Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

 PETO POGLAVLJE

Stvaralačka moć – ‘Stvoritelj neba i zemlje’

Stvaralačka moć – ‘Stvoritelj neba i zemlje’

1, 2. Kako Sunce dokazuje Jehovinu stvaralačku moć?

JESI li ikada stajao blizu vatre u hladnoj noći? Možda si držao ruke dovoljno daleko od plamena da si mogao osjetiti toplinu koja je isijavala. Ako si se previše nagnuo prema njoj, vrućina je postala nesnosna. Ako si se previše udaljio, okružio te svježi noćni zrak i bilo ti je zima.

2 Postoji “vatra” koja grije naše tijelo preko dana. Ta “vatra” gori oko 150 milijuna kilometara daleko od nas! * Sunce doista ima veliku energiju kad njegovu toplinu možeš osjetiti na tolikoj udaljenosti! Pa ipak, Zemlja se okreće oko te goleme termonuklearne peći na savršenoj udaljenosti. Da je preblizu, voda bi sa Zemlje isparila; da je predaleko, pretvorila bi se u led. Bilo koja od tih krajnosti naš bi planet učinila beživotnim. Osim što je prijeko potrebno za život na Zemlji, Sunce ne zagađuje, a da ne govorimo o tome koliko je divno (Propovjednik 11:7).

Jehova je ‘postavio sunce’

3. O kojoj važnoj činjenici svjedoči Sunce?

3 Usprkos tome, većina ljudi Sunce uzima kao nešto samo po sebi razumljivo, premda o njemu ovise njihovi životi. Oni stoga previđaju ono što možemo naučiti od Sunca. Biblija za Jehovu kaže: ‘Ti si postavio sunce’ (Psalam 74:16). Da, Sunce donosi čast Jehovi, ‘Stvoritelju neba i zemlje’ (Psalam 19:1; 146:6). Ono je samo jedno od bezbroj nebeskih tijela koja nam svjedoče o Jehovinoj  neizmjernoj stvaralačkoj moći. Upoznajmo se detaljnije s nekima od njih te potom obratimo pažnju na Zemlju i život koji buja na njoj.

“Podignite gore oči svoje i vidite”

4, 5. Kolika je energija i veličina Sunca, no kakvo je u usporedbi s drugim zvijezdama?

4 Kao što vjerojatno znaš, Sunce je zvijezda. Ono nam izgleda veće od zvijezda koje vidimo noću jer je, za razliku od njih, prilično blizu. Koliku energiju ima? Temperatura u jezgri Sunca iznosi oko 15 000 000 Celzijevih stupnjeva. Kad bi mogao uzeti dio Sunčeve jezgre veličine vrška igle i staviti ga na Zemlju, bilo bi opasno stajati u krugu od 140 kilometara od tog sićušnog izvora topline! Količina energije koju Sunce oslobađa svake sekunde jednaka je eksploziji stotina milijuna nuklearnih bombi.

5 Sunce je toliko veliko da bi u njega moglo stati 1 300 000 planeta veličine Zemlje. Je li Sunce neobično velika zvijezda? Nije, naime astronomi ga nazivaju žutim  patuljkom. Apostol Pavao je napisao da se ‘zvijezda od zvijezde razlikuje po slavi’ (1. Korinćanima 15:41). Ni on sam nije znao koliko su istinite te nadahnute riječi. Postoji zvijezda koja je toliko velika da bi, kad bi se nalazila na mjestu Sunca, Zemlja bila u njoj. A kad bi jedna druga divovska zvijezda stajala na tom mjestu, zauzimala bi prostor sve do Saturna — iako je taj planet toliko udaljen od Zemlje da je svemirskom brodu, premda je putovao preko 40 puta brže od metka ispaljenog iz najsuvremenijeg pištolja, trebalo četiri godine da dođe do njega!

