Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Približi se Jehovi

 ČETRNAESTO POGLAVLJE

Jehova osigurava “otkupninu u zamjenu za mnoge”

Jehova osigurava “otkupninu u zamjenu za mnoge”

1, 2. Kako Biblija opisuje stanje u kojem se nalaze ljudi, i koji jedini izlaz postoji?

“SVE stvorenje zajedno uzdiše i u boli je zajedno” (Rimljanima 8:22). Ovim je riječima apostol Pavao opisao jadno stanje u kojem se nalazimo. S ljudskog stanovišta izgleda da je nemoguće izbjeći patnju, grijeh i smrt. No Jehova nema ograničene sposobnosti kao ljudi (4. Mojsijeva 23:19). Bog pravde ponudio nam je izlaz iz naše nevolje. Taj je izlaz otkupnina.

2 Otkupnina je Jehovin najveći dar ljudima. Ona nam omogućava izbavljenje od grijeha i smrti (Efežanima 1:7). To je temelj za nadu u vječni život, bilo na nebu bilo na rajskoj Zemlji (Luka 23:43; Ivan 3:16; 1. Petrova 1:4). Ali što je zapravo otkupnina? Što nam ona govori o Jehovinoj izvanrednoj pravdi?

Kako se pojavila potreba za otkupninom

3. (a) Zašto se pojavila potreba za otkupninom? (b) Zašto Bog nije smrtnu kaznu nad Adamovim potomcima naprosto zamijenio nekom blažom?

3 Potreba za otkupninom pojavila se zbog Adamovog grijeha. Budući da nije bio poslušan Bogu, Adam je svojim potomcima ostavio u nasljedstvo bolest, tugu, bol i smrt (1. Mojsijeva 2:17; Rimljanima 8:20). Bog nije mogao podleći osjećajima i smrtnu kaznu naprosto zamijeniti nekom blažom. Time bi prekršio vlastiti zakon prema kojem je ‘plaća koju daje grijeh smrt’ (Rimljanima 6:23). Osim toga, da je Jehova zanemario svoja mjerila pravde, zavladali bi opći kaos i bezakonje!

4, 5. (a) Na koje je načine Sotona oklevetao Boga, i zašto se Jehova osjetio obaveznim reagirati na te izazove? (b) Koju je optužbu Sotona iznio protiv Jehovinih vjernih slugu?

 4 Kao što smo vidjeli u dvanaestom poglavlju, pobuna u Edenu otvorila je još važnija sporna pitanja. Sotona je okaljao Božje dobro ime. Ustvari, optužio je Jehovu da je lažac i okrutni diktator koji svoja stvorenja lišava slobode (1. Mojsijeva 3:1-5). Time što je prividno osujetio Božji naum da Zemlju nastani pravednim ljudima, Sotona je Boga prikazao nesposobnim (1. Mojsijeva 1:28; Izaija 55:10, 11). Da Jehova nije reagirao na te izazove, možda bi mnoga njegova inteligentna stvorenja u velikoj mjeri izgubila povjerenje u ispravnost njegovog načina vladanja.

5 Sotona je također oklevetao Jehovine vjerne sluge optuživši ih da Bogu služe samo iz sebičnih motiva i tvrdeći da mu pod pritiskom nitko neće ostati vjeran (Job 1:9-11). Ta su sporna pitanja bila daleko važnija od teške situacije u kojoj su se našli ljudi. Jehova se s pravom osjećao obaveznim odgovoriti na Sotonine klevetničke optužbe. No kako će Bog riješiti ta sporna pitanja i ujedno spasiti ljude?

Otkupnina jednake vrijednosti

6. Navedi neke izraze kojima se u Bibliji opisuje sredstvo putem kojeg Bog spašava čovječanstvo.

6 Jehovino rješenje bilo je veoma milosrdno i nadasve pravedno — rješenje do kojeg ljudi nikada ne bi mogli doći. Pa ipak, bilo je krajnje jednostavno. Opisuje ga se različitim izrazima kao što su kupnja, pomirenje, otkupna cijena, pomirbena žrtva i okajanje (Psalam 49:8, Gru; Danijel 9:24, Ša; Galaćanima 3:13; Kološanima 1:20; Hebrejima 2:17). No sam je Isus upotrijebio izraz koji možda najbolje pokazuje o čemu je riječ. On je rekao: “Sin čovječji nije došao da mu služe, nego da služi i da svoju dušu da kao otkupninu [grčki lýtron] u zamjenu za mnoge” (Matej 20:28).

