Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Ugledajmo se na njihovu vjeru

 10. POGLAVLJE

Hrabro je zastupao pravog Boga

Hrabro je zastupao pravog Boga

1, 2. (a) Koja je nevolja snašla Izraelce? (b) S kim se Ilija trebao suočiti na gori Karmelu?

ILIJA je u rano jutro promatrao svoje sunarodnjake kako se teškom mukom uspinju na goru Karmel. Njihova izmučena lica i pogrbljena tijela svjedočila su o strašnoj nevolji koja je snašla Izrael. Tri i pol godine suše dovele su do neimaštine i gladi koje nisu poštedjele nikoga.

2 Među tim napaćenim ljudima Ilija nije mogao ne primijetiti Baalove proroke, koji su svakim svojim pokretom odavali bahatost i aroganciju. Znao je da ga mrze iz dna duše. Kraljica Izebela već je dala pogubiti mnoge Jehovine sluge, a Ilija joj je bio trn u oku jer se nepokolebljivo borio protiv štovanja Baala unatoč svim njenim naporima da mu stane na kraj. Baalovi su proroci možda mislili da je napokon došao trenutak da ušutkaju Iliju. Na kraju krajeva, kakve šanse jedan čovjek ima protiv njih 450? (1. Kralj. 18:4, 19, 20). Ilijin protivnik bio je i kralj Ahab, koji se u svojim kolima također uspinjao Karmelom.

3, 4. (a) Zašto možemo pretpostaviti da je Ilija osjećao bojazan dok je čekao da se narod skupi na gori? (b) Koja ćemo pitanja razmotriti u ovom poglavlju?

3 Ilija je znao da je pred njim poseban dan — dan u koji će pravi Bog, Jehova, odmjeriti snage s lažnim bogom Baalom. Nadao se da će Izraelci konačno uvidjeti koliko je Jehova moćniji od Baala. Kako se osjećao dok je čekao da se skupe na gori? “Ilija je bio običan čovjek kao i mi”, stoji u Bibliji, zato možemo pretpostaviti da je osjećao bojazan. (Pročitaj Jakova 5:17.) Tome se ne bismo trebali čuditi. Na koncu, našao se oči u oči s bezvjernim narodom, njihovim kraljem koji se odmetnuo od Boga i Baalovim prorocima koji su mu radili o glavi. Ljudskim očima gledano, bio je u doista nezavidnom položaju (1. Kralj. 18:22).

4 Kako je Izrael dospio u tako jadno stanje? Zašto bi nas ti davni događaji trebali zanimati? Osvrnimo se na život proroka Ilije da bismo vidjeli što možemo naučiti od njega.

 Dugotrajni sukob dostiže vrhunac

5, 6. (a) Kakvo je duhovno stanje vladalo u Izraelu? (b) Kako je kralj Ahab vrijeđao Jehovu?

5 Ilija je praktički cijeli život gledao kako njegovi sunarodnjaci omalovažavaju Božji zakon, ali malo je što mogao učiniti da se to promijeni. Izraelci su već dugi niz godina služili lažnim bogovima okolnih naroda, a svom su Bogu okrenuli leđa. Do Ilijinog vremena narod je ogrezao u idolopoklonstvu.

6 Tom jadnom duhovnom stanju doprinio je i kralj Ahab, koji je svojim postupcima vrijeđao Jehovu. Kao da je bilo malo što je činio mnoge grijehe, nego je još za ženu uzeo Izebelu, kćer sidonskog kralja. Ona je čvrsto odlučila zatrti štovanje Jehove i cijeli narod navesti da služi Baalu. Ahabu nije trebalo dugo da potpadne pod njen utjecaj. Sagradio je hram i žrtvenik Baalu te mu se i sam počeo klanjati (1. Kralj. 16:30-33).

7. (a) Zašto je štovanje Baala Jehovi bilo toliko odbojno? (b) Jesu li biblijski izvještaji koji govore o trajanju suše u Ilijino vrijeme međusobno proturječni? (Vidi  okvir.)

7 Zbog štovanja Baala mnogi su se Izraelci odvratili od Jehove. Hramska prostitucija muškaraca i žena, orgije, pa čak i žrtvovanje djece bila su samo neka obilježja te moralno iskvarene religije, koja je narod navodila na grijeh i poticala na okrutnost. Nije ni čudo što je Jehovi štovanje tog lažnog boga bilo toliko odbojno. On to nije mogao ravnodušno promatrati. Stoga je poslao proroka Iliju da Ahabu objavi: “Ovih godina neće biti ni rose ni kiše, osim po mojoj naredbi!” (1. Kralj. 17:1). Nakon nekoliko godina Ilija je ponovno došao pred Ahaba te mu rekao da okupi narod i Baalove proroke na gori Karmelu. *

