Dholuo
Kaka Inyalo Dak gi Yuto Matin
https://cms-imgp.jw-cdn.org/img/p/501100008/univ/art/501100008_univ_sqr_xl.jpg
mrt sula 18

Kaka Inyalo Dak gi Yuto Matin

Kaka Inyalo Dak gi Yuto Matin

 Dibed ni ngimani oselokore nikech pek mag yuto ma medo diyowa ahinya e pinyni? Tuoche ma landore, masiche madongo ma timore apoya, tungni mag siasa, lwenje, kod gik ma kamago nyalo chocho yorewa mag yuto. Kata obedo ni lalo yorewa mag yuto nyalo kelonwa parruok mang’eny, rieko ma yudore e Muma nyalo konyowa nyagore maber kata sama yutowa odok piny.

1. Yie ni chal mar ngimani oselokore.

 Puonj mar Muma: “Asepuonjora bedo gi gik mang’eny kod dak ka aongego.”​—Jo-Filipi 4:12.

 Kata obedo ni yutoni nyalo bedo matin moloyo chon, pod inyalo puonjori dak gi pesa matin ma sani iyudo. Ka iyie mapiyo ni ngimani oselokore kendo ichako timo lokruoge ma dwarore, mano nyalo konyi nyagori maber kaachiel gi joodi.

 Non ka be nitie kony ma sirkal kata riwruoge moko chiwo e alworau. Ka ifwenyo ni nitie chenro ma kamago, kaw okang’ mapiyo mondo iyudgi, nikech thothne thuolo ma kamago bedoga mana kuom kinde machuok.

2. Timuru gik moko kanyachiel kaka joot.

 Puonj mar Muma: “Ka ji ok wuo, chenro ok chopi, to chenro chopo ka nitie jong’ad rieko mang’eny.”​—Ngeche 15:22.

 Wuo gi jaodi kaachiel gi nyithindu e wi chal maru. Ka iwuoyo gi joodi, inyalo konyogi ng’eyo chal maru kendo riwo lwedo lokruoge ma samoro nyalo dwarore ni utim. Sama uduto utimo kar nyalou mondo ukung pesa, mano biro konyou ahinya.

3. Los bajet.

 Puonj mar Muma: ‘Bed piny kendo ikwan nengo.’​—Luka 14:28.

 Ka po ni yutoni odok piny, dwarore ahinya mondo ing’e kama pesani duto dhiye. Sama iloso bajet, chak gi ndiko pesa migeno yudo e giko dwe. Kae to, indik gik ming’iewoga dwe ka dwe, kod kaka itiyoga gi pesani, kata obedo ni ibiro timo lokruok. Tem keto pesa moro tenge e bajet mari minyalo tiyogo ka po ni wach moro osieko apoya.

 Tim kama: Sama indiko kaka isebedo kitiyo gi pesani, kik wiyi wil ndiko gik matindo tindo ming’iewoga. Inyalo wuoro kaka gik ma nenore ni tindo nyalo chamo pesa mang’eny kuom kinde. Kuom ranyisi, dichwo moro nondiko kaka notiyoga gi pesa higa ka higa, kendo nofwenyo ni kuom higa achiel nosetiyo gi pesa mang’eny ahinya e tamtam (chewing gum)!

4. Ng’e gik ma dwarore moloyo, kae to itim lokruok.

 Puonj mar Muma: “Uyang gadier gik ma dwarore moloyo.”​—Jo-Filipi 1:10.

 Pim pesa miyudo kod pesa mitiyogo, kae to inon gik minyalo golo chuth kata minyalo duoko piny, mondo iti gi pesa miyudo e yo maber. Ne ane gik minyalo nono:

  •   Yore mag wuoth. Ka po ni in gi mtokni mokalo achiel, donge inyalo uso moko? Ka po ni mtoka mitiyogo dwaro pesa mang’eny e rite, donge inyalo wile gi machielo ma rito yot? Be inyalo tiyo gi yore mamoko mag wuoth kaka matatu, tuktuk, kata ndiga, kata bedo ma onge mtoka chuth?

  •   Yore mag manyo mor. Be inyalo weyo chulo programbe kod stesende mag TV, kendo tiyo gi ma ok chul? Be inyalo manyo stesende kod gik mamoko kaka mago ma nengogi ni piny?

  •   Sitima, pi, kod mafuta. Wuouru kaka joot mondo unon yore munyalo duokogo piny pesa mutiyogo e sitima, pi, kod mafuta. Unyalo nego teyni ma ok utigo, kata unyalo temo tiyo gi dakika matin sama uluokoru ka po ni utiyo gi pi freji. Gik ma kamago nyalo nenore ka gima tindo ahinya, to ginyalo konyo e kungo pesa.

  •   Chiemo. Tem ahinya mondo kik ichiem e hotel. Kar mano, inyaloga tedo chiemo e odi. Chan motelo gik mibiro tedo, to ka nyalore, ing’iew kendo ited chiemo mang’eny dichiel, kae to inyaloga chame mosmos. Ka pok idhi ng’iepo, los list mar gik ma ichano ng’iewo, kendo kik ing’iew gik ma onge e list. Ng’iew alode kata chiemo mamoko ma yudore e alworau, nikech bechgi niga piny. Tem matek mondo kik ing’iew chiemo ma ok ger del. Inyalo pidho alode kod gik ma kamago.

  •   Lewni. Ng’iew lewni manyien ka po ni ma in-go oti, to ok mana ni mondo iluwri gi fason. Many lewni ma beyo sama bechgi ogore, kata sama ji ok oketo pachgi ahinya e ng’iewo lweni. Mo lewni ka po ni kor lwasi ber kar tiyo gi masin mar twoyo lewni.

  •   Gik Michano Ng’iewo. Ka pok ing’iewo gimoro, penjri ane kama: ‘Be an gi pesa moromo mar ng’iewe? To be gino ochuno adier?’ Be inyalo kawo thuolo ka pok ing’iewo kata wilo masinde kod gik mamoko kaka redio, TV, sime, kata mana mtoka? To komachielo, be inyalo uso masinde kod gik mamoko ma ok itigo? Mano nyalo konyi golo gik ma ok itigo kendo yudo pesa momedore.

 Tim kama: Sama yuto mari odok piny apoya, inyalo yudo ka koro yotni weyo timbe moko ma kelo hinyruok kata ma miyo itiyo gi pesa mang’eny kaka madho ndawa, madho kong’o asasa, kata tugo tuke mag loyo mich (gambling). Timo lokruoge ma kamago ok bi konyi mana kungo pesa kende, to gibiro bero ngimani.

5. Puonjri Wach Nyasaye.

 Puonj mar Muma: “Jo mamor gin jo ma nigi riyo mar ng’eyo Nyasaye.”​—Mathayo 5:3.

 Muma chiwo paro maberni: “Rieko nyalo geng’o chandruok mana kaka pesa bende konyo, to gima rieko oloyogo pesa en ni: Rieko reso ngima ng’at man kode.” (Eklesiastes 7:12) Rieko ma kamano yudore e Muma, kendo ji mathoth osefwenyo ni ka giluwo paro ma Muma chiwo, mano miyo giweyo bedo gi parruok ahinya e wi weche mag yuto. ​—Mathayo 6:31, 32.