7, 8. (a) Što u Bibliji znači izraz “otkupnina”? (b) U kom je smislu otkupnina bila jednake vrijednosti?

 7 Što je otkupnina? Grčka riječ koju se za nju koristi dolazi od glagola koji znači “pustiti, osloboditi”. Ovaj se izraz koristilo da bi se opisalo novac koji se isplaćivalo u zamjenu za oslobođenje ratnih zarobljenika. U biti, otkupninu se može definirati kao plaćanje da bi se nešto otkupilo. Riječ koju se u Hebrejskim pismima koristi za “otkupninu” (kópher) dolazi od glagola koji znači “pokriti”. Naprimjer, Bog je upotrijebio jedan oblik te riječi kad je Noi rekao da treba ‘zatopiti’ (na hebrejskom doslovno: ‘pokriti’) arku smolom (1. Mojsijeva 6:14). To nam pomaže shvatiti da otkupiti znači i pokriti grijehe (Psalam 65:3, NS).

8 Zanimljivo je da jedno djelo kaže kako ova riječ (kópher) “uvijek označava ekvivalent”, odnosno nešto što ima jednaku vrijednost (Theological Dictionary of the New Testament). Zato je i poklopac na kovčegu saveza po svom obliku bio jednak samom kovčegu. Slično tome, da bi se otkupilo, ili pokrilo, grijeh, mora se platiti cijenu koja je u potpunosti jednaka šteti uzrokovanoj grijehom, odnosno sasvim je pokriva. Stoga je u Božjem Zakonu danom Izraelu stajalo: “Život za život, oko za oko, zub za zub, ruka za ruku, noga za nogu” (5. Mojsijeva 19:21).

9. Zašto su vjerni muževi prinosili životinjske žrtve, i kako je Jehova gledao na te žrtve?

9 Vjerni muževi od Abela pa nadalje prinosili su životinjske žrtve Bogu. Time su pokazali da su svjesni postojanja grijeha i potrebe za otkupljenjem te su dokazali da vjeruju Božjem obećanju o oslobođenju putem njegovog “sjemena” (1. Mojsijeva 3:15; 4:1-4; 3. Mojsijeva 17:11; Hebrejima 11:4). Jehova je s naklonošću gledao na te žrtve i  omogućio je tim obožavateljima da dođu u dobar odnos s njim. Unatoč tome, životinjske su žrtve, u najboljem slučaju, bile samo znak onoga što je trebalo doći. Životinje zapravo nisu mogle pokriti ljudski grijeh, jer su podređene ljudima (Psalam 8:4-8). Zato u Bibliji stoji: “Nije moguće da krv bikova i jaraca odnese grijehe” (Hebrejima 10:1-4). Te su žrtve samo simbolizirale pravu otkupnu žrtvu koju se tek trebalo prinijeti.

‘Odgovarajuća otkupnina’

10. (a) Kome je otkupitelj morao odgovarati, i zašto? (b) Zašto je bilo potrebno da samo jedan čovjek da svoj život kao žrtvu?

10 “U Adamu svi umiru”, rekao je apostol Pavao (1. Korinćanima 15:22). Otkupnina je stoga morala uključivati smrt osobe potpuno jednake Adamu — savršenog čovjeka (Rimljanima 5:14). Nijedno drugo stvorenje nije moglo dovesti u ravnotežu vagu pravde. Samo je savršeni čovjek, netko tko ne podliježe smrtnoj kazni naslijeđenoj od Adama, mogao ponuditi “odgovarajuću otkupninu” i morao je savršeno odgovarati Adamu (1. Timoteju 2:6). Nije bilo potrebno da nebrojeni milijuni ljudi daju svoj život kao žrtvu za svakog Adamovog potomka. Apostol Pavao je objasnio da je “preko jednog čovjeka [Adama] grijeh ušao u svijet i preko grijeha smrt” (Rimljanima 5:12). A “budući da je smrt preko [jednog] čovjeka”, Bog je i otkupljenje čovječanstva osigurao “preko [jednog] čovjeka” (1. Korinćanima 15:21). Na koji način?