6. Kako Biblija ukazuje na to da ljudima izgleda da zvijezdama nema broja?

6 Veličina zvijezda nije toliko zadivljujuća koliko njihov broj. Biblija zapravo ukazuje na to da je zvijezde praktički  nemoguće izbrojiti, jednako kao što je teško izbrojiti “pijesak morski” (Jeremija 33:22). Ta izjava pokazuje da ima mnogo više zvijezda nego što ih se može vidjeti golim okom. Osim toga, da je neki biblijski pisac, naprimjer Jeremija, gledao noćno nebo i pokušao izbrojiti zvijezde koje vidi, došao bi do samo nekih tri tisuće jer to je sve što čovjek može vidjeti prostim okom u vedroj noći. Taj bi se broj dalo usporediti s brojem zrna u samo šaci pijeska. No zvijezda zapravo ima daleko više; ima ih kao morskog pijeska. * Tko to može izbrojiti?

‘Zove svaku po imenu’

7. (a) Koliko otprilike zvijezda postoji u našoj galaktici Mliječni put, i koliko je to velik broj? (b) Što nam o Jehovinoj stvaralačkoj moći govori zanimljiva činjenica da je astronomima teško odrediti broj galaktika?

7 Izaija 40:26 odgovara: “Podignite gore oči svoje i vidite; tko je to stvorio? tko izvodi vojsku svega toga na broj i zove svako po imenu.” Psalam 147:4 kaže: “Izbraja mnoštvo zvijezda.” O kojem se ‘mnoštvu zvijezda’ radi? To nije jednostavno pitanje. Astronomi procjenjuju da samo u našoj galaktici Mliječni put ima više od 100 milijardi zvijezda. * No ona je samo jedna od niza galaktika, od kojih mnoge imaju još više zvijezda. Koliko galaktika postoji? Neki su astronomi procijenili da ih ima 50 milijardi. Drugi su izračunali da ih možda ima čak 125 milijardi. Dakle, čovjek ne zna ni koliko galaktika postoji, a kamoli točan broj milijardi zvijezda u svakoj od njih. Međutim, Jehova zna taj broj. Štoviše, on svakoj zvijezdi daje ime!

8. (a) Kako bi objasnio koliko je velika galaktika Mliječni put? (b) U skladu s čim Jehova određuje kretanje nebeskih tijela?

 8 Kad razmišljamo o veličini galaktika, naše strahopoštovanje još više raste. Procijenjeno je da galaktika Mliječni put ima promjer od oko 100 000 svjetlosnih godina. Zamisli zraku svjetlosti koja putuje strahovitom brzinom od 300 000 kilometara u sekundi. Toj bi zraci trebalo 100 000 godina da prijeđe našu galaktiku! A neke su galaktike mnogo veće od naše. Biblija kaže da je Jehova “razapeo” prostrano nebo kao da je kakvo platno (Psalam 104:2). On također određuje kretanje tih nebeskih tijela. Od najmanje čestice međuzvjezdane prašine do najveće galaktike, sve se kreće u skladu s fizikalnim zakonima koje je Bog utemeljio i pokrenuo (Job 38:31-33). Iz tog su razloga znanstvenici precizno kretanje nebeskih tijela usporedili sa složenom koreografijom baleta! Razmisli onda o Onome tko je stvorio ta tijela. Zar ne osjećaš strahopoštovanje prema Bogu koji ima takvu golemu stvaralačku moć?

‘Načinio je zemlju silom svojom’

9, 10. Kako je Jehovina moć vidljiva u položaju našeg Sunčevog sustava, Jupitera, Zemlje i Mjeseca?

9 Jehovina stvaralačka moć vidljiva je i na Zemlji, našem domu. Jehova je vrlo pažljivo odredio položaj Zemlje u ovom beskrajnom svemiru. Neki znanstvenici vjeruju da bi se, za razliku od našeg planeta koji je pogodan za život, mnoge galaktike vjerojatno pokazale negostoljubivima. Po svemu sudeći, veliki dio galaktike Mliječni put nije stvoren da bi na njoj mogao postojati život. Središte galaktike prepuno je zvijezda. Zračenje je veliko, a često malo nedostaje da se zvijezde sudare. Na rubovima galaktika ne postoje mnogi kemijski elementi neophodni za život. Naš Sunčev sustav savršeno je smješten između te dvije krajnosti.