Život mnogih ljudi u današnje vrijeme u izvjesnom se smislu može usporediti sa životom starih Izraelaca koji su štovali Baala

8. Kako se događaji iz Ilijinog vremena tiču nas?

8 Možda se pitamo kako se događaji iz Ilijinog vremena tiču nas. Neki smatraju da štovanje Baala nema nikakve veze s nama, budući da danas nema hramova ni žrtvenika posvećenih tom lažnom bogu. Ipak, događaji opisani u tom biblijskom izvještaju nisu samo drevna povijest (Rim. 15:4). Riječ “baal”  znači “vlasnik” ili “gospodar”. Jehova je svom narodu rekao da njega trebaju izabrati za svog gospodara odnosno muža (Iza. 54:5, bilješka). No posve je očito da u današnje vrijeme mnogi ljudi ne služe Svemogućem Bogu, Jehovi, nego robuju raznim “gospodarima” koje su sami odabrali, primjerice novcu, karijeri, zabavi, spolnim užicima i slično (Mat. 6:24; pročitaj Rimljanima 6:16). Život tih ljudi u izvjesnom se smislu može usporediti sa životom starih Izraelaca koji su štovali Baala. Izvještaj o onome što se za Ilijinog života događalo u Izraelu jako je važan jer nam može pomoći da mudro odlučimo kome ćemo služiti.

“Dokle ćete hramati na obje strane?”

9. (a) Zašto je gora Karmel bila idealno mjesto da se pred svima pokaže kako je Baal lažni bog? (Vidi bilješku.) (b) Što je Ilija rekao Izraelcima?

9 S vrhunaca gore Karmela pružao se prekrasan pogled na libanonsko gorje daleko na sjeveru te na dolinu kojom se rijeka  Kišon spuštala do Velikog mora (Sredozemnog mora). * Međutim uslijed troipolgodišnje suše taj se kraj potpuno promijenio. Nekoć plodna zemlja koju je Jehova dao u nasljedstvo Abrahamovim potomcima bila je pusta i sasušena, uništena zbog ludosti Božjeg vlastitog naroda. Kad su se Izraelci okupili na Karmelu, Ilija je stao pred njih i kazao: “Dokle ćete hramati na obje strane? Ako je Jehova pravi Bog, idite za njim, a ako je Baal, idite za njim!” (1. Kralj. 18:21).

10. Kako su Izraelci hramali “na obje strane” i koju su temeljnu istinu zaboravili?

10 Što je Ilija htio reći kad je narodu postavio pitanje: “Dokle ćete hramati na obje strane?” Izraelci očito nisu shvaćali da naprosto moraju odlučiti hoće li štovati Jehovu ili Baala. Mislili su da istovremeno mogu umirivati Baala svojim odvratnim ritualima i biti u milosti Jehove Boga. Možda su se nadali da će Baal blagoslivljati njihove usjeve i stada, a da će ih “Jehova nad vojskama” štititi u ratu (1. Sam. 17:45). No zaboravili su temeljnu istinu koju i danas mnogi zanemaruju — Jehova ne dopušta da osim njega štujemo još nekog boga. On zahtijeva da budemo odani isključivo njemu. Naposljetku, on to i zaslužuje. Zapravo, ako bismo uz Jehovu štovali bilo koga ili bilo što drugo, u njegovim bismo očima činili grijeh — čak ga i vrijeđali. (Pročitaj 2. Mojsijevu 20:5.)

11. Kako nam Ilijine riječi mogu pomoći da preispitamo što smatramo vrijednim i razmislimo štujemo li Boga na ispravan način?

11 Izraelci su bili poput čovjeka koji nastoji istovremeno ići dvjema stazama. I danas mnogi čine istu grešku tako što dopuštaju bezvrijednim, ispraznim željama i ciljevima da upravljaju njihovim životom i odvrate ih od štovanja pravog Boga. Ilijin jasan i glasan poziv narodu da prestane “hramati na obje strane” i nas treba potaknuti da preispitamo što smatramo vrijednim i razmislimo štujemo li Boga na ispravan način.

“Bog koji odgovori vatrom pravi je Bog”

12, 13. (a) Što je Ilija predložio Baalovim prorocima? (b) Kako, poput Ilije, možemo pokazati pouzdanje u Boga?

12 Na koji je način Jehova dokazao svoju nadmoć nad lažnim bogom Baalom? Ilija je Baalovim prorocima rekao neka na žrtveniku pripreme žrtvu, a zatim prizivaju svog boga i mole ga da  pošalje vatru i spali je. Ilija je kazao da će i on učiniti isto te je dodao: “Bog koji odgovori vatrom pravi je Bog.” Njegova vjera u Jehovu bila je toliko snažna da je svojim protivnicima rekao neka izaberu životinju za žrtvu i prvi se počnu moliti * (1. Kralj. 18:24, 25).