‘Odgovarajuća otkupnina za sve’

11. (a) U kom je smislu otkupitelj “okusio smrt za svakoga”? (b) Zašto se Adam i Eva nisu mogli okoristiti otkupninom? (Vidi fusnotu.)

11 Jehova je tako uredio stvari da jedan savršeni čovjek dobrovoljno žrtvuje svoj život. Prema Rimljanima 6:23 “plaća koju daje grijeh je smrt”. Otkupitelj je “okusio smrt za svakoga” jer je žrtvovao svoj život. Drugim riječima, platio je cijenu za Adamov grijeh (Hebrejima 2:9; 2. Korinćanima  5:21; 1. Petrova 2:24). To je u pravnom smislu bilo od velikog značaja. Budući da će poništiti smrtnu kaznu za Adamovo poslušno potomstvo, otkupnina će uništiti razornu moć grijeha u samom korijenu * (Rimljanima 5:16).

12. Navedi primjer koji pokazuje kako otplaćivanje jednog duga može koristiti mnogim ljudima.

12 Razmotrimo jedan primjer: Zamisli da živiš u gradu u kojem je većina stanovnika zaposlena u nekoj velikoj tvornici. Ti i tvoji susjedi dobro ste plaćeni za svoj rad i vodite ugodan život. Tako je sve dok se jednog dana tvornicu ne zatvori. Zašto? Zbog nepoštenja direktora tvornica odlazi pod stečaj. Odjednom ti i tvoji susjedi ostajete bez posla te nemate od čega plaćati račune. Bračni drugovi, djeca i vjerovnici trpe zbog nepoštenja tog jednog čovjeka. Postoji li izlaz? Da, postoji! Jedan bogati dobročinitelj odlučuje nešto poduzeti. Svjestan je koliko tvornica vrijedi. Isto tako, suosjeća s njenim brojnim radnicima i njihovim obiteljima. Zato otplaćuje dug i ponovno otvara tvornicu. Poništenje tog jednog duga donosi olakšanje mnogim radnicima, njihovim obiteljima i vjerovnicima. Slično tome, poništenje Adamovog duga koristi nebrojenim milijunima ljudi.

Tko osigurava otkupninu?

13, 14. (a) Kako je Jehova osigurao otkupninu za čovječanstvo? (b) Kome je otkupnina plaćena, i zašto je to plaćanje neophodno?

13 Samo je Jehova mogao dati ‘Janje koje odnosi grijeh svijeta’ (Ivan 1:29). No Bog nije poslao bilo kojeg anđela  da spasi čovječanstvo. Umjesto toga, poslao je onoga koji je mogao dati konačni, presudni odgovor na Sotoninu optužbu protiv Jehovinih slugu. Da, Jehova je učinio najveću žrtvu poslavši svog jedinorođenog Sina, ‘onoga tko mu je bio milina’ (Priče Salamunove 8:30). Božji Sin se dragovoljno “odrekao” svog života na nebu (Filipljanima 2:7). Jehova je čudom prenio život i obrazac osobnosti svog prvorođenog nebeskog Sina u utrobu židovske djevice imenom Marija (Luka 1:27, 35). Kao čovjek trebao se zvati Isus. No u pravnom smislu moglo ga se nazvati i drugi Adam jer je savršeno odgovarao Adamu (1. Korinćanima 15:45, 47). Isus je zbog toga mogao prinijeti sebe kao žrtvu za otkupljenje grešnog čovječanstva.

