Be Muma Nokoro Kido kod Timbe ma Ji ne Dhi Bedogo e Kindegi?
Dwoko ma Muma Chiwo
Ee, Muma nokoro ni ji ne dhi bedo gi kido kod timbe maricho ahinya e kindegi. Kido kod timbe marichogo ne dhi miyo ji ojwang’ timbe mabeyo ma miyo ji dak kanyachiel gi kuwe. a (2 Timotheo 3:1-5) Muma bende nokoro ni nitie joma ne dhi temo matek mondo kik gidonjre e timbego. Kokalo kuom kony mowuok kuom Nyasaye, ne gidhi timo kinda mondo gibed gi paro ma moro Nyasaye kendo gitim gik ma luwore gi dwache.—Isaya 2:2, 3.
E sulani
Ang’o ma Muma nokoro e wi kido kod timbe ma ji ne dhi bedogo e kindegi?
Ang’o momiyo ji ne dhi lokore ma bed gi kido kod timbe maricho?
Be gikone piny biro pong’ mana gi joma nigi timbe kod kido maricho?
Ang’o ma Muma nokoro e wi kido kod timbe ma ji ne dhi bedogo e kindegi?
Muma wuoyo e wi kido kod timbe maricho ma ji ne dhi bedogo, nikech ne gidhi herore giwegi. Ji ne dhi bedo “jo ma onge ritruok,” “jo moherore giwegi,” kendo “jo mohero mor mag piny kar hero Nyasaye.”—2 Timotheo 3:2-4.
To mana kaka nokor, tinde ji dwaro mana gik ma konyogi giwegi kendo ma morogi. Joma nyiso kido ma kamago osemedore ahinya. Ji mang’eny sani oherore giwegi ma ochopo kama gibedo “jo ma ok ohero gik mabeyo,” kendo mano osemiyo gibedo ma onge nyalo mar hero kido mabeyo ma jomoko nigo. Nikech gin “jo ma ok go erokamano,” gineno ni onge tiende nyiso ni gimor gi gik ma gin-go kata ma jomamoko otimonegi.—2 Timotheo 3:2, 3.
Bedo ni ji ohero gik ma konyogi giwegi osemiyo kido mamoko maricho omedo betie kaka:
Joma igi lach. “Jo mohero pesa” tinde ng’eny kendo kinde mang’eny gineno ni bedo gi pesa kod mwandu mang’eny ema nyiso ni ngimagi dhi maber.—2 Timotheo 3:2.
Josunga. Ji mang’eny gin “jo ma pakore, jong’ayi,” kod “jo sunga.” (2 Timotheo 3:2, 4) Joma kamago pakorega kendo gimedoga chumbi e wi nyalo, kido, kod mwandu ma gin-go.
Joketh nying ji. “Jo achaya,” kod “joketh nying ji” tinde ng’eny. (2 Timotheo 3:2, 3) Kido kaka magi inenoga kuom joma yanyo jomamoko, joma yanyo Nyasaye, kata ma wacho miriambo kuomgi.
Joma wigi tek. Ji mang’eny gin “jo ma ok makre chuth gi jomamoko,” “jo ma ok oikore loso winjruok moro amora,” “jo andhoga,” kendo “jo ma wigi tek.” (2 Timotheo 3:2-4) Ginyisoga kidogi sama gitamore dok piny, gitamore loso wach gi jomamoko, kata gitamore timo kaka ne gisewinjore gi ng’ato.
Joma ger. Ji mang’eny tinde gin “jo mager,” kendo ma igi wang’ piyo, to mano miyo gitimo timbe mag gero.—2 Timotheo 3:3.
Joma ketho chik. Yesu nokoro ni “timbe maricho nomedre” e kindegi kendo mano ne dhi miyo ji oketh chik. (Mathayo 24:12) Nokoro bende ni “tungni” ne dhi landore e piny mangima.—Luka 21:9.
Joma ok ohero joodgi. “Jo ma ok winj jonyuolgi” kod “jo ma onge hera” osemiyo ji mang’eny ojwang’o joodgi kendo gisandogi marach.—2 Timotheo 3:2, 3.