 10 Zemlji pomaže jedan daleki divovski zaštitnik — planet Jupiter. Jupiter, koji je više od tisuću puta veći od Zemlje, ima snažno djelovanje gravitacijske sile. Do čega to dovodi? On privlači predmete koji jure kroz svemir ili mijenja njihovu putanju. Znanstvenici smatraju da bi kiša masivnih meteora koji padaju na Zemlju bila 10 000 puta češća nego sada kad ne bi bilo Jupitera. Još bliže našem domu nalazi se jedan neobičan satelit koji nam uvelike koristi — Mjesec. Njega nije samo lijepo vidjeti niti služi kao obična noćna rasvjeta, već “pridržava” Zemlju, tako da nagib njezine osi ostaje uvijek isti i ne varira. Upravo taj nagib omogućuje pravilnu i predvidivu izmjenu godišnjih doba — što je još jedna važna blagodat života na Zemlji.

11. U kom je pogledu atmosfera stvorena kao Zemljin zaštitni omotač?

11 Jehovina stvaralačka moć vidljiva je u svakom aspektu oblikovanja Zemlje. Uzmimo, naprimjer, atmosferu, koja služi kao njen zaštitni omotač. Sunce isijava korisne i smrtonosne zrake. Kad se smrtonosne zrake probiju do gornjeg sloja Zemljine atmosfere, obični se kisik pretvara u ozon. Ozonski omotač koji pritom nastaje apsorbira većinu tih zraka. Ustvari, naš planet kao da ima kišobran koji ga štiti!

12. Kako kružni tok vode u atmosferi dokazuje Jehovinu stvaralačku moć?

12 To je samo jedna od karakteristika naše atmosfere, složene smjese plinova idealnog omjera za podržavanje živog svijeta koji postoji na površini Zemlje ili u njenoj blizini. Jedno od čuda atmosfere je kružni tok vode. Svake godine iz oceana i mora na Zemlji uslijed djelovanja Sunca preko 400 000 kubičnih kilometara vode pretvara se u vodenu paru. Od nje nastaju oblaci, koje atmosferski vjetrovi nose na sve strane. Ta voda, sada profiltrirana i pročišćena,  pada u obliku kiše, snijega i tuče, obnavljajući zalihe vode. Upravo je onako kako stoji u Propovjedniku 1:7: “Sve rijeke teku u more, i more se ne prepunja; odakle teku rijeke, onamo se vraćaju da opet teku.” Samo je Jehova mogao pokrenuti taj kružni tok.

13. Koji dokaz Stvoriteljeve moći vidimo na Zemljinoj vegetaciji i u njenom tlu?

13 Gdje god vidimo život, vidimo dokaz Stvoriteljeve moći. Jehovina stvaralačka moć očita je od ogromne sekvoje, koja je viša od zgrade s 30 katova, do mikroskopski sitnih biljnih organizama kojima vrve oceani i koji proizvode veliki dio kisika koji udišemo. I samo tlo puno je živih organizama — glista, gljivica i mikroba, koji zajednički sudjeluju u složenim procesima omogućavajući rast biljaka.

14. Koliku energiju ima čak i sićušni atom?

14 Nema sumnje, Jehova je ‘načinio zemlju silom svojom’ (Jeremija 10:12). Božju silu, ili moć, možemo uočiti čak i na njegovim najmanjim djelima stvaranja. Naprimjer, kad bismo milijun atoma poredali jedan do drugog, svi bi oni bili tanji od ljudske vlasi. A čak kad bi se jedan atom povećalo tako da dosegne visinu zgrade s 14 katova, veličina njegove jezgre bila bi tek poput zrnca soli smještenog na 7. katu. Pa ipak, ta minijaturna jezgra izvor je zastrašujuće energije koja se oslobađa u nuklearnoj eksploziji!