14 Kome je ta otkupnina trebala biti plaćena? Psalam 49:7 jasno kaže da se otkupninu plaća “Bogu”. Ali zar Jehova nije taj koji je uopće omogućio otkupninu? Jest, ali to otkupninu ne svodi na besmislenu, mehaničku zamjenu — kao kad izvadimo novac iz jednog džepa i stavimo ga u drugi. Moramo shvatiti da otkupnina nije neka doslovna razmjena, već pravna nagodba. Plativši otkupninu, čak i uz ogromni vlastiti gubitak, Jehova je potvrdio da se čvrsto drži svoje savršene pravde (1. Mojsijeva 22:7, 8, 11-13; Hebrejima 11:17; Jakov 1:17).

15. Zašto je Isus morao patiti i umrijeti?

15 U proljeće 33. n. e. Isus Krist spremno je podnio teške kušnje koje su dovele do plaćanja otkupnine. Dozvolio je da ga uhapse na temelju lažnih optužbi, proglase krivim i pribiju na stup za pogubljenje. Zar je stvarno bilo potrebno da Isus toliko pati? Jest, zato što je trebalo odgovoriti na sporno pitanje besprijekornosti Božjih slugu. Zanimljivo je kako Bog nije dopustio da Herod ubije Isusa dok je bio malo dijete (Matej 2:13-18). Ali kad je odrastao, Isus je mogao odoljeti Sotoninim žestokim napadima,  potpuno svjestan spornih pitanja. * Isus je, unatoč tome što se s njim užasno postupalo, ostao “lojalan, bezazlen, neokaljan, odvojen od grešnika” i time na nadasve dojmljiv i nepobitan način dokazao da Jehova ima sluge koji mu ostaju vjerni u kušnji (Hebrejima 7:26). Stoga ne čudi da je netom prije svoje smrti Isus pobjednički rekao: “Dovršeno je!” (Ivan 19:30).

Dovršavanje otkupiteljskog zadatka

16, 17. (a) Kako je Isus nastavio svoj otkupiteljski zadatak? (b) Zašto se Isus morao pojaviti “pred licem Božjim za nas”?

16 Isus tada još nije bio dovršio zadatak koji je imao kao otkupitelj. Trećeg dana nakon Isusove smrti Jehova ga je uskrsnuo iz mrtvih (Djela apostolska 3:15; 10:40). Tim važnim činom Jehova nije samo nagradio svog Sina zbog njegove vjerne službe već mu je dao priliku da kao Božji Prvosvećenik dovrši svoj otkupiteljski zadatak (Rimljanima 1:4; 1. Korinćanima 15:3-8). Apostol Pavao objašnjava: “Kad je Krist došao kao prvosvećenik (...), ušao je, ne s krvlju jaraca i mladih bikova, nego sa svojom krvlju, jednom zauvijek u sveto mjesto i stekao vječno izbavljenje za nas. Jer Krist nije ušao u sveto mjesto načinjeno rukama, koje je kopija stvarnosti, nego u samo nebo, da se sada pojavi pred licem Božjim za nas” (Hebrejima 9:11, 12, 24).

17 Krist nije mogao na nebu predstaviti svoju doslovnu krv (1. Korinćanima 15:50). Umjesto toga, predstavio je  ono što je ta krv simbolizirala: pravnu vrijednost svog savršenog ljudskog života koji je prinio kao žrtvu. Potom je pred licem Božjim formalno predstavio vrijednost tog života kao otkupninu u zamjenu za grešno čovječanstvo. Je li Jehova prihvatio tu žrtvu? Da, što je i postalo očito na Pentekost 33. n. e., kad je sveti duh izliven na oko 120 učenika u Jeruzalemu (Djela apostolska 2:1-4). Iako je taj događaj bio uzbudljiv, otkupnina je tada tek počela donositi divne koristi.

Otkupnina donosi koristi

18, 19. (a) Koje dvije grupe ljudi imaju koristi od pomirenja koje je omogućeno pomoću Kristove krvi? (b) Navedi neke od sadašnjih i budućih koristi koje otkupnina donosi pripadnicima ‘velikog mnoštva’.

