Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Približi se Jehovi

 DVADESETO POGLAVLJE

‘Mudar u srcu’ – a ipak ponizan

‘Mudar u srcu’ – a ipak ponizan

1-3. Zašto možemo biti sigurni da je Jehova ponizan?

OTAC želi prenijeti svom malom djetetu važnu pouku. Jako mu je stalo do toga da dopre do njegovog srca. Kako će se postaviti? Hoće li svisoka gledati dijete i koristiti grube riječi? Ili će se spustiti u visinu djeteta i govoriti na topao, ugodan način? Mudar, ponizan otac sigurno će se odlučiti za blagi pristup.

2 Kakav je Jehova kao Otac — ohol ili ponizan, grub ili blag? Jehova ima beskrajno znanje i mudrost. No jesi li primijetio da znanje i inteligencija sami po sebi ne čine ljude poniznima? Kao što Biblija kaže, “spoznaja nadima” (1. Korinćanima 3:19; 8:1). Ali Jehova, koji je ‘mudar u srcu’, ujedno je i ponizan (Job 9:4). To ne znači da na neki način ima niži položaj ili da gubi na svojoj veličini, već da nije ohol. Zašto je takav?

3 Jehova je svet. Stoga u njemu nema oholosti, osobine koja onečišćuje (Marko 7:20-22). Osim toga, zapazi što je prorok Jeremija rekao Jehovi: “Duša će se tvoja [Jehova] sigurno sjetiti i prema meni se sagnuti” * (Plač Jeremijin 3:20, NS). Zamisli! Jehova, Suvereni Gospodar svemira, bio je spreman ‘sagnuti se’, odnosno spustiti se na Jeremijin nivo, da bi pokazao naklonost tom nesavršenom  čovjeku (Psalam 113:7). Da, Jehova je ponizan. Ali što uključuje poniznost koju Bog pokazuje? Kako je povezana s mudrosti? I zašto je bitna za nas?

Kako Jehova pokazuje poniznost

4, 5. (a) Što je poniznost, kako se očituje, i zašto je nikada ne smijemo poistovjetiti sa slabosti ili strašljivosti? (b) Kako je Jehova pokazao poniznost u svom ophođenju s Davidom, i koliko je nama važna Jehovina poniznost?

4 Poniznost je odsutnost arogancije i ponosa. Ona je svojstvo srca i očituje se u karakternim crtama kao što su blagost, strpljivost i razumnost (Galaćanima 5:22, 23). Ipak, te se bogougodne osobine nikada ne smije pogrešno shvaćati kao znak slabosti ili strašljivosti. One nisu oprečne Jehovinom opravdanom gnjevu ili njegovom primjenjivanju razorne moći. Umjesto toga, Jehova poniznošću i blagošću dokazuje svoju neizmjernu snagu, svoju sposobnost da se savršeno kontrolira (Izaija 42:14). Kako je poniznost  povezana s mudrošću? Jedan biblijski priručnik kaže: “Poniznost se zapravo svodi na (...) nesebičnost i glavni je temelj svake mudrosti.” Dakle, prava mudrost ne može postojati tamo gdje nema poniznosti. U kom nam pogledu koristi Jehovina poniznost?

Mudar otac pokazuje poniznost i blagost u ophođenju sa svojom djecom

5 Kralj David pjevao je Jehovi: “Ti mi daješ štit spasenja svojega; desnica tvoja drži me, i milost [“poniznost”, NS] tvoja čini me velika” (Psalam 18:35). Ustvari, Jehova se takoreći sagnuo da bi djelovao u korist tog malog nesavršenog čovjeka, štiteći ga i pomažući mu iz dana u dan. David je shvatio da će se moći spasiti — a s vremenom čak i dobiti na važnosti kao kralj — samo zahvaljujući Jehovinoj spremnosti da se ponizi i to mu omogući. Doista, tko bi se od nas uopće mogao nadati spasenju da Jehova nije ponizan, spreman spustiti se na naš nivo kako bi nam pomagao kao Otac koji je blag i pun ljubavi?