“Sve što diše”

15. Koju je pouku Jehova dao Jobu kad mu je govorio o različitim divljim životinjama?

15 Daljnji živi dokaz Jehovine stvaralačke moći leži u raznolikom životinjskom svijetu na Zemlji. U 148. psalmu navodi se mnogo toga što hvali Jehovu, a u 10. retku spominju se “zvijeri i stoka”. Da bi pokazao zašto čovjek treba osjećati strahopoštovanje prema Stvoritelju, Jehova je Jobu jednom prilikom govorio o životinjama kao što su lav, zebra, divlji bik, Behemot (ili vodenkonj) i Levijatan  (očito krokodil). S kojim ciljem? Ako se čovjek divi tim snažnim, strašnim i neukrotivim životinjama, što bi tek trebao osjećati prema njihovom Stvoritelju? (Job 38-41. poglavlje).

16. Koje su informacije o nekim pticama koje je Jehova stvorio na tebe ostavile dubok dojam?

16 U Psalmu 148:10 spominju se i “ptice krilate”. Razmisli samo kakvih sve ptica ima! Jehova je govorio Jobu o noju, koji se ‘smije konju i konjaniku’. Doista, premda ta ptica visoka dva i po metra ne može letjeti, trčeći može postići brzinu od 65 kilometara na sat i u samo jednom koraku prijeći četiri i po metra! (Job 39:13, 18). S druge strane, albatros većinu svog života proboravi nad pučinom. Ta ptica, koja je poznata po svom kliznom letu, ima raspon krila oko tri metra. Ona satima može bez prekida jedriti zrakom, a da uopće ne zamahne krilima. Za razliku od nje, pčelinji kolibrić je zbog svoje dužine od svega pet centimetara najmanja ptica na svijetu. On može mahati krilima do 80 puta u sekundi! Kolibrići, koji svjetlucaju poput malih krilatih dragulja, mogu lebdjeti poput helikoptera, pa čak i letjeti unatrag.

17. Koliko je velik plavetni kit, i do kojeg bismo logičnog zaključka trebali doći dok razmišljamo o životinjama koje je Jehova stvorio?

17 Psalam 148:7 kaže da čak i “velike ribe” hvale Jehovu. Uzmimo za primjer plavetnog kita, kojeg mnogi smatraju najvećom životinjom koja je ikad postojala na ovom planetu. Ta ‘velika riba’ koja živi u oceanu može narasti do 30 metara, pa i više. Njena težina može biti jednaka težini krda od 30 odraslih slonova. Sam njen jezik teži koliko i jedan slon. Srce joj je veličine malog automobila. Taj ogromni organ kuca samo 9 puta u minuti — za razliku od srca kolibrića, koji ima oko 1 200 otkucaja u minuti. Barem jedna krvna žila plavetnog kita toliko je velika da bi kroz nju moglo puzati dijete. Srce nas sigurno  potiče da ponovimo riječi kojima završava knjiga Psalama: “Sve što diše neka hvali Jah!” (Psalam 150:6).

Izvući pouku iz Jehovine stvaralačke moći

18, 19. Koliko je raznovrstan živi svijet koji je Jehova stvorio na Zemlji, i što na temelju onoga što je stvorio učimo o njegovoj suverenosti?

18 Što učimo iz načina na koji Jehova koristi svoju stvaralačku moć? Zapanjeni smo raznovrsnošću djela stvaranja. Jedan od pisaca Psalama rekao je: “Kako je mnogo djela tvojih, Jehova! (...) Puna je zemlja blaga tvojega” (Psalam 104:24). Potpuno točno! Biolozi su otkrili više od milijun biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji; pa ipak, mišljenja im se razlikuju s obzirom na to ima li ih čak 10 milijuna, 30 milijuna ili još više. Umjetniku povremeno može zatajiti kreativnost. Za razliku od toga, Jehovinoj kreativnosti — njegovoj sposobnosti da osmisli te stvori nešto novo i drugačije — očito nema kraja.

