Enda ku bidi'mo

Enda ku kifunka

Batumoni ba Yehova

Tonga Ludimi Kiluba

I Muswelo’ka Obwanya Kwibidila mu Kipwilo Kipya?

I Muswelo’ka Obwanya Kwibidila mu Kipwilo Kipya?

ALLEN * unena’mba, “Nadi ngakaminwe kuvilukila kuno. Nkyadipo nanga’mba babwanya kuntambula’ko senene nansha kwikala’ko na balunda.” Allen wendanga wibidila mu kipwilo kipya kidi kulampe na kwabo ku kintu kya makilometele 1 400 ne kupita.

Shi nobe wimuvilukile mu kipwilo kipya, bibwanya kukuseleja mutyima kūlu. Lelo i bika bibwanya kukukwasha wibidile? Le ukalonga namani shi ukikolelwa kwibidila na mowadi ulangila? Ku mutamba mukwabo, shi kuvilukidilepo mu kipwilo kipya, le i muswelo’ka obwanya kukwasha bantu bakwabo mu kyenu kipwilo?

I MUSWELO’KA OBWANYA KWIBIDILA?

Langulukila pa kino kimfwa: Shi mityi ibatumbulwa ne kukunwa pantu pakwabo, ibwanya kufumba bidi. Patumbulwanga mutyi, miji mivule ikalanga iketwa mwa kwiuselela senene. Shi ubakunununwa, mutyi’wa ushilulanga kutambija miji ingi. Muswelo umo onka, kuvilukila mu kipwilo kipya namo kubwanya kukuletela bikoleja. Mu kipwilo kyowadi’mo wadi mwāle “miji” na kwikala na balunda bomwiibidile nabo ne na bibidiji bya ku mushipiditu byowadi wibidile. Pano kosakilwa kutambija miji ingi pa kusaka’mba wibidile mu mwaba mupya. Lelo i bika bikakukwasha wibidile? I kwingidija misoñanya ya mu Bisonekwa. Lekai tubandaule’ko imoimo.

Yewa utanga Kinenwa kya Leza kitatyi ne kitatyi udi pamo “bwa mutyi mukunwe pa tunonga twa mema, wakupa bipa byao pa mwaka wao, ne dyani dyao kufumba mpika; ne byonso byālonga bikalumbuluka.”​Ñimbo ya Mitōto 1:1-3.

Enka musakilanga mutyi mema kitatyi ne kitatyi pa kutama’o biyampe, ne mwine Kidishitu nandi usakilwa kutanga Kinenwa kya Leza kitatyi ne kitatyi pa kusaka’mba ekale mukomo nyeke ku mushipiditu. Nanshi, endelela na kutanga Bible difuku ne difuku ne kutanwa kitatyi ne kitatyi ku kupwila. Longa nyeke butōtyi bwa kisaka ne kifundwa kya pa kasuku. Byonso byowadi ulonga mu kipwilo kyowadi’mo pa kwikala mukomo ku mushipiditu, ye byonka byosakilwa kulonga mu kipwilo kipya.

“Yewa usangila mema nandi ukasangilwa’o.”​Nkindi 11:25.

Ukekala mukankamane ne kwibidila bukidibukidi shi usapula bininge. Kevin, mukulumpe umo mwine Kidishitu unena’mba, “Byetukweshe bininge ami ne wami mukaji i bupania mukwashi botwaingile potwafikilefikile’tu mu kipwilo kipya. Bukidi bonka kala tweyuka na banabetu, bapania, ne bantu ba mu mwaba wetu.” Roger wavilukidile ku kintu kya makilometele 1 600 na kwaadi ushikata, unena’mba: “Muswelo muyampe wa kwibidila mu kipwilo kipya, i kwenda mu mwingilo wa busapudi kitatyi ne kitatyi ponso pobibwanika. Kadi, yukija bakulumpe amba usakanga kukwasha ku mwingilo o-onso, kimfwa kukundula Njibo ya Bulopwe, kupingakena bipindi ku kupwila, nansha kusela bantu ku byendwa nabyo byetu potwenda ku kupwila. Shi batutu ne bakaka bamona mweni na mutyima wa kwipāna, nabya nabo bakalongela monka.”

