OVANYASHA TAVA PULA
Ongahelipi handi dulu okuhoolola umwe oo e li oshihopaenenwa shiwa?
“Ngeenge nda li nda taalela omaupyakadi kofikola, osha li hashi kwafele ngeenge nda diladila kuumwe oo ndi hole, oo a enda monghalo ya faafana. Opo nee onda li handi kendabala oku mu hopaenena. Okukala handi hopaenene umwe osha kwafele nge ndi lididimikile omaupyakadi noupu.” — Haley.
Okukala ho hopaenene umwe otashi dulu oku ku kwafela u henuke omaupyakadi nou hange omalalakano oye. Osha fimana okuhoolola umwe oo e li oshihopaenenwa shiwa.
Omolwashike u na okuhoolola noukeka?
Ovo wa hoolola u hopaenene otava dulu okunwefa mo elihumbato loye.
Ombiibeli oya ladipika Ovakriste va hopaenene ovo ve li oshihopaenenwa shiwa, ya ti: “Taleni koidjemo iwa yelihumbato lavo nokuhopaenena eitavelo lavo.” — Ovaheberi 13:7.
Eetepo: Molwaashi ovo wa hoolola okuhopaenena otava dulu oku ku nwefa mo nawa, ile nai, hoolola ovo ve na omaukwatya mawa, ndele havo ovo va fimanekwa, ile molwaashi vepupi loye.
“Onde lihonga shihapu komumwatate wedina Adam shi na sha netaleko nosho yo elihumbato laye. Oshihokwifa eshi handi dimbuluka natango oinima oyo a li a popya nokwa ninga. Ke shii nghee a nwefa nge mo.” — Colin.
Ovo wa hoolola u hopaenene otava dulu okunwefa mo onghedi yoye yokudiladila.
Ombiibeli oya ti: “Inamu lifufya. Ookaume vai ohava nyono po eenghedi diwa.” — 1 Ovakorinto 15:33.
Eetepo: Hoolola oo e na omaukwatya mawa, ndele hamolwaashi ashike e na eholokepo liwa. Ngeenge ino hoolola she likolelela komaukwatya mawa, otashi dulika u ke lilye ominwe.
“Ohashi ku ningifa u kale u udite uhe na oshilonga nou na eholokepo lii, ngeenge owa kala ho liyelekanifa novanhu ovo hava monika nawa nohave lifeweke. Otashi dulu oku ku ningifa u kale to lipula unene shi na sha neholokepo loye.” — Tamara.
Diladila kombinga yaashi: Owii ulipi tashi dulika u mone, ngeenge owa hoolola okuhopaenena ovanhu ovo va fimana nosho yo ovadanauki dingi?
Ovanhu, ovo wa hoolola u hopaenene, otava dulu oku ku kwafela u hange omalalakano oye, ile uhe a hange.
Ombiibeli oya ti: “Oo ha ende novanaendunge ota ka kala omunaendunge.” — Omayeletumbulo 13:20.
Eetepo: Hoolola okuhopaenena ovanhu, ovo ve na omaukwatya mawa, oo wa hala okukala u na. Otashi dulika u lihonge oinima yonhumba oyo tai ku kwafele u hange elalakano loye, eshi to va konene.
“Ponhele yokulitulila po elalakano ngaashi kutya, ‘Onda hala okukala nde lipaka mo moilonga yange,’ oto dulu okutya, ‘Onda hala okukala nde lipaka mo unene moilonga yange ngaashi Jane. Oha fiki alushe pefimbo noha wanifa po oilonga yaye noudiinini.’” — Miriam.
Oushili oyoo kutya: Ngeenge owa hoolola omunhu oo e na omaukwatya mawa, otashi ke ku kwafela u ka kale omunhu e li nawa.
Oto ka dula okuhanga omalalakano oye noupu, ngeenge owa hopaenene umwe oo e li oshihopaenenwa shiwa.
Nghee u na okuhoolola
Oto dulu okuhoolola omunhu oo wa hala okuhopaenena meenghedi dopavali.
Oto dulu okuhoolola oukwatya oo wa hala okukala u na, ndele to kongo omunhu oo u hole, oo e na oukwatya wa tya ngaho.
Oto dulu okuhoolola umwe oo u hole, ndele to hopaenene oukwatya oo e na, oo wa hala okukulika.
Ouyelele u na omapulo a pamba oshitukulwa eshi otau dulu oku ku kwafela.
Okuhoolola ovo wa hala okuhopaenena otaku dulu okukwatela mo:
Oomakula. “Kaume kange kopofingo oku li umwe oo nda hala okuhopaenena. Nonande okwe lipyakidila, oha kongo omhito a ulike kutya oku na ko nasha naumwe. Omunini kwaame, ashike oku na omaukwatya mawa oo ndihe na, nohashi ningifa nge ndi kale nda hala oku mu hopaenena.” — Miriam.
Ovakulunhu. Otava dulu okukala ovadali voye, ile ovaitaveli vakweni. “Kape na omalimbililo, ovadali vange ove li oshihopaenenwa shiwa kwaame. Ove na omaukwatya mawa. Ohava kala ovadiinini, nonande ohava ningi omapuko. Onde lineekela ohandi ka kala nde va fa, ngeenge nda kulu.” — Annette.
Ovanhu ovo va popiwa mOmbiibeli. “Onda hoolola ovanhu ovo nda hala okuhopaenena mOmbiibeli ngaashi Timoteus, Rut, Job, Petrus nosho yo okakadona Okaisrael, na keshe umwe onde mu hoolola netomheno li lili. Ovanhu, ovo va tumbulwa mOmbiibeli, ohava kala volela kwaame, eshi handi twikile okulihonga kombinga yavo. Ohandi hafele neenghono okulesha omahokololo oo e li membo Natu hopaeneneni eitavelo lavo, nosho yo oshitukulwa ‘Role Model’ osho shi li momambo Questions Young People Ask—Answers That Work.” — Melinda.
Eetepo: Ino kala ashike wa hala okuhopaenena omunhu umwe auke. Omuyapostoli Paulus okwa lombwela Ovakriste vakwao, a ti: ‘Kaleni tamu tale kwaavo hava ende metwokumwe noshihopaenenwa osho twe mu tulila po.’ — Ovafilippi 3:17.
Owe shi shiiva tuu? Oto dulu okukala oshihopaenenwa shiwa ku umwe! Ombiibeli oya ti: “Tulila po ovadiinini oshihopaenenwa shiwa ngeenge tashi uya pokupopya, elihumbato, ohole, eitavelo nosho yo oukoshoki.” — 1 Timoteus 4:12.
“Nonande otashi dulika wa pumbwa okuxwepopaleka omaukwatya oye amwe, oto dulu okukala oshihopaenenwa shiwa kuvamwe. Ku shii oo te ku konene, nanghee osho ho popi tashi dulu okulundulula onghalamwenyo yaumwe.” — Kiana.

