Idi na sadržaj

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

Jehovini svjedoci u Ukrajini sada se bez ometanja mogu sastajati u unajmljenim objektima

24. OŽUJKA 2017.
UKRAJINA

Ukrajinski Ustavni sud podržao slobodu okupljanja

Dana 8. rujna 2016. ukrajinski Ustavni sud donio je odluku kojom je podržao slobodu održavanja mirnih skupova i dao do znanja da predstavnici vlasti ne bi smjeli ometati takve skupove. Sud je time poništio dio Zakona o slobodi savjesti i vjerskim zajednicama (1991), koji je nalagao da vjerske zajednice moraju od Države dobiti dozvolu kako bi održavale vjerske skupove u unajmljenim objektima. Ustavni sud presudio je da se tom odredbom krši ustavno pravo koje jamči slobodu mirnog okupljanja. Odluci Suda raduju se Jehovini svjedoci u Ukrajini, koji su dosad imali poteškoća kad su htjeli unajmiti objekte u kojima su namjeravali održati vjerske skupove.

Predstavnici vlasti ne dopuštaju održavanje vjerskih skupova

Otkad je Zakon o slobodi savjesti i vjerskim zajednicama stupio na snagu, pristrani predstavnici vlasti koristili su ga po svom nahođenju kako bi opravdali otkazivanje ugovora za unajmljivanje objekata koje su Jehovini svjedoci sklopili s ciljem da u tim objektima održe svoje vjerske skupove. Jedan takav događaj zbio se u ljeto 2012. u gradu Sumiju, na sjeveroistoku Ukrajine. Tisuće Jehovinih svjedoka s nestrpljenjem su očekivale trodnevni kongres. Ugovor za unajmljivanje gradskog stadiona bio je potpisan, a sve pripreme bile su u punom jeku. Jehovini svjedoci su, u skladu s Ustavom, obavijestili vlasti da namjeravaju održati svoj kongres. A onda je, samo mjesec dana prije početka kongresa, gradsko vijeće Sumija zaključilo da nije dovoljno samo obavijestiti vlasti o organiziranju takvog skupa. Taj je zaključak donijelo na temelju vlastitog tumačenja Zakona o slobodi savjesti i vjerskim zajednicama. Vijeće je od Jehovinih svjedoka zahtijevalo da dobiju dozvolu za korištenje stadiona, ali tu im dozvolu nije htjelo izdati.

Zbog svega toga Jehovini svjedoci su u kratkom roku morali održavanje svog kongresa prebaciti u grad Harkov, koji je od Sumija udaljen oko 200 kilometara. Ta je promjena primorala više od 3 500 Jehovinih svjedoka da što prije prilagodi svoje planove. Mnogi nisu mogli otputovati u Harkov niti prisustvovati tom važnom skupu zbog svog zdravstvenog stanja ili poodmakle dobi. Drugi nisu mogli doći na kongres jer nisu imali dovoljno vremena da od svog poslodavca zatraže slobodne dane ili zato što nisu imali dovoljno novca za put. Godinu dana kasnije gradsko vijeće Sumija još je jednom na temelju Zakona o slobodi savjesti i vjerskim zajednicama Jehovinim svjedocima odbilo izdati dozvolu za korištenje stadiona.

Ilija Kobel, glasnogovornik podružnice Jehovinih svjedoka u Lavovu, objasnio je: “Otkazivanje kongresa u Sumiju nije izoliran slučaj. Već smo i u drugim mjestima imali problema s unajmljivanjem objekata u kojima smo htjeli održati svoje vjerske skupove.” Naprimjer, u ožujku 2012. gradske vlasti u Vinici nisu dopustile da Jehovini svjedoci održe vjerski skup u unajmljenoj dvorani i tom su ih odlukom u zadnji čas primorale da kongres održe u drugom gradu. Nekoliko mjeseci kasnije vlasti su skupštini Mogiliv-Podiljskij odbile izdati dozvolu za unajmljivanje objekta u kojem bi ona održavala svoje tjedne sastanke, iako su ih Jehovini svjedoci u tom objektu održavali čak tri godine. Budući da nisu mogli pronaći adekvatan prostor za održavanje svojih skupova, Jehovini svjedoci iz skupštine Mogiliv-Podiljskij bili su prisiljeni sastajati se u privatnim domovima.