“Shitulai mityima yenu bikatampe.”​2 Kodinda 6:13.

Tandabula buswe bwa bu bana na bana. Melissa ne kyabo kisaka pobavilukidile mu kipwilo kipya,  batele mutyima bininge ku kupwana na balunda bapya. Unena’mba, “Twadi twisamba na banabetu ku Njibo ya Bulopwe kumeso ne pa kupwa kwa kupwila. Kino kyadi kitupa mukenga wa kwisamba bivule pa kyaba’tu kya kwiimuna bitupu.” Kadi kino kyakweshe kisaka kiyuke bukidibukidi majina a banabetu. Kadi, bashitwile mityima yabo na kulombola kizaji, kine kyaningije bulunda bwabo. Ubweja’ko amba “Twadi twipa manimelo a matelefone amba tumone mwa kwitanina mwanda wa kwingila mingilo ya kipwilo ne mingilo mikwabo.”

Shi wikalanga na bumvu bwa kwisamba na beni, ubwanya kushilula mu miswelo ipēla. Kimfwa, kumungamunga​—nansha shi kwibidile’byopo. Mimungomungo ikakokela bantu kodi. Kya mvubu nakampata, “kutōka kwa meso kusangajanga mutyima.” (Nkindi 15:30) Rachel wavilukidile kulampe na kwaatamine, unena’mba, “Kibutwila kyami nadi na bumvu. Kyaba kimo nadi neelela’ko kwisamba na batutu ne bakaka ba mu kipwilo kipya. Nadi mfwena muntu ushikete mu Njibo ya Bulopwe, pampikwa kwisamba na muntu nansha umo. Padi muntu’wa nandi udi na bumvu pamo bwa ami.” Ubulwe’po kwitungila’ko kitungo kya kwisamba na muntu ense mweni kumeso ne pa kupwa kupwila ko-konso?

Pakwabo, ubwanya kwikala na nsangaji pa kwitana na beni mu mayenga matyetye pobakifikafika. Inoko “bweni” bubwanya kupwa mwenda mafuku. Pano’ko bidi longa bukomo bwa kwendelela kupwana na balunda bapya.

Mityi shi ibatumbulwa ifumbanga bidi, ino shi ibakunununwa yaāla miji ingi

WITŪDILE’KO KITATYI KYA KWIBIDILA

Mityi imo ijanga pa kwāla miji shi ibakunununwa kupita mikwabo. Mo monka, ke bonsopo bebidilanga mu kipwilo kipya muswelo umo. Shi kodi mwije mu kuviluka, ino ukikonda pa kwibidila, nabya kwingidija ino misoñanya ya mu Bible kubwanya kukukwasha:

“Ketwakikōkai kulonga bilumbuluke, mwanda pa kitatyi kitungwe tukangulanga shi ketupūngilepo.”​—Ngalatea 6:9.

Kulonga kitatyi kilampe kukakukwasha wibidile kupita ne mowadi ulangila. Kimfwa bamishonele bafunda ku Ngileade baloñanga myaka mivule mu matanda angi obatuminwe’mo kumeso kwa kujokela mu matanda abo kukapempula babutule. Kulonga namino kwibakwashanga bapwane bininge na banabetu ba mu matanda obatuminwe’mo ne kwibidila bibidiji bipya.

Alejandro, mwine wavilukile misunsa mivule wajingulwile amba pa kwibidila kebilombepo kwiyumbila. Unena’mba: “Pa kupwa kuviluka dya mfulo, wami mukaji wanenene amba, ‘Balunda nami bonso i bashale mu kipwilo kyotwatambile’mo!’” Wamuvulwije amba wanenene monka enka bino bishima’bi myaka ibidi mibajinji​—yobavilukile. Inoko mu bula bwa ino myaka yonso ibidi, uno kaka wadi uta bantu bakwabo mutyima ne kupwana bininge na beni.

