Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

 DVADESET DRUGO POGLAVLJE

Je li “mudrost odozgo” vidljiva u tvom životu?

Je li “mudrost odozgo” vidljiva u tvom životu?

1-3. (a) Kako je Salamun pokazao izuzetnu mudrost u rješavanju spora oko djeteta? (b) Što Jehova obećava da će nam dati, i koja se pitanja pojavljuju?

BIO je to težak slučaj — dvije su se žene prepirale oko bebe. Živjele su u istoj kući i svaka je rodila sina u nekoliko dana razlike. Jedna je beba umrla i sada je svaka tvrdila da je majka žive bebe. * Nije bilo nikoga tko bi posvjedočio o tome što se desilo. Slučaj je vjerojatno završio na nižem sudu, ali je ostao neriješen. Na koncu se o sporu obavijestilo izraelskog kralja Salamuna. Je li on uspio doznati istinu?

2 Nakon što je neko vrijeme slušao žene kako se svađaju, Salamun je naredio da mu donesu mač. Potom je prilično uvjerljivo naredio da se dijete presiječe napola i da se svakoj ženi da dio. Odjednom je prava majka počela preklinjati kralja da bebu — njeno milo dijete — da drugoj ženi. No druga je uporno zahtijevala da se dijete presiječe napola. Salamun je tako saznao istinu. Znao je koliku duboku samilost majka osjeća prema vlastitom djetetu, pa je tu činjenicu iskoristio u rješavanju ove prepirke. Zamisli koliko je olakšanje osjetila majka kad joj je Salamun dao dijete i rekao: “Ona mu je mati” (1. Kraljevima 3:16-27).

3 Izuzetna mudrost, zar ne? Kad su ljudi čuli kako je Salamun riješio slučaj, bili su zadivljeni “jer vidješe da je u njemu mudrost Božja”. Da, Salamunova mudrost bila je  dar od Boga. Jehova mu je dao “srce mudro i razumno” (1. Kraljevima 3:12, 28). A što je s nama? Možemo li i mi dobiti mudrost od Boga? Možemo, jer je Salamun pod nadahnućem napisao: “Jehova daje mudrost” (Priče Salamunove 2:6). Jehova obećava da će dati mudrost — sposobnost ispravnog primjenjivanja znanja, razumnosti i razboritosti — onima koji je iskreno traže. Kako možemo steći mudrost odozgo? I kako je možemo primjenjivati u životu?

“Pribavi mudrost” — kako?

4-7. Navedi četiri uvjeta za stjecanje mudrosti.

4 Moramo li biti posebno inteligentni ili visokoobrazovani da bismo od Boga dobili mudrost? Ne moramo. Jehova je spreman podijeliti svoju mudrost s nama bez obzira na naše porijeklo ili obrazovanje (1. Korinćanima 1:26-29). Međutim, mi moramo poduzeti inicijativu, jer nas Biblija potiče da ‘pribavimo mudrost’ (Priče Salamunove 4:7). Kako to možemo?

5 Kao prvo, trebamo se bojati Boga. “Početak je mudrosti [“prvi korak k mudrosti je”, The New English Bible] strah Jehovin”, piše u Pričama Salamunovim 9:10. Strah pred Bogom temelj je prave mudrosti. Zašto? Prisjeti se da mudrost uključuje sposobnost djelotvornog primjenjivanja znanja. Bojati se Boga ne znači ustuknuti pred njim od straha, već biti mu podložan jer prema njemu osjećamo divljenje i poštovanje te imamo pouzdanje u njega. To je zdrav strah i djeluje kao snažna motivacija. Potiče nas da svoj život dovedemo u sklad sa svojom spoznajom o Božjoj volji i njegovom načinu postupanja. Nema mudrije stvari koju bismo mogli učiniti jer su Jehovina mjerila uvijek od neprocjenjive koristi onima koji ih slijede.

