Kpohọ eme nọ e riẹ eva

Kpohọ eme nọ e kẹle obọ emuhọ

Kpohọ oria izoẹme

Isẹri Jihova

Isoko

Jesu Họ Edhere na, Uzẹme na, gbe Uzuazọ Na

 UZOU AVỌ 42

Jesu Ọ Whọku Otu Farisi Na

Jesu Ọ Whọku Otu Farisi Na

MATIU 12:33-50 MAK 3:31-35 LUK 8:19-21

  • JESU Ọ TA KPAHE “OKA JONA”

  • ILELE NA A KPEKPE RIẸ OMA VI AHWO UVIUWOU RIẸ

Otu ikere-obe gbe otu Farisi a be ta nọ orọnikọ ogaga Ọghẹnẹ Jesu o bi ro le idhivẹri no ahwo oma ha. A gbẹ yọroma ha, ẹme nana o ti ru ai thuzi mukpahe ẹzi ọfuafo na. Kọ a ti nwene re a jọ abọ Ọghẹnẹ manikọ abọ Setan a te jọ? Jesu ọ ta nọ: “Wha sai ru ure na fihọ emamọ ure o vẹ mọ emamọ ubi hayo ru ure na fihọ ekpehre ure o vẹ mọ ekpehre ubi, keme ubi-ure a re ro vuhu ure.”—Matiu 12:33.

Oware ugheghẹ o rrọ re ohwo ọ ta nọ emamọ ubi nọ Jesu ọ jẹ mọ na, koyehọ izi igbegbe nọ o je le no ahwo oma na, obọ Setan o wo ogaga na no ze. Wọhọ epanọ Jesu o wuhrẹ evaọ Ovuẹ obọ Ugbehru na, emamọ ure o rẹ mọ emamọ ubi, orọnikọ ekpehre he. Whaọ otu Farisi na a be ta Jesu raha. Kọ eme oyena u dhesẹ? U dhesẹ nọ ekpehre ubi a be mọ na. Jesu ọ ta kẹ ae nọ: “Whai emọ eriwhẹ, ẹvẹ wha sae rọ ta eme iwoma kpakiyọ wha rrọ muomu? Keme eme ibuobu nọ e vọ udu na, eye unu o rẹ ta via.”—Matiu 7:16, 17; 12:34.

Ẹhẹ, ẹme nọ ohwo ọ ta u re dhesẹ oware nọ o rrọ udu riẹ via, yọ oye a re ro gu ei ẹdhọ. Fikiere Jesu ọ tẹ ta nọ: “Mẹ be ta kẹ owhai nọ ahwo a ti gu ẹkẹ-unu rai evaọ Ẹdẹ Ẹdhoguo fiki ẹme oyoma kpobi nọ a ta; keme eme ra a ti ro bru kẹ owhẹ inọ who kiẹrẹe, yọ eme ra a ti ro brukpe owhẹ.”—Matiu 12:36, 37.

Dede nọ Jesu o bi ru eware igbunu sa-sa, otu ikere-obe gbe otu Farisi na a ta kẹe nọ “Owuhrẹ, ma gwọlọ nọ who dhesẹ oka jọ kẹ omai.” O tẹ make rọnọ a rọ ẹro ruẹ iruo igbunu riẹ no hayo a re ruẹ hẹ, a yo eware buobu mi ahwo nọ a rọ ẹro ruẹ no. Oyejabọ nọ Jesu ọ rọ ta kẹ isu ahwo Ju yena nọ: “Oge omuomu gbe ọrọ ibruẹnwae ọ be gwọlọ oka, rekọ a rẹ te kẹe uvumọ oka ha ajokpaọ oka Jona ọruẹaro na.”—Matiu 12:38, 39.

Jesu o ru ẹme na vẹ kẹ ae inọ: “Wọhọ epanọ Jona ọ jọ eva eri ologbo na edẹ esa gbe eso esa na, ere Ọmọ ohwo ọ te jọ uki edẹ esa gbe eso esa.” Eri ologbo jọ ọ lọ Jona, kẹsena eri na ọ tẹ kpae wọhọ ẹsenọ a kpare iẹe no uwhu ze. Jesu ọ ruẹaro nọ ọyomariẹ o ti whu, kẹsena evaọ ẹdẹ avọ esa a vẹ kpare iẹe ze. Nọ onana o via uwhremu na, isu ahwo Ju na a siọ “oka Jona” na, onọ u dhesẹ nọ a kurẹriẹ hẹ. (Matiu 27:63-66; 28:12-15) Rekọ “ahwo Nanivi” a kurẹriẹ nọ Jona o whowho ẹdhoguo Ọghẹnẹ kẹ ae. Fikiere, a ti brukpe oge nana. Jesu ọ tẹ jẹ ta nọ ovie-aye  obọ Shiba o ti brukpe ai re. Aye nana o no ugbothabọ ze te gaviezọ kẹ eme areghẹ Solomọn. Jesu ọ ta kẹ ae nọ: “Ohwo nọ ọ rro vi Solomọn ọ rrọ etenẹ.”—Matiu 12:40-42.

Jesu ọ ta nọ oge omuomu nana ọ wọhọ ọzae nọ ẹzi ogbegbe o no oma ze. (Matiu 12:45) Fikinọ ọzae na o fi eware iwoma họ oria nọ ẹzi ogbegbe na ọ jọ họ, ẹzi ogbegbe na ọ tẹ wha izi igbegbe ihrẹ efa nọ i tube yoma vi ọyomariẹ lele oma ze, a tẹ ruọ oma ọzae na. Epọvo na re, a ru orẹwho Izrẹl fo no wọhọ ọzae nọ ẹzi ogbegbe o no oma ze na. Rekọ orẹwho na o siọ eruẹaro Ọghẹnẹ, jẹ tubẹ wọso Jesu, ọnọ o wo ẹzi Ọghẹnẹ. Onana u dhesẹ nọ orẹwho na u tube yoma vi epanọ o jọ evaọ oke ọsosuọ.

Nọ Jesu ọ be ta ẹme na, oni riẹ gbe inievo riẹ a tẹ nyaze, a te dikihẹ kẹle ogbotu na. Ahwo jọ nọ a keria kẹle Jesu a tẹ ta kẹe nọ: “Oni ra avọ inievo ra a dikihẹ obọ otafe be gwọlọ ruẹ owhẹ.” Jesu ọ tẹ ta ẹme nọ o dhesẹ nọ ilele riẹ a kpekpe riẹ oma wọhọ oni gbe inievo riẹ. Nọ ọ riobọ rri ilele riẹ, ọ tẹ ta nọ: “Oni mẹ gbe inievo mẹ họ enana nọ i bi yo ẹme Ọghẹnẹ je bi koko iei na.” (Luk 8:20, 21) Ọ rọ ẹme nana dhesẹ nọ, makọ epanọ usu riẹ avọ imoni riẹ o kpekpe te kẹhẹ, usu riẹ avọ ilele riẹ o tubẹ kpekpe vi oyena. U re woma kẹhẹ nọ mai avọ inievo ukoko na ma te wo usu okpekpe utioye, maero kọ oke nọ amọfa a bi kpokpo omai fiki iruo ezi mai.