Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

WACH MADUONG’ MA GASET WUOYOE | GIMOMIYO MUMA OSEDAK AMING’A

Muma Osedak Aming’a ma Ok Otow

Muma Osedak Aming’a ma Ok Otow

GIMA NE NYALO MIYO OKETHRE: Kalatese molos gi togo kod pien e ma ne jondiko mag Muma hinyo tiyogo. (2 Timotheo 4:13) Ere kaka kalatese ma ne itiyogo kindego ne nyalo miyo Muma kik dag aming’a?

Kalatas molos gi togo yiechne yot, rangine be lokore, kendo obedo mayom yom mapiyo. Josomo moko miluongo ni Richard Parkinson kod Stephen Quirke wacho kama: “Kalatas nyalo tow ma lokre yugi kata buru. Ka okan kalatese modol aming’a, ginyalo pur kata tow ka ng’ich omakogi, kendo oyieyo kata biye nyalo chamogi, to moloyo kapo ni oyikgi kamoro.” Nitie buge moko molos gi togo ma noyud kuonde ma nokan-gie, kae to nogolgi mi oketgi kama ng’ich ahinya kata kama nitie ler mang’eny. Mano nomiyo gikethore mapiyo ahinya.

Pien dak aming’a moloyo togo, kata kamano en be onyalo kethore kokete kama liet, kama ng’ich, kata kama ler ng’enyie. * Bende, nitie kute mohero chamo pien. Mano e momiyo buk miluongo ni Everyday Writing in the Graeco-Roman East wacho niya: “Buge ma ne dak aming’a ne tin ahinya kopim gi ma ne tow kata ma ne kethore.” Ka dine kalatese ma nondikie Muma tow, ote manie igi bende dine olal alala kamano.

KAKA MUMA NOTONY: Chik Jo-Yahudi ne dwaro ni ruodhi duto ‘ondik weche duto mag Chik e kitabu,’ tiende ni nonego gikop buge abich mokwongo mag Muma. (Rapar mar Chik 17:18) E wi mano, higni mia achiel kama Bang’ Kristo, jondiko moko molony nokopo weche mag Muma, kendo weche ma ne gikopogo ne yudore e sunagoke ma Israel kod ma Makedonia. (Luka 4:16, 17; Tich Joote 17:11) Ere kaka moko kuom buge ma ne ondik chon-go notony ma ok otow nyaka chil kawuono?

Kalatese machon mong’ere kaka Dead Sea Scrolls nodak kuom higni mang’eny e agulni ma nokan e rogni ma yudore e pinje motwo

Jasomo moro miluongo ni Philip W. Comfort wacho niya: “Jo-Yahudi ne nigi tim mar kano buge modol moting’o weche mag Muma e agulni mondo bugego kik kethre mapiyo.” Nenore ni Jokristo bende nodhi nyime timo kamano. Nikech mano, moko kuom kitepe machon moting’o weche Muma oseyudore e agulni, e udi matindo ma nikanoe gik moko, e rogni, kod alwora moko motwo ahinya.

BER MOSEYUDORE: Nyaka chop sani, oseyud kalatese alufe modhuro mondikie weche mag Muma. Moko kuom kalatesego osedak kuom higni ma nyalo romo 2,000 kama. Onge buk moro machielo machon ma oseyud wechene kendo ma osedak kuom higni mang’eny kamano.

^ par. 5 Kuom ranyisi, kopi mar barua mar U.S. Declaration of Independence ma noketie sei nondik e kalatas molos gi pien chiegni higni 250 mosekalo. Sani weche manie iye miri-miri ma ok somre mayot.