama: “Sa murango kaka timgi obet, luwuru yiegi.”​—Jo-Hibrania 13:7.

     Gima inyalo timo: Nikech joma iyiero luwo ranyisigi nyalo miyo itim gik mabeyo kata maricho, tem yiero joma nigi kido mabeyo, to ok mana joma nigi huma kata mbeseni.

     “Napuonjora gik mang’eny ahinya kuom Jakristo wadwa moro ma niluongo ni Adam. Pod anyalo paro maber gik ma nowacho kod ma notimo. En owuon to ok ong’eyo kaka ranyisi ma noketono nokonya.”​—Colin.

  •   Joma iyiero luwo ranyisigi nyalo chiko pachi kod chunyi.

     Muma wacho kama: “Kik wuondu. Osiepe maricho ketho timbe mabeyo.”​—1 Jo-Korintho 15:33.

     Gima inyalo timo: Yier ng’at ma nigi kido mabeyo, to ok mana ng’at ma nenore gi oko ni ber. Nono to ibiro ywago ang’e bang’e.

     “Sama ipimori gi joma nigi huma, inyalo chako nenori ka ng’at ma nono. Onyalo miyo iket pachi ahinya kuom kaka ichalo gi oko.”​—Tamara.

     Par wachni: Ang’o momiyo yiero joma nigi huma kata jotugo mong’ere mondo e ma iluw ranyisigi nyalo keloni chandruok?

  •   Joma iyiero luwo ranyisigi nyalo konyi chopo chenro miseketo kata ooyo.

     Muma wacho kama: “Ng’at ma wuotho gi jo mariek nobed mariek.”​—Ngeche 13:20.

     Gima inyalo timo: Yier joma nigi kido ma diher bedogo. Sama inonogi, inyalo fwenyo gima onego itim mondo ichop chenro miseketo.

     “Kar wacho awacha chenro ma igombo chopo kaka, ‘Daher bedo ng’at minyalo gen,’ inyalo wacho kama, ‘Daher bedo ng’at minyalo gen kaka Jane. Ong’eyo rito sa, kendo okawo mapek migawo ma en-go.’”​—Miriam.

     Wach maduong’ en ma: Sama iyiero ng’at maber minyalo luwo ranyisine, mano biro konyi bedo ng’at maber kendo chopo chenro magi.

a nitie ng’at mowinjore minyalo luwo ranyisine, nyalo bedoni mayot chopo chenro miseketo!

 Kaka inyalo yiero ng’at mowinjore

 Inyalo tiyo gi achiel kuom yore ariyo ma luwogi.

  1.   Inyalo yiero kido moro maber ma diher bedogo kae to imanyo ng’at ming’eyo ma nyiso kidono.

  2.   Inyalo yiero ng’at moro ma diher luwo ranyisine, kae to iyiero kido moro maber ma en-go ma diher bedogo.

 Chat motudore gi sulani nyiso gik ma nyalo konyi timo mano.

 Moko kuom joma inyalo luwo ranyisigi gin:

  •  Mbeseni. “Daher bedo kaka osiepna ma ageno ahinya. Kinde duto, odewoga ji kendo oikorega konyogi. Kata obedo ni aduong’ne, en gi kido moko mabeyo ma aongego, to mano e ma omiyo daher luwo ranyisine.”​—Miriam.

  •  Joma dongo. Magi nyalo bedo jonyuolni kata Jokristo weteni. “Aonge kiawa ni jonyuolna gin joma daher luwo ranyisigi. Gin gi kido mabeyo ahinya. En adier ni gin gi nyawo moko, kata kamano, pod gigenore ahinya kendo gimakore gi Jehova. Ka abedo ng’ama ng’ongo, ageno ni an bende abiro bedo gi kido kaka ma gin-go.”​—Annette.

  •  Joma Muma wuoyo kuomgi. “Nayiero jo mopogore opogore e Muma ma anyalo luwo ranyisigi, kaka Timotheo, Ruth, Ayub, Petro, kod Nya-Israel moro ma ne tin. Giduto ne gin gi kido mabeyo mopogore opogore. Kaka amedo puonjora e wi joma Muma wuoyo kuomgi, e kaka amedo gombo luwo ranyisigi. Ahero ahinya nono ranyisi mag joma iwuoyoe e bug Luw Yie Margi, kaachiel gi ‘Fahirisi ya Mifano ya Kuigwa’ ma yudore e buk mokwongo gi mar ariyo mag Maswali Ambayo Vijana Huuliza​—Majibu Yafanyayo Kazi.”​—Melinda.

 Gima inyalo timo: Ok ochuno ni iyier ng’ato achiel kende ma inyalo luwo ranyisine. Jaote Paulo nonyiso Jokristo wetene niya: “Nonuru ngima jogo ma wuotho e yo ma luwore gi ranyisi ma ne waketonu.”​—Jo-Filipi 3:17.

 Be Ing’eyo? In bende inyalo keto ne ng’at machielo ranyisi maber. Muma wacho kama: “Ket ranyisi maber ne jo momakore gi yie, kuom wuoyo, kuom tim, kuom hera, kuom yie, kod kuom timbe maler.”​—1 Timotheo 4:12.

 “Kata obedo ni inyalo bedo gi nyawo moko, pod inyalo konyo jomamoko kokalo kuom ranyisini maber. In iwuon ok ing’eyo joma rangi, kata ber ma wecheni nyalo kelo ne ng’ato.”​—Kiana.