Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

 16. POGLAVLJE

Suprotstavi se Đavlu i njegovim spletkama

Suprotstavi se Đavlu i njegovim spletkama

“Suprotstavite se Đavlu, i pobjeći će od vas!” (JAKOV 4:7)

1, 2. Tko se sve raduje krštenjima?

AKO već duže vrijeme služiš Jehovi, vjerojatno si mnogo puta na našim pokrajinskim sastancima i kongresima slušao govor za krštenje. No koliko god da si puta prisustvovao takvim prigodama, vjerojatno te ipak uvijek iznova preplave osjećaji kada promatraš kako oni koji sjede u prednjim redovima ustaju i izjavljuju da su odlučili krstiti se. U tom trenutku obično se začuje žamor ushićenih slušatelja, a potom se prolomi oduševljeni pljesak. Možda ti čak navru suze dok promatraš još jednu grupu dragih ljudi koji su odlučili stati na Jehovinu stranu. Koliko nas samo takvi prizori raduju!

2 I dok mi obično krštenju prisustvujemo tek nekoliko puta godišnje, anđeli imaju jedinstvenu priliku promatrati krštenja daleko češće. Možeš li zamisliti koliko se anđeli “raduju na nebu” kada svakog tjedna diljem svijeta vide tisuće ljudi kako se pridružuju vidljivom dijelu Jehovine organizacije? (Luka 15:7, 10). Zacijelo su presretni kada vide takav porast! (Hagaj 2:7).

ĐAVO “IDE UOKOLO KAO RIČUĆI LAV”

3. Zašto Sotona ide uokolo “kao ričući lav” i s kojim ciljem?

3 S druge strane, postoje duhovna stvorenja koja takva krštenja promatraju s velikim bijesom. Sotona i demoni  strašno su gnjevni kad vide da tisuće ljudi okreću leđa ovom iskvarenom svijetu. Uostalom, Sotona je oholo tvrdio da nitko od ljudi ne služi Jehovi iz iskrene ljubavi i da nitko neće ostati vjeran ako ga se izvrgne teškoj kušnji. (Pročitaj Joba 2:4, 5.) Svaki put kada se netko odluči predati Jehovi, dokazuje se da je Sotona u krivu. Sotona takoreći svakog tjedna na tisuće puta dobije neugodnu pljusku. Zato nimalo ne čudi da “ide uokolo kao ričući lav i traži koga da proždre”! (1. Petrova 5:8). Taj “lav” želi nas proždrijeti u duhovnom pogledu, navesti nas da narušimo ili čak prekinemo svoj odnos s Bogom (Psalam 7:1, 2; 2. Timoteju 3:12).

Svaki put kad se netko preda Jehovi i krsti, dokazuje da je Sotona u krivu

4, 5. (a) Na koja je dva važna načina Jehova ograničio Sotoninu moć? (b) Što Božja Riječ jamči pravim kršćanima?

 4 Premda se suočavamo s opasnim neprijateljem, to nas ne treba zaplašiti. Zašto ne? Zato što je Jehova u velikoj mjeri ograničio moć tog “ričućeg lava”. Učinio je to na dva načina. Kao prvo, Jehova je prorekao da će “veliko mnoštvo” pravih kršćana preživjeti predstojeću “veliku nevolju” (Otkrivenje 7:9, 14). Božja su proročanstva nepogrešiva. Prema tome, čak i Sotona zna da neće uspjeti zavesti cijeli Božji narod.

5 Drugo ograničenje proizlazi iz načela koje je iznio jedan vjerni Božji sluga iz drevnog doba. Prorok Azarija je kralju Asi rekao: “Jehova će biti s vama sve dok vi budete s njim” (2. Ljetopisa 15:2; pročitaj 1. Korinćanima 10:13). Brojni primjeri opisani u Bibliji pokazuju da u prošlosti Sotona nikada nije uspio “proždrijeti” nijednog Božjeg slugu koji je ostao blizak s Bogom (Hebrejima 11:4-40). Stoga se i danas kršćani koji ostanu u bliskom odnosu s Bogom mogu oduprijeti Đavlu i čak ga pobijediti. Božja nam Riječ jamči: “Suprotstavite se Đavlu, i pobjeći će od vas!” (Jakov 4:7).