19 Iz načina na koji Jehova koristi svoju stvaralačku moć učimo nešto o njegovoj suverenosti. Sama riječ “Stvoritelj” Jehovu čini drugačijim od svega u svemiru, jer sve ostalo spada pod “stvorenja”. U Bibliji se čak ni Jehovinog jedinorođenog Sina, koji je služio kao ‘graditelj’ tokom stvaranja, nikada ne naziva Stvoriteljem ili Sustvoriteljem  (Priče Salamunove 8:30, St; Matej 19:4). Umjesto toga, on je “prvorođenac svega stvorenja” (Kološanima 1:15). Samim tim što je Stvoritelj, Jehova jedini ima pravo iskazivati suverenu moć u čitavom svemiru (Rimljanima 1:20; Otkrivenje 4:11).

20. U kom smislu Jehova počiva nakon što je završio sa stvaranjem na Zemlji?

20 Je li Jehova prestao koristiti svoju stvaralačku moć? Pa, Biblija kaže da je sa stvaranjem završio šestog dana stvaranja i da “počinu u sedmi dan od svih djela svojih, koja učini” (1. Mojsijeva 2:2). Apostol Pavao je pokazao da je taj sedmi “dan” dug nekoliko tisuća godina jer je u njegovo vrijeme još uvijek trajao (Hebrejima 4:3-6). No da li izraz “počinak” znači da je Jehova potpuno prestao raditi? Ne, Jehova nikada ne prestaje raditi (Psalam 92:4; Ivan 5:17). Njegov počinak očito ukazuje na to da je naprosto prestao činiti materijalna djela stvaranja na Zemlji. Međutim, on neprekidno radi na ispunjenju svojih nauma. U taj rad spada i to što je nadahnuo Sveto pismo. Njegov rad čak obuhvaća nastanak ‘novog stvorenja’, o čemu ćemo govoriti u devetnaestom poglavlju (2. Korinćanima 5:17).

21. Kako će Jehovina stvaralačka moć utjecati na vjerne ljude u svu vječnost?

21 Kad njegov dan počinka konačno dođe svom kraju, Jehova će za sve što je učinio na Zemlji moći reći da je ‘veoma dobro’, kao što je rekao na kraju šest dana stvaranja (1. Mojsijeva 1:31). Kako će nakon toga koristiti svoju neograničenu stvaralačku moć, ostaje da se vidi. U svakom slučaju, možemo biti sigurni da ćemo se i dalje diviti Jehovinoj stvaralačkoj moći. U svu ćemo vječnost učiti još više o Jehovi promatrajući njegova djela stvaranja (Propovjednik 3:11). Što više učimo o njemu, to naše strahopoštovanje postaje dublje — postajemo bliži svom Veličanstvenom Stvoritelju.

^ odl. 2 Da bi si dočarao o kolikoj je ogromnoj brojci riječ, razmisli o sljedećem: Kad bi tu udaljenost želio prijeći automobilom — sve i da 24 sata dnevno voziš 160 kilometara na sat — trebalo bi ti više od sto godina!

^ odl. 6 Neki misle da su narodi biblijskog vremena sigurno koristili neki primitivni oblik teleskopa. Smatraju da ljudi tog vremena inače ne bi znali da zvijezda ima toliko puno i da ih je nemoguće izbrojiti. Ovakvim se neutemeljenim nagađanjima u cijeloj toj priči previđa Jehovu, Autora Biblije (2. Timoteju 3:16).

^ odl. 7 Obrati pažnju na to koliko bi ti trebalo da samo izbrojiš 100 milijardi zvijezda. Kad bi svake sekunde izbrojio novu — i tako 24 sata na dan — trebalo bi ti 3 171 godinu!