13 Danas se čuda više ne događaju. No Jehova se nije promijenio i to je više nego dovoljan razlog da se, poput Ilije, potpuno uzdamo u njega. Kad nam primjerice netko kaže da se ne slaže s nečim što Biblija uči, dopustimo mu da slobodno izrazi svoje mišljenje. Što god ta osoba mislila ili rekla, možemo biti sigurni kako Jehova neće dopustiti da laž prevlada. On će se pobrinuti da istina izađe na vidjelo. Pouzdanje u Boga možemo pokazati tako da se ne oslanjamo na sebe, nego na njegovu nadahnutu Riječ, koja ljudima može pomoći da saznaju pravu istinu (2. Tim. 3:16).

Ilija je bio svjestan da je štovanje Baala besmisleno, no želio je da i Božji narod to shvati

14. Kako se Ilija rugao Baalovim prorocima i zašto?

14 Baalovi su proroci pripremili žrtvu, stavili je na žrtvenik i počeli prizivati svog boga. Preklinjali su: “Baale, usliši nas!” Minute su prolazile, ali ništa se nije događalo. Prošli su i sati, a oni su i dalje zazivali Baala. “Ali nije bilo ni glasa ni odgovora”, kaže Biblija. U podne im se Ilija počeo rugati: “Vičite na sav glas, jer on je bog! Valjda se nešto zamislio ili treba obaviti nuždu pa je otišao na zahod! Ili možda spava pa se treba probuditi!” On je, naravno, bio svjestan da je štovanje Baala besmisleno, no želio je da i Božji narod to shvati (1. Kralj. 18:26, 27).

15. Kako ono što su doživjeli Baalovi proroci pokazuje da jedino Jehovi vrijedi služiti?

15 Kad su čuli što im Ilija govori, Baalovi su svećenici počeli “vikati na sav glas i rezati se bodežima i kopljima, po svom običaju, dok ih nije oblila krv”. Ali sve je bilo uzalud! “Nije bilo ni glasa ni odgovora ni znaka da itko sluša” (1. Kralj. 18:28, 29). Kako bi i moglo biti kad je Baal obična Sotonina izmišljotina koju je on koristio kako bi ljudima zamazao oči i odvratio ih od Jehove! Baalovi proroci zacijelo su bili razočarani i osjećali su se osramoćeno. Izvještaj o Iliji jasno pokazuje da jedino Jehovi vrijedi služiti.  Ako život posvetimo bilo čemu drugome, doživjet ćemo samo razočaranje, pa čak i sramotu. (Pročitaj Psalam 25:3; 115:4-8.)

Božji odgovor

16. (a) Na što je Izraelce možda podsjetilo 12 kamenova od kojih je Ilija sagradio žrtvenik? (b) Kako je Ilija pokazao da ima potpuno povjerenje u svog Boga?

16 Kasno poslijepodne došao je red na Iliju. On je najprije počeo popravljati Jehovin žrtvenik, koji su nesumnjivo srušili neprijatelji pravog Boga. Sagradio ga je od 12 kamenova, možda zato što je pripadnike desetplemenskog kraljevstva Izraela htio podsjetiti da ih još uvijek obavezuje Zakon koji je dobilo svih 12 izraelskih plemena. Oko žrtvenika je načinio jarak, a zatim na žrtvenik položio žrtvu i naredio da se sve natopi vodom, koja je vjerojatno bila donesena iz obližnjeg Sredozemnog mora. Voda se slijevala sa žrtvenika i ispunila jarak. Ljudima koji su to promatrali moglo se činiti kako nema šanse da će se tu zapaliti ikakva vatra. No Ilija je sve to učinio jer je imao potpuno pouzdanje u svog Boga (1. Kralj. 18:30-35).

Ilija se molio Jehovi da obrati srce njegovih sunarodnjaka, čime je pokazao da mu je stalo do njih

17. Kako se iz Ilijine molitve vidi što mu je bilo najvažnije i kako se mi možemo ugledati na njega?

17 Kad je sve bilo spremno, Ilija se pomolio Jehovi. Njegova jednostavna, ali upečatljiva molitva jasno je pokazala što mu je bilo najvažnije — želio je da njegovi sunarodnjaci spoznaju da je Jehova, a ne Baal, “Bog u Izraelu”. Osim toga htio je da shvate kako sva slava pripada Jehovi, Bogu kojemu on služi. I na koncu, pokazao je da mu je još uvijek stalo do njih, jer je silno želio da Jehova obrati njihovo srce (1. Kralj. 18:36, 37). Ilija je osjećao naklonost prema Izraelcima iako je njihova nevjera bila kriva za nevolje što su ih snašle. I mi u svojim molitvama trebamo pokazati da smo ponizni, da nam je stalo do Božjeg imena te da osjećamo samilost prema onima kojima je potrebna pomoć.