6, 7. (a) Zašto Biblija za Jehovu nikada ne kaže da je skroman? (b) U kakvom su odnosu blagost i mudrost, i tko pruža najbolji primjer u tom pogledu?

6 Vrijedno je zapaziti da postoji razlika između poniznosti i skromnosti. Skromnost je izvrsno svojstvo koje trebaju razvijati vjerne osobe. I ona je kao i poniznost povezana s mudrošću. Naprimjer, u Pričama Salamunovim 11:2 (NS) stoji: “Mudrost je u skromnih.” Međutim, Biblija za Jehovu nikada ne kaže da je skroman. Zašto? Skromnost, u onom smislu u kojem se koristi u Svetom pismu, ukazuje na odgovarajuću svjesnost svojih ograničenja. Svemogući nema ograničenja osim onih koja si sam postavi zbog svojih pravednih mjerila (Marko 10:27; Titu 1:2). Osim toga, kao Svevišnji on nikome nije podređen. Stoga se pojam skromnosti naprosto ne može primijeniti na Jehovu.

7 Međutim, Jehova je ponizan i blag. On svoje sluge uči da je blagost izuzetno važno obilježje prave mudrosti.  Njegova Riječ govori o ‘blagosti koja pripada mudrosti’ * (Jakov 3:13). Razmotrimo kakav je primjer u tome pružio Jehova.

Jehova ponizno povjerava odgovornost drugima i sluša ih

8-10. (a) Zašto je značajno to što je Jehova spreman povjeravati odgovornost drugima i slušati ih? (b) Iz čega vidimo da se Svemogući ponizno ophodio sa svojim anđelima?

8 Divan dokaz Jehovine poniznosti vidljiv je u činjenici da je spreman povjeravati odgovornost drugima i slušati ih. Doista je lijepo znati da Jehova to čini, iako mu ne treba ničija pomoć ni savjet (Izaija 40:13, 14; Rimljanima 11:34, 35). Usprkos tome, Biblija u više navrata pokazuje da Jehova na te načine milostivo izlazi u susret drugima.

9 Uzmimo kao primjer jedan poseban događaj iz Abrahamovog života. Abrahamu su došla tri posjetioca, a on se jednome od njih obratio s “Jehova”. Ti su posjetioci zapravo bili anđeli, no jedan od njih došao je u Jehovino ime i zastupao ga. Kad je taj anđeo nešto rekao ili učinio, to je takoreći govorio ili radio Jehova. Jehova je preko njega rekao Abrahamu da je čuo ‘veliku viku u Sodomi i Gomori’. Jehova je rekao: “Zato ću sići da vidim eda li sve čine kao što vika dođe preda me; ako li nije tako, da znam” (1. Mojsijeva 18:3, 20, 21). Naravno, Jehovina poruka nije značila da će Svemogući osobno “sići”. Nasuprot tome, ponovno je poslao anđele kao svoje predstavnike (1. Mojsijeva 19:1). Zašto? Zar Jehova, koji sve vidi, nije mogao sam ‘saznati’ pravo stanje u tim gradovima? Sasvim sigurno da je mogao. Ali Jehova je umjesto toga ponizno dao tim anđelima zadatak da ispitaju situaciju te posjete Lota i njegovu obitelj u Sodomi.

 10 Osim toga, Jehova sluša druge. Jednom je upitao svoje anđele za prijedloge o tome kako bi se sve moglo uzrokovati propast zlog kralja Ahaba. Jehova nije ovisio o njihovoj pomoći. Međutim, prihvatio je prijedlog jednog anđela i zapovjedio mu da ga sprovede u djelo (1. Kraljevima 22:19-22). Zar to nije dokaz poniznosti?

11, 12. Kako se Abraham uvjerio u Jehovinu poniznost?

