Prva skupina mladih Jehovinih svjedoka kojoj je omogućeno obavljanje civilne službe ispunjava svoju obvezu prema državi. Dosad su u Armeniji Jehovini svjedoci išli u zatvor zato što su na temelju svoje savjesti odbijali odslužiti vojni rok. No 2013. Republika Armenija izmijenila je zakon kako bi omogućila obavljanje civilne službe umjesto služenja vojnog roka. Dosad se više od 200 Jehovinih svjedoka prijavilo za obavljanje civilne službe. Šesnaest njih krajem lipnja 2016. odslužilo je civilnu službu.

Dobrodošla zamjena

Tih 16 mladića najprije je bilo u zatvoru zbog odbijanja služenja vojske. No kad je novi zakon stupio na snagu, omogućeno im je da odsluže civilnu službu. U siječnju 2014. počeli su raditi na održavanju javnih površina, kao čistači ulica, kao pomoćno osoblje u zdravstvenim ustanovama i slično.

Mladići koji su odslužili civilnu službu zahvalni su što su im vlasti omogućile da obavljaju društveno korisne radove, primjerice da uljepšaju svoj grad ili pomažu drugima. Nakon civilne službe oni nemaju dosje niti ih se ocrnjuje, te se uistinu može reći da su korisni članovi društva.

Davit Arakeljan (22), koji je civilnu službu odslužio kao bolničar u jednom domu umirovljenika, rekao je: “Civilna služba pomogla mi je da budem ozbiljniji, odgovorniji i marljiviji. Sretan sam što sam svoju dužnost prema državi mogao ispuniti na način koji je uistinu pomogao drugima. Ravnatelj doma i osoblje, pa čak i neki umirovljenici, pohvalili su naš rad.” Mihajil Manasjan (22), koji je radio u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, kazao je: “Dok sam služio civilnu službu, naučio sam jedan novi posao kojim se sad mogu baviti. Ispunio sam svoju dužnost prema državi a da nisam pogazio svoju savjest.”

Može li Armenija biti uzor drugim državama?

Armenija je nedavno u svoj ustav uključila pravo na prigovor savjesti. U članku 41(3) izmijenjenog ustava, koji je stupio na snagu u prosincu 2015, stoji: “Ako se vojna služba kosi s religijom ili vjerskim uvjerenjima nekog građanina, on ima pravo umjesto nje izvršiti civilnu službu onako kako to zakon propisuje.” Venecijanska komisija pri Vijeću Europe pohvalila je Armeniju za taj korak i kazala da je to “izvrstan način da ojača provedbu zaključaka donesenih u slučaju Bajatjan protiv Armenije * [koja] je za svaku pohvalu”.

Zakonom o civilnoj službi Armenija je pokazala da poštuje međunarodne odredbe. Nekoć je to bila država koja kažnjava prigovor savjesti, a danas je to država koja poštuje pravo na slobodu savjesti. Armenija je svojim uspješnim provođenjem civilne službe pružila dobar primjer drugim zemljama koje kažnjavaju osobe koje ulažu prigovor savjesti. Ona pokazuje da se uvođenjem civilne službe mogu zadovoljiti i potrebe države i potrebe njenih građana.

U ime Jehovinih svjedoka u Armeniji Tigran Harutjunjan kazao je: “Zahvalni smo što armenske vlasti poduzimaju pozitivne korake kako bi zaštitile temeljna ljudska prava, pa i pravo na prigovor savjesti. Mladi Jehovini svjedoci u Armeniji sada mogu ispuniti svoje dužnosti prema vlastima te pritom poštovati glas svoje savjesti i činiti dobro drugima.”

^ odl. 8 Bajatjan protiv Armenije ([GC], br. 23459/03, ECHR 2011) ključna je presuda Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava. Sud je tada prvi put donio odluku da članak 9 (sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi) Europske konvencije o ljudskim pravima u potpunosti štiti pravo na prigovor savjesti.