18, 19. (a) Kako je Jehova odgovorio na Ilijinu molitvu? (b) Što je Ilija zapovjedio Izraelcima i zašto Baalovi proroci nisu zavrijedili milost?

18 Prije Ilijine molitve okupljeni se narod možda pitao je li i Jehova lažni bog poput Baala. Međutim kad se Ilija pomolio, “sišla [je] vatra od Jehove i spalila žrtvu paljenicu, drva, kamenje i prašinu te popila vodu u jarku” (1. Kralj. 18:38). Nakon toga iščeznuo je i najmanji trag sumnje da je Jehova pravi Bog. On im je to pokazao na uistinu zadivljujuć način. Kako su Izraelci reagirali?

“Tada je sišla vatra od Jehove”

 19 Svi su stali vikati: “Jehova je pravi Bog! Jehova je pravi Bog!” (1. Kralj. 18:39). Iako te riječi daju naslutiti da su konačno progledali, Izraelci još uvijek nisu pokazali vjeru. Iskreno govoreći, priznati Jehovu kao pravog Boga nakon što je on poslao vatru s neba i nije bio neki osobit pokazatelj vjere. Stoga je Ilija od njih tražio da svoju vjeru pokažu djelima, odnosno da učine ono što su već davno trebali učiniti — da budu poslušni Jehovinom zakonu. Taj je Zakon između ostalog nalagao da svi lažni proroci i idolopoklonici budu pogubljeni (5. Mojs. 13:5-9). Baalovi svećenici bili su zakleti neprijatelji Jehove Boga i namjerno su mu prkosili. Jesu li zavrijedili milost? Jesu li oni bili milosrdni prema svoj onoj nedužnoj djeci koja su bila živa spaljivana na žrtvu Baalu? (Pročitaj Mudre izreke 21:13; Jer. 19:5). Ti lažni proroci nisu zaslužili ništa drugo nego smrt. Zato je Ilija zapovjedio da ih se pogubi (1. Kralj. 18:40).

20. Zašto se sa sigurnošću može reći da izvještaj o obračunu između Ilije i Baalovih proroka nije opravdanje za vjerski fanatizam?

20 Neki ljudi kritiziraju izvještaj o obračunu između Ilije i Baalovih proroka jer smatraju da bi se vjerski fanatici mogli poslužiti njime kako bi opravdali nasilje počinjeno u ime religije. Nažalost, takvih je fanatika danas mnogo. No Ilija nije bio fanatik. On je Baalove proroke pogubio u Jehovino ime i tako izvršio njegovu pravednu presudu. Pravi kršćani znaju da jedino Jehova ima pravo izvršiti pravdu nad zlima. Oni žive po riječima koje je Isus uputio Petru: “Vrati mač svoj na mjesto njegovo, jer svi koji se mača hvataju od mača će i poginuti!” (Mat. 26:52). Jehova će se uskoro preko svog Sina obračunati sa zlima.

21. U čemu nam je Ilija uzor?

21 Svi mi dužni smo svojim postupcima pokazivati vjeru u Boga (Ivan 3:16). U tome su nam uzor mnogi vjerni Božji sluge iz prošlosti, među njima i Ilija. On je služio jedino Jehovi te je poticao i druge da to čine. Odvažno je raskrinkao Baalove proroke i njihovog lažnog boga kojim je Sotona htio narod odvratiti od Jehove. Ilija se nije oslanjao na svoje sposobnosti i nije provodio svoju volju, već se uzdao u Jehovu. Da, on je hrabro zastupao svog Boga. Nije li stoga vrijedno ugledati se u tog vjernog Božjeg slugu?

^ odl. 9 Karmel je obično zelen i prekriven bujnom vegetacijom zato što s mora pušu vjetrovi koji donose veliku količinu vlage, pa ondje često pada kiša i stvara se obilna rosa. Budući da se Baala smatralo bogom kiše, ta je gora očito bila jako važna u njegovom štovanju. Stoga je neplodan, suh Karmel bio idealno mjesto da se razotkrije Baala i jednom zauvijek pokaže kako je štovanje tog lažnog boga besmisleno.

^ odl. 12 Zanimljivo je da im je Ilija rekao: “Ne podmećite vatre” pod žrtvu. Neki bibličari tvrde da su štovatelji Baala ponekad koristili žrtvenike ispod kojih se nalazila skrivena šupljina u kojoj je gorjela vatra. Tako bi stvorili dojam da se vatra zapalila na nadnaravan način.