11 Jehova je spreman saslušati čak i nesavršene ljude koji žele podijeliti s njim svoje brige. Naprimjer, kad je Jehova prvi put rekao Abrahamu da namjerava uništiti Sodomu i Gomoru, taj je vjerni čovjek bio zbunjen. “Nemoj”, rekao je Abraham i dodao: “Eda li sudac cijele zemlje neće suditi pravo?” Upitao je Jehovu hoće li poštedjeti gradove ako u njima bude 50 pravednih osoba. Jehova ga je uvjerio da hoće. No Abraham mu je ponovno postavio isto pitanje, smanjujući broj na 45, pa na 40, pa sve više i više. Premda je imao Jehovino jamstvo, Abraham je bio uporan sve dok broj nije pao na samo deset osoba. Možda Abraham tada još nije sasvim shvaćao koliko je Jehova milosrdan. Bilo kako bilo, Jehova je strpljivo i ponizno dozvolio svom prijatelju i sluzi, Abrahamu, da mu na taj način kaže što ga zabrinjava (1. Mojsijeva 18:23-33).

12 Koliko bi vrlo sposobnih, obrazovanih ljudi tako strpljivo slušalo osobu koja je daleko manje inteligentna od njih? * Naš je Bog i na taj način pokazao koliko je ponizan. Tokom istog tog razgovora Abraham je uvidio i to da je Jehova “spor na gnjev” (2. Mojsijeva 34:6). Možda shvaćajući da nije imao pravo dovoditi u pitanje postupke Svevišnjega, Abraham ga je dvaput preklinjao: “Nemoj se gnjeviti, Jehova” (1. Mojsijeva 18:30, 32). Naravno,  Jehova se nije gnjevio. On doista posjeduje ‘blagost koja pripada mudrosti’.

Jehova je razuman

13. Što znači riječ “razuman” u biblijskom smislu, i zašto ona dobro opisuje Jehovu?

13 Jehovina poniznost dolazi do izražaja u još jednoj divnoj osobini — razumnosti. Nažalost, ta je osobina rijetkost među nesavršenim ljudima. Jehova ne samo da je spreman saslušati svoja inteligentna stvorenja već je spreman i popustiti ukoliko se njihove želje ne kose s pravednim načelima. Riječ koja je u Bibliji prevedena s “razuman” doslovno znači “spreman popustiti”. I ta je osobina obilježje Božje mudrosti. Jakov 3:17 kaže: ‘Mudrost odozgo je razumna.’ U kom je smislu Jehova, koji ima beskrajnu mudrost, razuman? U prvom redu, on je prilagodljiv. Prisjeti se da nam samo Jehovino ime govori da on postaje sve što je potrebno kako bi ispunio svoje naume (2. Mojsijeva 3:14, NS). Zar to ne ukazuje na njegovu prilagodljivost i razumnost?

14, 15. Što iz Ezehijelove vizije o Jehovinoj nebeskoj kočiji učimo o Njegovoj organizaciji na nebu, i kako se ona razlikuje od svjetovnih organizacija?

14 Postoji jedan značajan odlomak u Bibliji koji nam pomaže da bar malo shvatimo koliko je Jehova prilagodljiv. Prorok Ezehijel dobio je viziju o Jehovinoj nebeskoj organizaciji duhovnih stvorenja. Vidio je kočiju zapanjujućih dimenzija, Jehovino “vozilo” kojim samo on upravlja. Jako je zanimljiv način na koji se ona kretala. Ogromni kotači mogli su se kretati u sve četiri strane i bili su puni očiju, tako da su mogli gledati posvuda i smjesta promijeniti smjer, a da se ne zaustavljaju ili okreću. Ta se golema kočija nije morala tromo kretati, poput nekog glomaznog vozila koje su proizveli ljudi. Mogla se kretati brzinom munje, čak skretati pod pravim kutem! (Ezehijel 1:1, 14-28). Da, Jehovina je organizacija, kao i svemoćni Suveren koji  njom upravlja, nadasve prilagodljiva te brzo reagira na situacije i potrebe kojima mora udovoljiti, a koje se neprestano mijenjaju.

