Ranyisi mar “Ndalo mag Giko,” Kata “Giko mar Ndalo” En Ang’o?
Dwoko ma Muma chiwo
Muma wuoyo kuom gik ma ne dhi timore, kaka weche ne dhi chalo, kod kido ma ji ne dhi bedogo, ma ne dhi nyiso ni “giko mar piny,” kata “giko mar ndalo” okayo machiegni. (Mathayo 24:3; The Bible in Luo, 1968) Muma luongo kindeno ni “ndalo mag giko,” kata “ndalo giko.”—2 Timotheo 3:1; Daniel 8:19.
Moko kuom weche ma Muma nokoro e wi “ndalo mag giko” gin mage?
Muma nokoro gik mang’eny ma ne dhi timore riat kendo ma ne dhi bedo “ranyisi” mar ndalo mag giko. (Luka 21:7) Ne ane moko kuomgi:
Lwenje mokwako piny mangima. Yesu nokoro niya: “Oganda noked gi oganda kendo pinyruoth noked gi pinyruoth.” (Mathayo 24:7) Bende, Fweny 6:4 wuoyo e wi jal moidho faras e yor ranyisi, mochung’ ne lwenje ma ne dhi “golo kuwe oa e piny.”
Kech. Yesu nokoro niya: “Chiemo nobed manok.” (Mathayo 24:7) Bug Fweny bende wuoyo e wi jal machielo moidho faras, ma nyiso kaka chiemo ne dhi bedo manok kuonde mang’eny e piny.—Fweny 6:5, 6.
Yiengni madongo mag piny. Yesu nowacho ni “yiengni mag piny nobedie kamoro bang’ machielo.” (Mathayo 24:7; Luka 21:11) Yiengni madongo ma ne dhi timore e piny mangima ne dhi kelo chandruok kod tho e okang’ ma pok nonenore.
Tuoche. Yesu nowacho ni ‘tuoche ma landore ne dhi betie.’—Luka 21:11.
Timbe mahundu. Kata obedo ni timbe mahundu osebedoe chakre chon, Yesu nowacho ni “timbe maricho nomedre” e ndalo mag giko.—Mathayo 24:12.
Ketho piny. Fweny 11:18 nokoro ni dhano ne dhi “ketho piny.” Ne gidhi timo kamano kokalo kuom yore mang’eny kaka timbe gero, mibadhi, kaachiel gi chido alwora.
Kido kod timbe maricho. E 2 Timotheo 3:1-4, Muma nokoro ni ji mang’eny ne dhi bedo “jo ma ok go erokamano, jo ma ok makre chuth gi jomamoko, . . . jo ma ok oikore loso winjruok moro amora, joketh nying ji, jo ma onge ritruok, jo mager, jo ma ok ohero gik mabeyo, jo andhoga, jo ma wigi tek, jo sunga.” Kido marichogo ne dhi medore ahinya, ma chop kama ndalowagi ne idhi luong ni “kinde matek ahinya.”
Joot ne ok dhi herore. E 2 Timotheo 3:2, 3, Muma nokoro ni ji mang’eny ne dhi bedo “jo ma onge hera” ne joodgi, kendo ni nyithindo ne ‘ok dhi winjo jonyuolgi.’
Ji mathoth ne dhi weyo hero Nyasaye. Yesu nokoro niya: “Hera mar ji mang’eny nobed mang’ich.” (Mathayo 24:12) Tiend weche ma Yesu nowachogo ne en ni thoth ji ne ok dhi hero Nyasaye. Bende, 2 Timotheo 3:4 wacho ni e ndalo mag giko, jo ma kamago ne dhi ‘hero mor mag piny kar hero Nyasaye.’
Wuondruok e din. E 2 Timotheo 3:5, Muma nokoro ni ji ne dhi wuondore ni gilamo Nyasaye, kata kamano, ne ok gidhi luwo chikene.
Ji ne dhi medo winjo tiend weche ma nokor. Bug Daniel nokoro ni “e kinde giko,” rieko kod ng’eyo ma ji nigo e wi Muma ne dhi medore, moriwo nyaka winjo maler tiend weche ma nokor.—Daniel 12:4, weche moler piny.
Tij lendo e piny mangima. Yesu nokoro niya: “Wach maber mar Pinyruoth ibiro yal e piny mangima.”—Mathayo 24:14.
Jo ajara kod joma ok kaw gik moko e yo mapek ne dhi medore. Yesu nokoro ni ji mang’eny ne ok dhi kawo mapek ranyisi ma nyiso maler ni giko chiegni. (Mathayo 24:37-39) E wi mano, 2 Petro 3:3, 4 nokoro ni jomoko ne dhi jaro wechego kendo kwedogi chuth.
Weche duto ma nokor chopo. Yesu nowacho ni weche duto ma nokor e wi ndalo mag giko ne dhi timore kuonde mopogore opogore riat.—Mathayo 24:33.
Be wadak e “ndalo mag giko”?
Ee. Gik ma timore e piny kaachiel gi kinde kod tarige ma Muma wuoye nyiso maler ni ndalo giko nochakore 1914, ma en higa ma Lweny Mokwongo mar Piny Ngima nochakoree. Mondo ine kaka gik ma timore e piny nyiso ni wadak e ndalo mag giko, ne vidio ma luwoni:
E higa mar 1914, Pinyruodh Nyasaye nochako locho e polo, kendo okang’ mokwongo ma ne okawo ne en golo Satan gi jochiendene e polo ma owitogi e piny, kae to nogeng’negi mondo kik gidog e polo. (Fweny 12:7-12) Teko ma Satan nigo e wi dhano nyalo nenore kuom timbe maricho kod paro ma dhano nigo, kendo mano osemiyo ndalo mag gikogi obedo “kinde matek ahinya.”—2 Timotheo 3:1.
Ji mang’eny chunygi chandore nikech kinde matekgi. Gineno ni dhano tinde ok oherore gadier. Jomoko to oluor ni ji biro negore ma rum te e pinyni.
Mopogore gi jogo, nitie joma chunygi chandore nikech gik ma timore e piny, kata kamano, gin to gin gi geno. Gin gadier ni machiegnini, Pinyruodh Nyasaye biro kawo okang’ mar tieko chandruoge duto e piny. (Daniel 2:44; Fweny 21:3, 4) Gihore ka girito kinde ma Nyasaye biro chopo singoge, kendo weche ma Yesu nowachogi hoyogi ahinya: “Ng’at motimo kinda nyaka giko ibiro resi.”—Mathayo 24:13; Mika 7:7.