Joma wuondore ni oluoro Nyasaye. Ji mang’eny medo mana bedo “jo ma nenore gi oko ni gin jo moluoro Nyasaye.” (2 Timotheo 3:5) Kar mondo gitim dwach Nyasaye, giluwo mana jotend din ma nyisogi gik ma morogi.—2 Timotheo 4:3, 4.
Ere kaka gik maricho ma ji timo ne dhi mulo ngima jomamoko?
Bedo ni ji timo mana gik ma konyogi giwegi osemiyo ji mang’eny e piny mangima obedo gi tuoche mag obwongo kod parruok mokalo tong’. (Eklesiastes 7:7) Kuom ranyisi, joma ohero pesa osebedo ka wuondo ji kendo tiyo marach gi jomamoko. Joma ok ohero jowetegi nyalo chako sando joodgi to mano nyalo miyo joodgi ochak bedo gi parruok mokalo tong’ kata gidere. To jo andhoga kata joma ok makre motegno gi jowetegi weyoga ka joma gindhogo winjo malit ahinya.
Ang’o momiyo ji ne dhi lokore ma bed gi kido kod timbe maricho?
Muma lero gimomiyo ji oselokore mobedo gi kido kod timbe maricho ahinya:
Hera ma ji oherogo Nyasaye kod jowetegi medo dok piny. (Mathayo 24:12) To nikech mano, ji medo mana timo gik ma kelonegi ber gin giwegi.
Satan Jachien oseriemb e polo mowite e piny. (Fweny 12:9, 12) Chakre kindeno, osebedo kochwalo ji e piny mangima mondo otim gik maricho.—1 Johana 5:19.
Onego watim ang’o sama waneno ka ji timo gik maricho?
Wach Nyasaye wacho niya: “Pogri ia kuom jo ma kamago.” (2 Timotheo 3:5) Mano ok nyis ni wadhi wadag mabor gi ji. Kar mano, onego watang’ kik wamak osiep gi joma timo mana gik ma morogi giwegi kendo ma odak e ngima ma ok mor Nyasaye.—Jakobo 4:4.
Be ji duto ne dhi bedo gi kido kod timbe maricho?
Ooyo. Muma nokoro ni nitie joma ne dhi ‘ywagore kendo chur nikech gik moko duto modwanyore ma ji timo.’ (Ezekiel 9:4) Ne gidhi kwedo chuny mar timo gik ma konyogi giwegi kendo ne gidhi yie mondo chike makare mag Nyasaye ota ngimagi. Ne dhi nenore maler ni wechegi kod timbegi opogore gi mag jomamoko. (Malaki 3:16, 18) Kuom ranyisi, ne gidhi temo matek mondo gisik ka gin gi kuwe gi ji duto kendo ne ok gidhi donjore e lweny kod timbe gero.—Mika 4:3.
Be gikone ji duto biro bedo gi kido kod timbe maricho ma chop kama piny duto pong’ gi timbe gero kod chochni?
Ooyo. Oganda dhano ok bi bedo gi kido kod timbe maricho ma chop kama piny pong’ gi timbe gero kod chochni. Kar mano, machiegnini, Nyasaye biro golo ji duto ma ketho chikene goyiem. (Zaburi 37:38) Obiro kelo “piny manyien” tiende ni oganda dhano ma biro dak e piny kama joma muol biro dakie nyaka chieng’ gi kuwe. (2 Petro 3:13; Zaburi 37:11, 29) Geno ma kamano ok en mana lek. Kata mana e kindegi, Muma pod konyo ji mondo olok ngimagi oluwre gi chike makare mag Nyasaye.—Jo-Efeso 4:23, 24.
a Weche ma ne okor e Muma kod gik ma timore e piny sani nyiso ni wadak e “ndalo mag giko,” ma gin “kinde matek ahinya.” (2 Timotheo 3:1) Mondo iyud weche momedore, som sula ma wiye wacho “Ranyisi mar ’Ndalo mag Giko,’ kata ’Giko mar Ndalo’ En Ang’o?”