“Kokanena’mba; lelo i mwanda ka mafuku a kalā atabukile kunengela ku mene ano’a? mwanda kwipangulangapo na ñeni pa kine kino’ki.”​Musapudi 7:10.

Epuka kudingakanya kipwilo kipya na kyotambile’ko. Kimfwa, banabetu mu kipwilo kipya babwanya kwikala bekaka kunena nansha padi badi na luneno kupita ba kotambile. Ta mutyima ku ngikadila yabo miyampe, enka na mosakila bakulongele ne abe. Beni bamo bajingululanga mu  kitulumukila amba kuviluka kwabo kwibalengejanga beipangule amba, ‘Lelo na bubine nsenswe “kisaka kyonso kya banabetu”?’​—1 Petelo 2:17.

“Lombai’nka kulomba, nabya mukapebwa.”​Luka 11:9.

Kokekaka kulomba bukwashi. David, mukulumpe umo unena’mba, “Kokekonda na myanda bunka bobe. Tubwanya kulonga bintu bivule enka na bukwashi bwa Yehova kete. Lombela pa myanda’ya!” Rachel, utelelwe kūlu’ku, witabije kino. Unena’mba, “Ami ne wami mulume potwadi twimona bu beni mu kipwilo kyetu kipya, twadi tulomba Yehova patōkelela’mba, ‘Witukwashe’ko tujingulule shi byotulonga bipalulanga bakwetu baleke kwitufwena.’ Kupwa twadi tulonga bukomo bwa kushikata kitatyi kilampe na batutu ne bakaka.”

A bambutwile, shi benu bana bekondanga pa kwibidila, nabya lombelai nabo pamo pa uno mwanda. Mwibakwashei bekale na balunda bapya ne kukimba mikenga ya kuningija bulunda bwabo.

KWASHA BENI BEMONE BU BADI KWABO

Lelo i bika byobwanya kulonga pa kukwasha beni bavilukidile mu kyenu kipwilo? Longa bukomo bwa kupwana nabo tamba ku ngalwilo. Pa kulonga namino, langulukila pa bintu byowadi ubwanya kusangela shi wadi amba wi mweni, kupwa wibalongele’byo. (Mateo 7:12) Le ubulwe’po kwita beni ku butōtyi bwenu bwa kisaka nansha kulonda nabo pamo mpangiko ya Televijo ya JW? Ubulwe’po kwibeta mukasapule nabo pamo? Nansha’tu shi udye nabo pamo tubidibwa twa busekwesekwe, kebakelwapo kizaji kyobe. I mu miswelo’ka mipotoloke mobwanya kukwasha beni?

Carlos unena’mba, “Potwafikile mu kipwilo kipya, kaka umo wetulombwele ku mangajini kobapoteja bintu na bei itadika’ko bidi. Kino kyetukweshe bininge.” Boba bavilukila mu bifuko bidi na ngikadilo ya kūlu mishile na ya kobatamba babwanya kusangela kufundijibwa mwa kuvwadila mu kyanga, mu mashika, nansha mu mvula. Ubwanya ne kwibakwasha mwa kusapwila biyampe na kwibalombola mānga ya kibundi nansha nkulupilo ya bipwilo bidi mu kyenu kibundi.

BILOMBANGA BUKOMO PA KWIBIDILA

Allen, utelelwe ku ngalwilo, walongele mwaka umo ne kupita mu kipwilo kipya. Unena’mba: “Dibajinji nadi neelela’ko pa kwiyuka na batutu ne bakaka. Inoko pano bemonanga bu tudi mu kisaka kimo, kadi nami ngidi na nsangaji.” Allen wajingulwile amba kajimijepo mulunda nansha umo pa kuviluka. Inoko, wapwene na bakwabo, bene bakekala nyeke balunda nandi mu bwandi būmi.

^ mus. 2 Majina amo i mashintwe.