Be Joneno mag Jehova Nigi Chike ma Tayo Osiep mar Kisera?

Be Joneno mag Jehova Nigi Chike ma Tayo Osiep mar Kisera?

 Joneno mag Jehova oyie ni chike kod puonj ma yudore e Muma nyalo konyowa timo yiero ma moro Nyasaye kendo ma kelonwa ber. (Isaya 48:17, 18) Ok waloso chikego kod puonjgo, kata kamano, wayie mondo gita ngimawa. Ne ane kaka moko kuomgi otudore gi timo kisera. a

  •   Kend en riwruok ma siko. (Mathayo 19:6) Joneno mag Jehova neno kisera kaka okang’ ma iko ng’ato ne kend, to mano e momiyo wakawe mapek.

  •   Joma timo kisera nyaka bed joma hikgi oromo donjo e kend. Joma kamago “osekalo higni ma rowere thiewoe,” tiende ni gisekalo higni ma gombo mag nindruok niga malo ahinya.​—1 Jo-Korintho 7:36.

  •   Joma timo kisera onego obed thuolo mar donjo e kend. Moko kuom joma oseketho kendgi chuth ka luwore gi chik pod ok ni thuolo donjo e kend gi ng’at machielo e wang’ Nyasaye, nikech ka luwore gi Ndiko, terruok kende e ma nyalo miyo ng’ato oketh kend chuth.​—Mathayo 19:9.

  •   Jokristo ma dwaro donjo e kend onego otim kamano mana gi joma gin-go e yie. (1 Jo-Korintho 7:39) Joneno mag Jehova ong’eyo ni chikno ok wuo mana kuom joma ochiwo luor ne yie kod puonj maggi, to owuoyo kuom donjo e kend gi Janeno ma osebatisi. (2 Jo-Korintho 6:14) Nyasaye osebedo ka chiko jotichne ni gikendre mana gi joma nigi yie kaka margi. (Chakruok 24:3; Malaki 2:11) Jotim nonro ma kindegi bende osefwenyo ni chikno konyo ahinya. b

  •   Nyithindo onego owinj jonyuolgi. (Ngeche 1:8; Jo-Kolosai 3:20) Chikno nyiso ni nyithindo ma pod nie bwo jonyuolgi onego oluw chike ma oketnegi e wi weche kisera. Mago oriwo higni ma nyathigi ma wuoyi kata ma nyako nyalo chakoe kisera gi ng’at machielo, kod weche mamoko.

  •   Ka luwore gi Ndiko, Janeno ka Janeno e ma onego oyier ka be obiro chako kisera gi ng’at machielo kod kinde ma onego otimie mano. Mano winjore gi puonj mar Muma ma wacho niya: “Ng’ato ka ng’ato noting’ ting’ne owuon.” (Jo-Galatia 6:5) Kata kamano, thoth Joneno ma gombo chako kisera manyoga paro kod rieko kuom Joneno motegno kendo ma dwaro ni weche odhinegi maber.​—Ngeche 1:5.

  •   Timbe mang’eny ma thoth joma timo kisera timoga gin richo madongo. Kuom ranyisi, Muma chikowa ni wakwed terruok. Mano ok oriwo mana nindruok kende, to oriwo nyaka timbe mamoko mochido e kind joma ok okendore kaka tugo gi duong’ ng’ama chielo, kata nindruok mar dhok kata mar sianda. (1 Jo-Korintho 6:9-11) Kata mana timbe ma chiero gombo mag nindruok e kind joma ok okendore ikwano kaka “tim ma ok ler” kendo ma Nyasaye osin-go. (Jo-Galatia 5:19-21) Bende, Muma kwero mbaka mochido mopong’ gi “weche modwanyore.”​—Jo-Kolosai 3:8.

  •   Chuny oting’o wuond mang’eny. (Jeremia 17:9) Onyalo wuondo ng’ato ma tim gima ong’eyo maber ni rach. Joma timo kisera nyalo geng’o chandruoge mang’eny ka gitemo mondo kik gibed kar kendgi e alwora ma nyalo miyo gidonj mayot e tem. Ginyalo yiero bedo e grup ma nigi ji mang’eny, kata yiero mondo ng’at machielo obed kodgi sama gin kar kendgi. (Ngeche 28:26) Jokristo ma pok odonjo e kend ma manyo joma ginyalo kendorego onego otang’ ahinya gi kisera mitimo e kuonde tudruok e intanet, to moloyo sama gichako kisera gi ng’at ma ok ging’eyo maber.​—Zaburi 26:4.

a Nitie ogendni moko ma dichwo kod dhako ma dwaro kendore timoga kisera, to e ogendni moko, ongega kinde mag kisera. Muma ok chikwa ni onego watim kisera, kata ni en gima ochuno ne dichwo gi dhako ma dwaro kendore.

b Kuom ranyisi, sula moro e gaset mar Marriage & Family Review nowacho ni “nonro adek mosetim e wi gik ma nyalo miyo kend osiki nyiso ni lemo e din achiel, bedo gi yie achiel, kod luwo puonj machalre, gin gik ma konyo ahinya mondo kend osiki kuom higni 25 nyaka 50 gi wiye.”​—Volium mar 38, gaset 1, ite mar 88 (2005).