6 Kao drugo, moramo biti ponizni i skromni. Tamo gdje nema poniznosti i skromnosti, nema ni Božje mudrosti  (Priče Salamunove 11:2, Ša). Zašto? Ako smo ponizni i skromni, spremni smo priznati da nemamo odgovor na sve, da naša mišljenja nisu uvijek ispravna i da trebamo upoznati Jehovin način gledanja na stvari. On se “suprotstavlja oholima”, ali rado daje mudrost onima koji su ponizni u srcu (Jakov 4:6).

Da bismo stekli Božju mudrost, moramo uložiti napor i tragati za njom

7 Treća bitna stvar je proučavanje Božje pisane Riječi. Jehova svoju mudrost otkriva u svojoj Riječi. Da bismo stekli tu mudrost, moramo uložiti napor i tragati za njom (Priče Salamunove 2:1-5). Četvrti je uvjet molitva. Ako iskreno molimo Boga za mudrost, on će nam je velikodušno dati (Jakov 1:5). Kad u molitvi tražimo pomoć njegovog duha, On će uslišiti naše molitve. A njegov nam duh može omogućiti da pronađemo blago u njegovoj Riječi koje će nam pomoći prilikom rješavanja problema, izbjegavanja opasnosti i donošenja mudrih odluka (Luka 11:13).

8. Po čemu će se vidjeti jesmo li doista stekli Božju mudrost?

8 Kao što smo vidjeli u sedamnaestom poglavlju, Jehovina je mudrost primjenjiva u praksi. Stoga ako smo doista stekli mudrost od Boga, to će se vidjeti na našem ponašanju. Učenik Jakov opisao je plodove Božje mudrosti kad je napisao: “Mudrost odozgo prije svega je čista, zatim miroljubiva, razumna, spremna poslušati, puna milosrđa i dobrih plodova, ne pravi pristrane razlike, nije licemjerna” (Jakov 3:17). Dok budemo razmatrali svaki taj aspekt Božje mudrosti, mogli bismo se upitati: ‘Je li mudrost odozgo vidljiva u mom životu?’

“Čista, zatim miroljubiva”

9. Što znači biti čist, i zašto je prikladno da je od svih odlika mudrosti čistoća prva spomenuta?

9 “Prije svega je čista.” Biti čist znači biti čestit i neokaljan, ne samo izvana već i u nutrini. Biblija mudrost povezuje sa srcem, a nebeska mudrost ne može ući u srce koje je  onečišćeno zlim mislima, željama i poticajima (Priče Salamunove 2:10; Matej 15:19, 20). Međutim, ako je naše srce čisto — zapravo, onoliko koliko može biti čisto kod nesavršenih ljudi — ‘klonit ćemo se zla i činiti dobro’ (Psalam 37:27; Priče Salamunove 3:7). Nije li prikladno da je od svih odlika mudrosti čistoća prva spomenuta? Uostalom, ako nismo čisti u moralnom i duhovnom pogledu, kako ćemo onda istinski odražavati ostale odlike mudrosti odozgo?

10, 11. (a) Zašto je važno da budemo miroljubivi? (b) Kako možeš dokazati da si mirotvorac kad osjećaš da si povrijedio nekog suobožavatelja? (Vidi i fusnotu.)

10 “Zatim miroljubiva.” Nebeska mudrost potiče nas da težimo za mirom, koji je plod Božjeg duha (Galaćanima 5:22). Mi se trudimo da ne raskinemo ‘vezu mira’ koja sjedinjuje Jehovin narod (Efežanima 4:3). Isto tako, dajemo sve od sebe kako bismo obnovili narušeni mir. Zašto je to važno? U Bibliji piše: “Miroljubivo živite; i Bog ljubavi i mira bit će s vama” (2. Korinćanima 13:11). Stoga, dokle god miroljubivo živimo, Bog mira bit će s nama. Način na koji se ophodimo sa svojim suobožavateljima izravno utječe na naš odnos s Jehovom. Kako možemo dokazati da smo mirotvorci? Obratimo pažnju jednom primjeru.