15 Ljudi mogu samo pokušavati oponašati takvu savršenu prilagodljivost. Oni i njihove organizacije vrlo su često kruti, a ne prilagodljivi; nerazumni, a ne spremni popustiti. Navest ćemo jedan primjer: Supertanker ili teretni vlak mogu djelovati impresivno s obzirom na svoju veličinu i snagu. No može li se ijedan prilagoditi kad se okolnosti iznenada promijene? Ako se nešto prepriječi na tračnicama ispred teretnog vlaka, zaobilaženje prepreke ne dolazi u obzir, a ni naglo kočenje nije od velike koristi. Kad teški teretni vlak zakoči, ponekad mu treba gotovo dva kilometra da se zaustavi! Slično tome, supertanker može nastaviti ploviti pet milja nakon što se ugase motori. Čak i kad se motore prebaci na vožnju unatrag, tanker može nastaviti ići naprijed još dvije milje! Slično je s ljudskim organizacijama koje naginju krutosti i pretjerivanju. Zbog ponosa ljudi se često ne žele prilagoditi novonastalim potrebama i okolnostima. Ta je krutost dovela do propasti poduzeća, čak i do rušenja vlada (Priče Salamunove 16:18). Koliko samo sretni možemo biti što Jehova i njegova organizacija nisu nimalo nalik njima!

Kako Jehova pokazuje razumnost

16. Kako je Jehova pokazao razumnost u ophođenju s Lotom prije uništenja Sodome i Gomore?

16 Vratimo se ponovno na uništenje Sodome i Gomore. Lot i njegova obitelj dobili su jasne upute od Jehovinog anđela: “Bježi na ono brdo.” Međutim, to se nije svidjelo Lotu. “Nemoj, Jehova!” preklinjao je. Uvjeren da će umrijeti ako pobjegne u planine, Lot je molio da se njemu i njegovoj obitelji dozvoli da pobjegnu u obližnji grad Segor. No Jehova je namjeravao uništiti i taj grad. Osim toga,  Lotovi su strahovi bili neutemeljeni. Jehova je sigurno mogao sačuvati Lota na životu u planinama! Pa ipak, popustio je Lotovim molbama i poštedio Segor. “Eto poslušaću te i za to”, rekao je anđeo Lotu (1. Mojsijeva 19:17-22). Zar to nije bilo razumno od Jehove?

17, 18. Kako je Jehova pokazao razumnost u ophođenju s Ninivljanima?

17 Isto tako, Jehova prihvaća iskreno kajanje te uvijek postupa na milosrdan i ispravan način. Pogledaj što se dogodilo kad je prorok Jona poslan u zli, nasilni grad Ninivu. Hodajući ulicama Ninive, Jona je pod nadahnućem prenosio sasvim jednostavnu poruku: Ovaj će veliki grad biti uništen za 40 dana. Međutim, okolnosti su se drastično promijenile. Ninivljani su se pokajali! (Jona 3. poglavlje).

18 Ako usporedimo kako je Jehova reagirao na taj obrat, a kako Jona, nešto možemo naučiti. U ovom slučaju Jehova se prilagodio, postao je onaj tko oprašta grijehe, a ne “velik ratnik” * (2. Mojsijeva 15:3). S druge strane, Jona nije bio fleksibilan, a kamoli milosrdan. Umjesto da je oponašao Jehovinu razumnost, njegova je reakcija više nalikovala ranije spomenutom teretnom vlaku ili supertankeru. Prorokovao je uništenje, i uništenje je moralo doći! No Jehova je strpljivo dao svom nestrpljivom proroku nezaboravnu pouku o razumnosti i milosrđu (Jona 4. poglavlje).

Jehova je razuman i uviđa naša ograničenja

19. (a) Zašto možemo biti sigurni da je Jehova razuman u onome što očekuje od nas? (b) Kako Priče Salamunove 19:17 pokazuju da je Jehova ‘dobar i razuman’ Gospodar te da je izuzetno ponizan?

