MWANDA WAKA KIDI NA MVUBU?

Kwiyuka moikadile ne mwimanino obe kukakukwasha ukwate butyibi bwa tunangu poningilwa na bakwenu.

WADI WA KULONGA’PO NAMANI?

Tala bidi uno mwanda: Karen udi ku fetyi, minite dikumi keyabwene, waimvwana muntu wayukile wamwite.

“I bika byoimanine papo?”

Karen waalamuka ne kumona mulunda nandi Jessica uselele matyupa abidi a malwa mafungule. Mwiilo wandi ulombola’mba i malwa akolwañana aselele. Jessica wamukale kumeso ne kumutambika ntyupa ne kumunena’mba, “Ufwaninwe kwisangaja, mwene kukidipo mwanuke?”

Karen udi na mutyima wa kupela, inoko Jessica nandi i mulunda nandi. Kadi Karen nandi kasakilepo mulunda nandi Jessica amone amba byalonga kebimusangejepo. Ne kadi bidi, Jessica i nsongwakaji wa ngikadilo miyampe. Ne shi watome, kekudipo kibi kyaalonga. Karen kaenena’mba, ‘I malwa bitupu. Keadipo bwa ndyamba.’

Shi wadi amba abe ye Karen, wadi wa kulonga’po namani?

KUNKUMANA ULANGULUKE!

Pa kukwata butyibi bwa tunangu mu mwanda pamo bwa uno, ufwaninwe kwiyuka moikadile. Moikadile i bumuntu bobe bwa munda bukulombola byodi ne mwimanino obe. Shi wiyuke namino, nabya ukamona bukomo bwa mwa kwiendejeja abe mwine mu būmi pa kyaba kya kwendejibwa na bakwenu.1 Kodinda 9:26, 27.

Le i muswelo’ka okekala na buno bukomo? Shilula bidi na kulondolola bino bipangujo.

 MONKOMENE I MWEPI?

Kuyuka byobwanya kulonga ne ngikadilo yobe miyampe bikaningija kikulupiji kyobe modi.

KIMFWA KYA MU BIBLE: Mutumibwa Polo wālembele amba: “Nansha shi mbudilwe bwino mu kunena, na bubine ke mu buyukipo, aa.” (2 Kodinda 11:6) Polo byaādi wimvwanije senene Bisonekwa, o mwanda wābwenye kwimanija nansha ke paādi ufutululwa na bakwabo. Kālekelepo bibi bimunena bakwabo bizozeje kikulupiji kyādi mwadi.2 Kodinda 10:10; 11:5.

WIBANDAULE: Lemba papa bintu byokomene’mo ne bwino bobe.

Lombola ngikadilo miyampe yodi nayo. (Kimfwa, le utanga bantu mutyima? udi na buntu? ukulupilwa? ulēmekanga kitatyi?)

2 BUKŌKEKŌKE BWAMI I BWEPI?

Monka mwikadile muyololo, shi dino dimo dibazela, onso ubaoneka, mo monka ne bumuntu bobe bukokeja koneka bukidi bonka shi ubatādilwa na bukōkekōke.

KIMFWA KYA MU BIBLE: Polo wādi uyukile bukōkekōke bwandi. Wāsonekele amba: “Ami na bubine ndoelelwe bijila bya Leza mwendele muntu udi munda mwami, ino namone mu ngitu yami kijila kikwabo kilwa divita na kijila kya mu ñeni yami ne kuntwala bu umpika ku kijila kya bubi kidi mu bya ku ngitu byami.”Loma 7:22, 23.

WIBANDAULE: I bukōkekōke’ka bofwaninwe kulwa nabo?

 3 BITUNGO BYAMI I BYEPI?

Le ubwanya kukanda mu motoka ne kunena shofele anze kukujokoloja pantu pamo kufika ne bipwa’mo esanshi? Bine buno i bulubi—kadi i kisūpa!

Ñeni yotuboila’ko? Bitungo bikulombolanga dya kwenda ne kukukwasha uleke kujokoloka’nka pantu pamo ponka. Udi na kukwabo kwa kwenda ne bya kulonga pa kufika’ko.

KIMFWA KYA MU BIBLE: Polo wāsonekele amba: “Muswelo onyema lubilo ke wa kinyemenyemepo.” (1 Kodinda 9:26) Pa kyaba kya kusunkanibwa na bintu bifika mu būmi, Polo wētungile bitungo ne kwiendeja mungya bitungo byandi.Fidipai 3:12-14.

WIBANDAULE: Lemba papa bitungo bisatu byosaka kufikila’po mwaka wiya’ko.

4 NKULUPILO YAMI I YEPI?

Shi wiyuke biyampe moikadile, ukekala bwa mutyi mwale bininge miji ukokeja kwimanija nansha shi kudi kimpumpu kikomokomo

Shi kudipo kyokulupile, ukekala kitabija-vidingi. Ukekala ushinta musombelo bwa lunkusunkwe ne kwiifwana na bakwenu—kintu kilombola’mba kwiyukilepo moikadile abe mwine.

Inoko, shi ulonga bintu mungya nkulupilo yobe, nabya ukalama bumuntu bobe—nansha shi bakwenu abalonga bika.

KIMFWA KYA MU BIBLE: Mobimwekela, mupolofeto Danyele wākidi nkasampe paālangile “umutyima wandi” kukōkela bijila bya Leza, nansha byaādi kulampe na kisaka. (Danyele 1:8) Byaālongele namino, wāikele wa bine mu mutyima wandi. Danyele weēndeje mungya nkulupilo yandi.

WIBANDAULE: Le i bika byokulupile? Kimfwa: Le witabije amba Leza udi’ko? Shi i amo, mwanda waka? I kika kikukulupija amba udi’ko?

Le witabije amba misoñanya ya Leza ya mu mwikadilo idi na kamweno kodi? Shi i amo, mwanda waka?

Le usaka kwikala bwa dyani dipone ku mutyi dipepuka na kaluvula katyetye’ni nansha bwa mutyi ushala mwimanije nansha shi kudi kivula kikatampe? Shi wiyuke senene moikadile, ukekala bwa uno mutyi. Kadi kino kikakukwasha ulondolole ku kipangujo kya amba, Le ndi muntu wa muswelo’ka?