11 Što bi trebao učiniti ako osjećaš da si povrijedio nekog suobožavatelja? Isus je rekao: “Ako, dakle, donosiš svoj dar na žrtvenik i tamo se sjetiš da tvoj brat ima nešto protiv tebe, ostavi svoj dar tamo pred žrtvenikom, i otiđi; prvo se pomiri sa svojim bratom, a onda se vrati i prinesi svoj dar” (Matej 5:23, 24). Ovaj savjet možeš primijeniti tako da poduzmeš inicijativu i odeš k svom bratu. S kojim ciljem? S ciljem da se ‘pomiriš’ s njim. * Da bi to postigao, vjerojatno  ćeš trebati priznati, a ne poricati, da si ga povrijedio. Ako mu pristupiš s ciljem obnavljanja mira i ako zadržiš takav stav, vjerojatno ćete izgladiti svaki nesporazum, primjereno se ispričati jedan drugome i oprostiti. Kad ti učiniš prvi korak da biste se pomirili, pokazuješ da te vodi Božja mudrost.

“Razumna, spremna poslušati”

12, 13. (a) Što znači riječ koja je u Jakovu 3:17 prevedena s ‘razuman’? (b) Kako možemo pokazati da smo razumni?

12 “Razumna.” Što znači biti razuman? Neki bibličari kažu da je izvornu grčku riječ, koja je u Jakovu 3:17 prevedena s ‘razuman’, teško prevesti. Prevodioci koriste riječi kao što  su “blag”, “strpljiv” i “krotak”. Doslovno značenje grčke riječi je “biti spreman popustiti”. Kako možemo pokazati da odražavamo mudrost odozgo i u tom pogledu?

13 “Neka vaša razumnost bude poznata svim ljudima”, stoji u Filipljanima 4:5. Jedan drugi prijevod kaže: “Budite na glasu kao razumni” (The New Testament in Modern English, J. B. Phillips). Zapazi da nije toliko stvar u tome kakvo mišljenje mi imamo o sebi; stvar je u tome kako nas drugi vide, kao kakvi smo poznati. Razumna osoba ne inzistira uvijek na slovu zakona ni na tome da sve bude po njenom. Umjesto toga, spremna je poslušati druge i, kad je to prikladno, udovoljiti njihovim željama. Ona je također blaga, nije gruba ili oštra u svom ophođenju s drugima. Mada je to važno za sve kršćane, naročito je bitno za one koji služe kao starješine. Blagost privlači druge, čini starješine pristupačnima (1. Solunjanima 2:7, 8). Svi bismo se trebali upitati: ‘Jesam li na glasu kao uviđavna, blaga osoba koja je spremna popustiti?’

14. Kako možemo pokazati da smo ‘spremni poslušati’?

14 “Spremna poslušati.” Grčka riječ prevedena sa “spremna poslušati” ne pojavljuje se nigdje više u Kršćanskim grčkim pismima. Jedan izučavatelj tvrdi da je to riječ koju se “često koristi u povezanosti s vojničkom disciplinom”. Ona prenosi misao o tome da se nekoga “ne treba puno uvjeravati” i o “podložnosti”. Osoba koju vodi mudrost odozgo spremno se podlaže onome što stoji u Svetom pismu. Nije na glasu kao osoba koja donese odluku i onda ne želi prihvatiti nikakve činjenice koje pokazuju da nije u pravu. Umjesto toga, ona će se bez odlaganja promijeniti kad joj se na temelju jasnih biblijskih dokaza ukaže na to da ima pogrešan stav ili da je donijela krive zaključke. Da li te drugi poznaju kao takvu osobu?

 “Puna milosrđa i dobrih plodova”

15. Što je milosrđe, i zašto je prikladno da se ‘milosrđe’ i ‘dobre plodove’ spominje zajedno u Jakovu 3:17?