18 U svom pismu Kološanima Pavao objašnjava da je Bog smatrao dobrim da preko Krista pomiri sa sobom sve drugo, uspostavivši mir pomoću krvi koju je Isus prolio na mučeničkom stupu. Pavao također objašnjava da to pomirenje uključuje dvije različite grupe ljudi, naime “ono što je na nebesima” i “ono što je na zemlji” (Kološanima 1:19, 20; Efežanima 1:10). Tu prvu grupu sačinjava 144 000 kršćana koji gaje nadu u to da će služiti kao nebeski svećenici i zajedno s Kristom Isusom vladati kao kraljevi nad Zemljom (Otkrivenje 5:9, 10; 7:4; 14:1-3). Preko njih će poslušno čovječanstvo u razdoblju od tisuću godina postepeno izvlačiti korist iz otkupnine (1. Korinćanima 15:24-26; Otkrivenje 20:6; 21:3, 4).

19 Izraz “ono što je na zemlji” odnosi se na ljude koji očekuju savršeni život na rajskoj Zemlji. U Otkrivenju 7:9-17 opisuje ih se kao “veliko mnoštvo” koje će preživjeti predstojeću ‘veliku nevolju’. No oni ne moraju čekati da bi tek tada imali koristi od otkupnine. Oni su već ‘oprali svoje duge haljine i ubijelili ih u Janjetovoj krvi’. Zato što iskazuju vjeru u otkupninu, čak i sada imaju duhovne koristi  od tog dara punog ljubavi. Proglašeni su pravednima kao Božji prijatelji! (Jakov 2:23). Zahvaljujući Isusovoj žrtvi oni mogu ‘pristupiti sa slobodom govora prijestolju nezaslužene dobrohotnosti’ (Hebrejima 4:14-16). Kad sagriješe, istinski im je oprošteno (Efežanima 1:7). Unatoč tome što su nesavršeni, imaju očišćenu savjest (Hebrejima 9:9; 10:22; 1. Petrova 3:21). Dakle, pomirenje s Bogom nije neki događaj kojem se nadaju, već sadašnja stvarnost! (2. Korinćanima 5:19, 20). Tokom Tisućugodišnje Vladavine oni će postepeno ‘biti oslobođeni od ropstva raspadljivosti’ i na koncu će “imati slavnu slobodu Božje djece” (Rimljanima 8:21).

20. Kako razmišljanje o otkupnini utječe na tebe osobno?

20 “Neka je hvala Bogu preko Isusa Krista” na otkupnini! (Rimljanima 7:25). Ona je u načelu jednostavna, a ipak dovoljno duboka da nas ispuni divljenjem (Rimljanima 11:33). Kad sa zahvalnošću razmišljamo o otkupnini, ona dira naše srce i još nas više približava Bogu pravde. I mi, kao i psalmist, imamo svaki razlog da hvalimo Jehovu kao onoga tko “ljubi pravdu i pravo” (Psalam 33:5, St).

^ odl. 11 Adam i Eva nisu se mogli okoristiti otkupninom. Mojsijev zakon sadržavao je sljedeće načelo o hotimičnom ubojici: “Ne uzimajte otkupa za krvnika, koji zasluži smrt” (4. Mojsijeva 35:31). Očito je da su Adam i Eva zaslužili smrt jer su svojevoljno i svjesno pokazali neposlušnost prema Bogu. Tako su se odrekli mogućnosti vječnog života.

^ odl. 15 Da bi poništio Adamov grijeh, Isus je morao umrijeti kao savršeni čovjek, a ne kao savršeno dijete. Prisjeti se da je Adam učinio grijeh hotimično, potpuno svjestan ozbiljnosti tog postupka i njegovih posljedica. Stoga da bi postao “posljednji Adam” i pokrio taj grijeh, Isus je morao zrelo i svjesno odlučiti da će sačuvati besprijekornost prema Jehovi (1. Korinćanima 15:45, 47). Tako je čitav Isusov vjerni život — uključujući i njegovu žrtvenu smrt — služio kao ‘jedan čin opravdanja’ (Rimljanima 5:18, 19).