BORIMO SE “PROTIV ZLIH DUHOVNIH SILA”

6. Kako se Sotona bori protiv kršćana pojedinačno?

6 Premda Sotona ne može dobiti rat, on može pobijediti nas kao pojedince ako ne budemo na oprezu. On zna da će nas moći “proždrijeti” ako uspije oslabiti naš odnos s Jehovom. Kako to želi postići? Tako što napada žestoko, svakoga od nas osobno i vrlo lukavo. Razmotrimo podrobnije te glavne Sotonine metode.

7. Zašto Sotona žestoko napada Jehovin narod?

7 Žestoki napadi. Apostol Ivan je napisao: “Cijeli je svijet pod vlašću Zloga” (1. Ivanova 5:19). Te riječi služe  kao upozorenje svim pravim kršćanima. Sotona je već “proždro” cijeli bezbožni svijet i sada se može usredotočiti na one koji su mu dosad izmicali — na Jehovin narod — te ih još žešće napadati (Mihej 4:1; Ivan 15:19; Otkrivenje 12:12, 17). Silno je gnjevan jer zna da mu je preostalo malo vremena. Zato je pojačao pritisak. U tom svom završnom divljačkom pohodu pokušava razoriti naš odnos s Bogom.

8. Što je apostol Pavao želio naglasiti kad je rekao da se “hrvamo” sa zlim duhovima?

8 Osobna borba. Apostol Pavao upozorio je sukršćane: “Borimo se (...) protiv zlih duhovnih sila na nebesima” (Efežanima 6:12). Grčka riječ prevedena “boriti se” može se prevesti i izrazom “hrvati se”. Zašto je Pavao upotrijebio baš taj izraz? Zato što prenosi sliku borbe prsa u prsa. Pavao je time htio naglasiti da se svatko od nas osobno bori sa zlim duhovima. Bez obzira na to jesu li u našoj zemlji vjerovanja u zle duhove raširena ili nisu, ne smijemo nikada zaboraviti da smo onog trenutka kad smo se predali Jehovi, slikovito rečeno, stupili u borilište. U najmanju ruku od svog predanja Bogu svaki kršćanin mora voditi borbu. Posve je razumljivo što je Pavao smatrao potrebnim kršćane u Efezu tri puta potaknuti da se “odupiru” i da “budu postojani“! (Efežanima 6:11, 13, 14).

9. (a) Zašto se Sotona i demoni služe različitim spletkama? (b) Zašto Sotona pokušava iskvariti naš način razmišljanja i kako se možemo tome oduprijeti? (Vidi okvir  “Čuvaj se Sotoninog lukavstva!”) (c) O kojoj ćemo zamci govoriti u nastavku?

9 Lukave spletke. Pavao je upozorio kršćane da se “odupiru Đavlovim spletkama” (Efežanima 6:11). Zapazi da je Pavao izraz “spletke” upotrijebio u množini. Zli se duhovi ne služe samo jednom lukavom metodom već mnogima — i to s dobrim razlogom. Neki su Božji  sluge ostali čvrsti u jednoj vrsti kušnje, ali su s vremenom pokleknuli u nekoj drugoj. Zato Đavo i demoni svakoga od nas pažljivo promatraju kako bi na temelju našeg ponašanja otkrili gdje nam je najslabija točka. A kad otkriju neku slabost u našoj duhovnosti, iskoriste je. No sretni smo što su mnoge Đavlove metode opisane u Bibliji, pa ih možemo prepoznati (2. Korinćanima 2:11). U ovoj smo knjizi već govorili o zamkama kao što su materijalizam, loše društvo i spolni nemoral. Razmotrimo sada jednu drugu zamku kojom se Sotona lukavo služi — spiritizam.

UPLITANJE U SPIRITIZAM — IZDAJA

10. (a) Što je spiritizam? (b) Kako Jehova gleda na spiritizam, a kako ti gledaš na to?

10 Onaj tko se bavi spiritizmom ili demonizmom stupa u izravan kontakt sa zlim duhovima. Gatanje, čaranje, bacanje uroka, nošenje amajlija, tumačenje snova, astrologija i komuniciranje s mrtvima neki su oblici spiritizma. Nama je dobro poznato da je spiritizam “odvratan Jehovi” (5. Mojsijeva 18:10-12; Otkrivenje 21:8). Budući da i mi moramo “mrziti zlo”, nezamislivo nam je da bismo ikad poželjeli biti u društvu zlih duhovnih sila (Rimljanima 12:9). Time bismo učinili nešto uistinu strašno — izdali bismo svog nebeskog Oca Jehovu!