15 “Puna milosrđa i dobrih plodova.” * Milosrđe je važan aspekt mudrosti odozgo, jer se kaže da je ta mudrost “puna milosrđa”. Zapazi da se ‘milosrđe’ i ‘dobre plodove’ spominje zajedno. To je na mjestu jer se u Bibliji milosrđe najčešće odnosi na aktivnu brigu za druge, na samilost koja donosi bogati urod dobrih djela. U jednom priručniku milosrđe se definira kao “osjećaj tuge zbog nečije teške situacije i nastojanje da je se nekako riješi”. Dakle, Božja mudrost nije ravnodušna, hladna ili čisto razumska osobina. Umjesto toga, ona je srdačna, iskrena i tankoćutna. Kako možemo pokazati da smo puni milosrđa?

16, 17. (a) Što nas još, osim ljubavi prema Bogu, potiče da sudjelujemo u djelu propovijedanja, i zašto? (b) Na koje načine možemo pokazati da smo puni milosrđa?

16 Jedan važan način svakako je prenošenje dobre vijesti o Božjem Kraljevstvu drugima. Što nas potiče da sudjelujemo u tom djelu? Prije svega, ljubav prema Bogu. No potiče nas i milosrđe, ili samilost prema drugima (Matej 22:37-39). Danas su mnogi “izmučeni i rasijani kao ovce bez pastira” (Matej 9:36). Pastiri krivih religija zanemaruju ih i u duhovnom smislu zasljepljuju. Zbog toga oni ne znaju za mudro vodstvo koje se nalazi u Božjoj Riječi ni za blagoslove koje će Kraljevstvo uskoro donijeti na Zemlju. Kad iz tog kuta razmišljamo o duhovnim potrebama osoba koje nas okružuju, naša iskrena samilost potiče nas da učinimo sve što možemo kako bismo im obznanili Jehovin naum pun ljubavi.

Kad drugima pokazujemo milosrđe, ili samilost, odražavamo “mudrost odozgo”

17 Na koje još načine pokazujemo da smo puni milosrđa? Prisjeti se Isusove usporedbe o Samarićaninu koji je  pronašao opljačkanog i pretučenog putnika kako leži uz cestu. Potaknut samilošću, Samarićanin je “postupio milosrdno” i povio rane tom napadnutom čovjeku te se pobrinuo za njega (Luka 10:29-37). Zar to ne pokazuje da milosrđe uključuje konkretnu pomoć onima koji su u nevolji? Biblija nam kaže da “činimo dobro svima, a naročito onima koji su nam srodni u vjeri” (Galaćanima 6:10). Spomenut ćemo nekoliko načina na koje to možemo činiti. Možda ostarjelom kršćanskom bratu ili sestri treba prijevoz kad idu na kršćanske sastanke ili kad se vraćaju. Možda nekoj udovici iz skupštine treba nešto popraviti u kući (Jakov 1:27). A nekome tko je obeshrabren treba “dobra riječ” da ga utješi (Priče Salamunove 12:25). Kad tako pokazujemo milosrđe, dokazujemo da odražavamo mudrost odozgo.

“Ne pravi pristrane razlike, nije licemjerna”

18. Što se moramo truditi iskorijeniti iz svog srca ako nas vodi mudrost odozgo, i zašto?

18 “Ne pravi pristrane razlike.” Božja mudrost nadilazi rasne predrasude i nacionalni ponos. Ako nas vodi takva mudrost, tada se trudimo iskorijeniti iz srca svaku sklonost prema pokazivanju pristranosti (Jakov 2:9). Mi ne dajemo prednost onima koji su obrazovaniji, imućniji ili imaju skupštinske odgovornosti niti gledamo s prezirom na bilo kojeg suobožavatelja, ma koliko neznatan mogao biti. Ako je Jehova takvoj osobi iskazao svoju ljubav, onda bismo je i mi, sasvim sigurno, trebali smatrati dostojnom naše ljubavi.

