Kpohọ eme nọ e riẹ eva

Kpohọ eme nọ e kẹle obọ emuhọ

Kpohọ oria izoẹme

Isẹri Jihova

Isoko

Jesu Họ Edhere na, Uzẹme na, gbe Uzuazọ Na

 UZOU AVỌ 27

Jesu O Se Matiu re Ọ Jọ Olele Riẹ

Jesu O Se Matiu re Ọ Jọ Olele Riẹ

MATIU 9:9-13 MAK 2:13-17 LUK 5:27-32

  • JESU O SE MATIU NỌ O RE MI OSA-UZOU NA RE Ọ JỌ OLELE RIẸ

  • KRISTI O LELE ERAHAIZI NYUSU RE O FIOBỌHỌ KẸ AE

Nọ Jesu o siwi ọzae nọ okie o kie na no, ọ gbẹ jọ ẹwho Kapaniọm nọ ọ rrọ akotọ Abade Galili evaọ omoke jọ. Ogbotu ahwo a tẹ wariẹ nya bru rie ze, o te mu ai họ ewuhrẹ. Epanọ ọ be rọ nyavrẹ na, ọ tẹ ruẹ Matiu, ọnọ a re je se Livai nọ ọ keria uwou nọ a rẹ jọ mi osa-uzou. Jesu o te zizie ei kẹ obọdẹ oware jọ, inọ: “Jọ olele mẹ.”—Matiu 9:9.

U muẹro nọ Matiu o yo kpahe iwuhrẹ Jesu gbe iruo igbunu nọ o bi ru evaọ ẹwho na, wọhọ epanọ Pita, Andru, Jemis, gbe Jọn a yo evaọ oke nọ u kpemu. Matiu ọ jẹ uzizie na rehọ ababọ oke oraha wọhọ epanọ imane ọsosuọ na a ru. Matiu o kere kpahe onana, inọ: “[Ọyomariẹ Matiu] ọ tẹ kpama o te lele iei.” (Matiu 9:9) Matiu ọ nya siọ iruo osa-uzou nọ o je ru ba, o te zihe ruọ olele Jesu.

Uwhremu na, Matiu o ru ehaa ilogbo evaọ uwou riẹ, ẹsejọhọ re o dhesẹ edẹro kẹ obọdẹ uzizie nana nọ Jesu o zizie i rie na. Amono ọfa Matiu o zizie ziọ ehaa nana u te no Jesu avọ ilele riẹ no? O zizie egbẹnyusu riẹ vẹre, enọ a gbe je ru iruo osa-uzou. Ahwo nana a re mi osa-uzou kẹ isu ahwo Rom nọ eva rai e be dha ahwo kpobi na. Ahwo nọ a re mi igho họ, ahwo nọ a bi ekọ-iyibo kpahe unueri ẹwho na, ahwo nọ a rẹ rọ ekamẹle wọ ewha nya ẹwho rai vrẹ, gbe ahwo nọ a fa eware no erẹwho efa ze. Ẹvẹ ahwo Ju a rri enọ i re mi osa-uzou? Eva enọ i re mi osa-uzou na e rẹ were ahwo ho keme a rẹ wha ahwo re, a re mi ugho bu vi onọ u fo nọ ahwo a rẹ hwa. U te no enọ i re mi osa-uzou no, ‘erahaizi’ e jọ ehaa na re, otu nọ ohwo kpobi ọ riẹ inọ a re ru eware iyoma.—Luk 7:37-39.

Nọ otu Farisi nọ i rri omarai inọ a kiẹrẹe gaga na a ruẹ Jesu avọ oghẹrẹ ahwo nana evaọ ehaa na, a tẹ nọ ilele Jesu nọ: “Fikieme owuhrẹ rai o bi ro lele enọ i re mi osa-uzou gbe erahaizi re emu?” (Matiu 9:11) Nọ ẹme na o fi ruọ Jesu ezọ, ọ tẹ ta kẹ ae nọ: “Ahwo nọ oma rai o ga a gwọlọ edọkita ha, rekọ enọ e be mọ e gwọlọ edọkita. Fikiere, wha nya re wha wuhrẹ otofa ẹme nana: ‘Ohrọ-oriọ mẹ gwọlọ orọnikọ idheidhe he.’ Keme erahaizi mẹ nyaze ti se, orọnikọ ahwo ikiẹrẹe he.” (Matiu 9:12, 13; Hosia 6:6) Dede nọ otu Farisi na a je se Jesu “owuhrẹ,” u no rai eva ze he, rekọ a rẹ sai wuhrẹ oware nọ u fo eruo mi Jesu.

O wọhọ nọ Matiu o zizie enọ i re mi osa-uzou gbe erahaizi ziọ uwou riẹ re a gaviezọ kẹ iwuhrẹ Jesu je kurẹriẹ, “keme ibuobu rai a je lele iei.” (Mak 2:15) Jesu ọ gwọlọ fiobọhọ kẹ ae re a wo emamọ usu kugbe Ọghẹnẹ. O je rri ahwo otiọye nyenyenye he, wọhọ otu Farisi nọ a re rri omarai inọ a kiẹrẹe gaga na. Jesu o wo ohrọ-oriọ gbe ororokẹ, ọ sai fiobọhọ kẹ erahaizi kpobi re a wo emamọ usu kugbe Ọghẹnẹ wọhọ edọkita nọ o re siwi enọ e be mọ.

Jesu ọ re ohrọ enọ i re mi osa-uzou gbe erahaizi, orọnikọ re o gbolaro kẹ izieraha rai hi, rekọ re o dhesẹ ọdawẹ kẹ ae wọhọ epanọ o re dhesẹ ọdawẹ kẹ enọ e be mọ na. Wọhọ oriruo, kareghẹhọ okenọ Jesu ọ rọ obọ te ọmoti na, nọ ọ ta nọ: “O ruọ omẹ! Jọ oma ra o fo.” (Matiu 8:3) Kọ u gbe fo nọ ma dhesẹ oghẹrẹ ohrọ-oriọ utioye kẹ enọ e gwọlọ obufihọ, maero kọ usiuwoma Uvie na nọ ma rẹ ta kẹ enọ e re riẹ Ọghẹnẹ hẹ?