PENJO MA ROWERE OHERO PENJORE
Ere Kaka Anyalo Bedo gi Winjruok Maber gi Japuonjna?
Japuonj ma ridoni ngima
Chiegni ni jopuonjre duto niga gi japuonj moro ma gineno ni oridonegi ngima kata ma dwaro ni gitim gik mohingo nyalogi.
Luis ma jahigni 21 wacho kama: “Ne wan gi japuonj moro ma ne ochayowa kendo noyanyowaga. Ne ochiegni ritaya, omiyo, samoro ne oparo ni ne ok nyal riembe e tich.”
Melanie, ma jahigni 25, wacho ni en e ma japuonjgi noridone ngima moloyo jopuonjre mamoko. Owacho kama: “Notimona kamano nikech ne ok alem e dinde madongo ma thoth ji ne lemoe. Nonyisa ni ne nyaka ang’i gi ngima matekno.”
Ka po ni in gi japuonj moro ma ridoni ngima, ang’o ma nyalo konyi mondo weche obedni maber berie e skul? Tem tiyo gi paro ma luwogi.
Gik minyalo timo
Ikri timo lokruok. Japuonj ka japuonj niga gi gik ma odwaro ni jopuonjrene otim. Tem fwenyo gima japuonjni geno kuomi, kendo itim kinda mondo ichop gino.
Puonj mar Muma: “Ng’at mariek winjo kendo omedo puonjore.”—Ngeche 1:5.
“Nafwenyo ni nonego atim lokruoge moko mondo aluwra gi kaka japuonjwa ne dwaro, omiyo, natimo kar nyalona mondo atim tich ma ne omiyowa mana kaka nodwaro. Mano nomiyo abedo gi winjruok maber kode.”—Christopher.
Chiw luor. Wuo gi jopuonjni e yo mang’won. Kata sama ineno ni ok ging’won kodi, dhi nyime wuoyo kodgi e yor luor. Par kinde duto ni gineni kaka japuonjre, to ok mbasgi.
Puonj mar Muma: “Kinde duto, wecheu mondo obed mang’won, ma nigi ndhadhu ka gima otwonie chumbi, mondo ung’e kaka onego uchiw dwoko ne ng’ato ka ng’ato.”—Jo-Kolosai 4:6.
“Kinde mang’eny, jopuonjre ok miga jopuonjgi luor ma dwarore. Omiyo, sama itemo matek mondo imi jopuonjni luor, mano biro miyo winjruokni kodgi obed maber.”—Ciara.
Ketri e chalgi. Jopuonj bende gin mana dhano kaka wan. Mano nyiso ni gin bende ginyalo bedo gi parruok kod luoro moko. Omiyo, kik ing’ad bura piyo ni, ‘Japuonjwa tije tek,’ kata ni ‘Japuonjwa ok ohera.’
Puonj mar Muma: “Waduto wachwanyore nyading’eny.”—Jakobo 3:2.
“Jopuonj nigi tich matek ahinya. Ok en gima yot konyo nyithindo mondo gibed gi timbe mabeyo ka e sechego bende ipuonjogi. Naneno ni onego abed gi timbe mabeyo mondo japuonjna obed gi tich mayot.”—Alexis.
Wuo gi jonyuolni. Jonyuolni dwaro konyi mondo weche odhini maber e skul, ginyalo miyi paro ma nyalo konyi sama in gi japuonj ma ridoni ngima.
Puonj mar Muma: “Ka ji ok wuo, chenro ok chopi.”—Ngeche 15:22.
“Jonyuol osenyagore maber gi pek mopogore opogore, mano nyiso ni gin gi lony kod rieko moloyo rowere. Omiyo, winjo paro ma gimiyi nyalo konyi.”—Olivia.
Kaka inyalo wuoyo gi japuonjni
Nitie kinde ma nyalo dwarore ni iwuo gi japuonjni e wi pek mikaloe. Kik iluor, nikech ok idhi e dhawo kata piem. Kar mano, udhi goyo mbaka, kendo inyalo wuoro kaka mbakano dhi maber kendo konyi.
Puonj mar Muma: “Waluwuru gik ma loso kuwe.”—Jo-Rumi 14:19.
“Ka po ni ineno ni in e ma japuonj oridoni ngima ahinya, inyalo penje ka po ni isechwanye e yo moro amora. Dwoko mobiro miyi nyalo konyi fwenyo lokruok ma onego itim.”—Juliana.
“Nyalo bedo maber ka ilero ne japuonj e yo mamuol kendo ka un kar kendu kaka iwinjo e wi wachno. Inyalo timo kamano bang’ klas kata ka pok klas ochakore. Samoro onyalo winji kendo obiro mor ni nikawo thuolo mar wuoyo kode.”—Benjamin.
SIGANA MADIER
“Ne ok akalga penj, kendo japuonjna ne ok konya e yo moro amora. Nadwa weyo skul nikech noridona ngima ahinya.
“Nadhi ir japuonj moro mondo ong’adna paro. Nonyisa kama: ‘Japuonjno ok ong’eyi maber, to in bende ok ing’eye maber. Onego inyise ni in gi pek moko. Samoro mano nyalo konyo jopuonjre mamoko ma bende oluor wuoyo kode.’
“Timo mano ne tekna ahinya! Naparo matut kuom gima nowacho, kendo nafwenyo ni ne en kare. An e ma nyaka nakaw okang’ mokwongo ka po ni nadwaro yudo kony.
“Odiechieng’ ma noluwo, nadhi ir japuonjwa mi anyise e yor luor ni namor gi yo ma opuonjogo kendo ni nadwaro yudo ber kaachiel gi kalo penj. Kata kamano, nakia yo maber ma nanyalo timogo kamano. Nomiya paro moko kendo noyie kata konya bang’ klas kata e yor e-mail.
“Nabwok ahinya! Wuoyo gi japuonjno nokonya loso winjruokna kode kendo mano nomiyo weche obedona maber berie e skul.”—Maria.
Tim kama: Ka po ni ineno ni japuonj oridoni ngima ahinya, ne mano kaka yo ma tiegi ne ngima ma kinde mabiro. Katie, ma jahigni 22, wacho kama: “Samoro kata bang’ tieko skul pod ibiro romo gi jomoko ma biro bedo gi teko e wiyi kendo ma biro ridoni ngima. Ka inyalo nyagori maber sani gi japuonj ma ridoni ngima, mano biro konyi nyagori maber gi joma kamago e kinde ma biro.”