19, 20. (a) Kako je nastala grčka riječ koju se prevodi s “licemjer”? (b) Kako pokazujemo ‘nelicemjernu bratsku naklonost’, i zašto je to važno?

19 “Nije licemjerna.” Grčka riječ koju se prevodi s “licemjer” može se odnositi na “glumca koji igra neku ulogu”. U antičko su doba grčki i rimski glumci nosili velike maske  dok su glumili. Zbog toga se grčku riječ koju se prevodi s “licemjer” počelo koristiti za nekoga tko se pretvara, ili glumi da je nešto što nije. Ovaj aspekt Božje mudrosti trebao bi utjecati ne samo na to kako se ophodimo sa suobožavateljima već i na to što osjećamo prema njima.

20 Apostol Petar je rekao da rezultat naše ‘poslušnosti prema istini’ treba biti ‘nelicemjerna bratska naklonost’ (1. Petrova 1:22). Da, naklonost prema svojoj braći ne bismo smjeli pokazivati samo zato da ostavimo dobar dojam na druge. Mi ne nosimo maske niti igramo neke uloge da bismo obmanuli druge. Naša naklonost mora biti iskrena, mora dolaziti iz srca. Ako je takva, tada ćemo steći povjerenje svojih suvjernika jer će znati da smo onakvi kakvima se predstavljamo. Takva iskrenost otvara put za otvorene i poštene odnose među kršćanima te pomaže da u skupštini vlada atmosfera povjerenja.

 “Čuvaj pravu mudrost”

21, 22. (a) Zašto Salamun nije sačuvao mudrost? (b) Kako možemo sačuvati mudrost, i kakve ćemo koristi imati od toga?

21 Božja je mudrost dar od Jehove koji trebamo čuvati. Salamun je rekao: “Sine moj, (...) čuvaj pravu mudrost i razboritost” (Priče Salamunove 3:21). Nažalost, ni sam Salamun nije uspio u tome. Bio je mudar dok je god imao poslušno srce. No na kraju su njegove brojne žene tuđinke odvratile njegovo srce od čistog obožavanja Jehove (1. Kraljevima 11:1-8). Iz onoga što se dogodilo Salamunu vidimo da znanje malo vrijedi ako ga se ispravno ne koristi.

22 Kako možemo sačuvati mudrost? Osim što moramo redovito čitati Bibliju i na Bibliji temeljene publikacije koje nam pruža “vjerni i razboriti rob”, moramo se također truditi primijeniti ono što učimo (Matej 24:45). Imamo svaki razlog da primjenjujemo Božju mudrost. Ona omogućava da već danas vodimo bolji život. Daje nam priliku da se ‘čvrsto uhvatimo pravog života’ — života u Božjem novom svijetu (1. Timoteju 6:19). A što je najvažnije, kad razvijamo mudrost odozgo, približavamo se izvoru svake mudrosti, Jehovi Bogu.

^ odl. 1 Prema 1. Kraljevima 3:16 te su dvije žene bile bludnice. U Uvidu u Sveto pismo stoji: “Moguće je da su te žene bile bludnice, ali ne za novac, već u tom smislu što su činile blud, a bile su ili Židovke ili, što je daleko vjerojatnije, tuđinke” (objavili Jehovini svjedoci).

^ odl. 11 Grčki izraz preveden ‘pomiriti se’ dolazi od glagola koji znači “‘učiniti preinaku, izmijeniti’ te stoga ‘izmiriti’”. Dakle, tvoj je cilj učiniti promjenu i, ako je ikako moguće, ukloniti netrpeljivost iz srca povrijeđene osobe (Rimljanima 12:18).

^ odl. 15 Jedan drugi prijevod glasi: “Puna samilosti i dobrih djela” (A Translation in the Language of the People, Charles B. Williams).