19 I na koncu, Jehova je razuman u onome što očekuje od nas. Kralj David je rekao: “Zna građu našu, opominje se da smo prah” (Psalam 103:14). Jehova razumije naša ograničenja i mane bolje od nas samih. On nikada ne očekuje  od nas više nego što možemo učiniti. Biblija ljudske gospodare koji su ‘dobri i razumni’ stavlja nasuprot onih kojima je “teško ugoditi” (1. Petrova 2:18). Kakav je Jehova kao Gospodar? Zapazi što se kaže u Pričama Salamunovim 19:17: “Jehovi pozajmljuje tko poklanja siromahu.” Dakako, samo dobar i razuman gospodar zapaža svaku lijepu gestu učinjenu u korist siromašnih. I više od toga, ovaj redak pokazuje da Stvoritelj svemira zapravo sebe smatra dužnikom malog čovjeka koji čini takva milosrdna djela! To je najveći primjer poniznosti.

20. Na temelju čega možemo biti uvjereni da Jehova čuje naše molitve i odgovara na njih?

20 Jehova je jednako blag i razuman u svom ophođenju s današnjim slugama kao što je bio i sa svojim slugama u prošlosti. Kad se molimo s vjerom, on sluša. Iako ne šalje anđeoske glasnike da razgovaraju s nama, ne bismo smjeli zaključiti da on ne uslišava naše molitve. Prisjeti se da je apostol Pavao, kad je rekao svojim suvjernicima da se ‘mole’ da ga puste iz zatvora, dodao: “Kako bih vam što prije bio vraćen” (Hebrejima 13:18, 19). Dakle, naše molitve mogu čak potaknuti Jehovu da učini ono što inače ne bi učinio! (Jakov 5:16).

21. Kakav zaključak nikada ne bismo smjeli donijeti na temelju Jehovine poniznosti, i što bismo trebali shvatiti o njemu?

 21 Naravno, nijedno od tih očitovanja Jehovine poniznosti — to što je blag, spreman saslušati, strpljiv i razuman — nije dokaz da on kompromitira svoja pravedna načela. Svećenstvo crkava kršćanstva može misliti da je razumno ako škaklja uši svom stadu razvodnjavajući Jehovina mjerila u pogledu morala (2. Timoteju 4:3). No to što su ljudi skloni činiti kompromis onda kad im je to u interesu nema nikakve veze s Božjom razumnosti. Jehova je svet i on nikada neće okaljati svoja pravedna mjerila (3. Mojsijeva 11:44). Stoga, ljubimo Jehovinu razumnost kao ono što ona jest — dokaz njegove poniznosti. Zar nisi oduševljen kad pomisliš da je Jehova Bog, iako je najmudrija osoba u svemiru, ujedno i izuzetno ponizan? Predivno je što se možemo približiti Bogu koji ulijeva strahopoštovanje, a ipak je blag, strpljiv i razuman!

^ odl. 3 Drevni prepisivači, ili soferi, promijenili su ovaj redak, tako da ispada da se Jeremija saginje, a ne Jehova. Očito su smatrali neprikladnim pripisati Bogu takav čin poniznosti. Zbog toga mnogi prijevodi ne prenose pravi smisao ovog divnog retka. Međutim, The New English Bible ispravno kaže da Jeremija govori Bogu: “Sjeti me se, o sjeti me se, i spusti se do mene.”

^ odl. 7 Drugi prijevodi kažu “poniznost koja dolazi od mudrosti” i “blagost koja je oznaka mudrosti”.

^ odl. 12 Zanimljivo je da Biblija strpljivost stavlja nasuprot oholosti (Propovjednik 7:8). Jehovina strpljivost još je jedan dokaz njegove poniznosti (2. Petrova 3:9).

^ odl. 18 U Psalmu 86:5 (St) za Jehovu se kaže da je ‘dobar i da rado prašta’. Kad se taj psalam prevodilo na grčki, izraz ‘rado prašta’ preveden je kao epieikés, odnosno “razuman”.