Od veljače 2015. regionalna uprava grada Vinice tvrdila je da su Jehovini svjedoci puno puta prekršili Zakona o slobodi savjesti i vjerskim zajednicama. Smatrala je da su Jehovini svjedoci prekršili zakon jer nisu imali dozvolu za održavanje svojih vjerskih skupova u objektima koji nisu namijenjeni za to te da nije dovoljno obavijestiti vlasti o održavanju takvog skupa.

Jehovini svjedoci traže rješenje

Posljednjih godina Jehovini svjedoci su uglavnom mogli održavati svoje skupove u svojim dvoranama, a predstavnici vlasti nisu ih u tome ometali. No da bi mogli održati veće skupove, naprimjer regionalne kongrese, često su morali unajmiti veći objekt. Ukrajinski Ustav dopušta vjerskim zajednicama da održavaju mirne skupove u unajmljenim objektima ako o tome unaprijed obavijeste vlasti. Gospodin Kobel kaže: “Problem je u tome što je Zakon o slobodi savjesti i vjerskim zajednicama puno uži od Ustava, koji ne zahtijeva ishodovanje dozvole vlasti. U želji da riješimo nastali problem, predali smo žalbu pučkom pravobranitelju, to jest Povjereniku za ljudska prava pri ukrajinskom Parlamentu.”

Zadaća pučkog pravobranitelja jest osigurati svim građanima Ukrajine njihova prava koja im jamči Ustav i ostali zakoni. Nakon što je razmotrio slučaj Jehovinih svjedoka, pučki pravobranitelj uvidio je da se Ustav razlikuje od Zakona o slobodi savjesti i vjerskim zajednicama. Ustav jamči pravo na održavanje vjerskih okupljanja u unajmljenim objektima uz prethodno obavještavanje vlasti. Međutim, Zakon o slobodi savjesti i vjerskim zajednicama zabranjuje takve skupove u unajmljenim objektima ako vjerska zajednica najprije ne dobije dozvolu vlasti, i to najmanje deset dana prije početka skupa.

Dana 26. listopada 2015. Ured pučkog pravobranitelja podnio je žalbu ukrajinskom Ustavnom sudu i skrenuo pažnju na sporni dio Zakona o slobodi savjesti i vjerskim zajednicama, proglasivši ga neustavnim. U žalbi je stajalo da je pravo na održavanje mirnih skupova temeljna sloboda koju trebaju uživati svi građani. U objašnjenju tog prava pisalo je: “Pokrajine ne smiju proizvoljno primjenjivati ovaj zakon niti ukidati pravo na mirno okupljanje.” Jehovini svjedoci podržali su mišljenje pučkog pravobranitelja i Ustavnom sudu predali podnesak u kojem su objasnili s kojim su se problemima suočili kad su htjeli unajmiti objekte za održavanje vjerskih skupova.

Ustavni sud poništio sporni zakon

U svojoj presudi od 8. rujna 2016. Ustavni je sud potvrdio da nijedan zakon ne smije uskratiti ustavno pravo na održavanje mirnih skupova uz prethodno obavještavanje vlasti o tome. No nije se zaustavio samo na tome nego je i potvrdio da članak 9 Europske konvencije o ljudskim pravima jamči slobodu vjeroispovijedi, a da članak 11 jamči slobodu okupljanja koju Država ne smije osporiti. Sud je stoga proglasio neustavnim 5. točka članka 21 Zakona o slobodi savjesti i vjerskim zajednicama (1991), po kojemu vjerske zajednice od vlasti trebaju dobiti dozvolu za održavanje vjerskog skupa u unajmljenim objektima.

Dobrodošlo rješenje

Održavanje vjerskih skupova u unajmljenim objektima više ne ovisi o volji pojedinih predstavnika vlasti koji mogu uskratiti dozvolu za to. Ako Jehovini svjedoci obavijeste vlasti da namjeravaju održati vjerski skup u nekom unajmljenom objektu, Ustav kaže da ih se ne smije lišiti toga prava.

Gospodin Kobel u ime više od 140 000 Jehovinih svjedoka u Ukrajini kaže: “Ovom odlukom Ustavni je sud podržao pravo na održavanje mirnih skupova. Izuzetno cijenimo što nam vlasti više neće stvarati probleme kad unajmljujemo objekte za održavanje vjerskih sastanaka.”