11. Zašto se može reći da bi Sotona izborio veliku pobjedu ako bi nas uspio navesti da se bavimo spiritizmom? Predoči to primjerom.

11 Međutim, upravo zato što je upuštanje u spiritizam strašna izdaja Jehove, Sotona nas svim silama želi navesti da to učinimo. Svaki put kad uspije namamiti nekog kršćanina da se uplete u demonizam, izborio je veliku pobjedu. U kom smislu? Razmisli o jednom primjeru: Ako bi se vojnik dao nagovoriti da napusti i izda svoju  vojsku pa se pridruži neprijateljskoj vojsci, zapovjednik neprijateljske vojske tome bi se jako obradovao. Možda bi čak ponosno pokazivao izdajnika kao svoj trofej u želji da ponizi njegovog bivšeg zapovjednika. Slično tome, ako bi se kršćanin upleo u spiritizam, time bi namjerno i svjesno izdao Jehovu te bi se izravno podložio Sotoninoj vlasti. Zamisli samo koliko bi Sotona likovao da se može pohvaliti takvim ratnim trofejom! Bi li itko od nas htio priuštiti Đavlu takvu pobjedu? Nipošto! Mi nismo izdajnici.

PITANJA KOJA IZAZIVAJU SUMNJE

12. Kojom se metodom služi Sotona da bi utjecao na naš stav prema spiritizmu?

12 Dokle god nam je spiritizam odbojan, Sotonini pokušaji da nas pomoću njega slomi neće uspjeti. Zato on zna da mora promijeniti naš način razmišljanja. Kako? On traži načine da zbuni kršćane i neke od njih navede da pomisle kako je dobro zlo, a zlo dobro (Izaija 5:20). U tu svrhu često poseže za svojom starom i isprobanom metodom — pitanjima kojima želi izazvati sumnje.

13. Kako je Sotona koristio pitanja da bi izazvao sumnje?

13 Zapazi kako je Sotona tu metodu koristio u prošlosti. Evu je u Edenu upitao: “Je li doista Bog rekao da ne smijete jesti sa svakoga drveta u vrtu?” U Jobovo vrijeme na nebeskom skupu anđela Sotona je postavio pitanje: “Zar se Job uzalud boji Boga?” A na početku Isusove službe na Zemlji Sotona je izazvao Isusa, rekavši mu: “Ako si sin Božji, reci ovom kamenju da postane kruh.” Zamisli samo, usudio se pred Isusom izrugivati riječima koje je oko mjesec i pol ranije izrekao sam Jehova: “Ovo je Sin moj, ljubljeni, koji mi je po volji!” (1. Mojsijeva 3:1; Job 1:9; Matej 3:17; 4:3).

14. (a) Koje sumnje Sotona lukavo izaziva u vezi sa spiritizmom? (b) O čemu ćemo govoriti u nastavku?

 14 Đavo se i danas služi sličnom metodom kako bi naveo ljude da se pitaju je li spiritizam doista nešto tako loše. Nažalost, u mislima nekih Božjih slugu uspio je izazvati takve sumnje. Počeli su se pitati jesu li neki oblici spiritizma zaista toliko loši ili možda ipak nisu (2. Korinćanima 11:3). Kako možemo pomoći takvima da promijene svoj način razmišljanja? Kako se možemo zaštititi da Sotonine spletke ne bi utjecale na nas? Da bismo odgovorili na ta pitanja, razmotrit ćemo dva područja ljudskog života koja je Sotona podmuklo uprljao spiritizmom. To su zabava i liječenje.

SOTONA ISKORIŠTAVA NAŠE ŽELJE I POTREBE

15. (a) Kako mnogi ljudi u zapadnom svijetu gledaju na spiritizam? (b) Kako je stav ljudi iz svijeta prema spiritizmu utjecao na neke kršćane?

15 Posebno u zemljama zapadnog svijeta sve je očitije da ljudi olako shvaćaju okultizam, čarobnjaštvo, vještičarenje ili spiritizam bilo kojeg oblika. Filmovi, knjige, televizijske serije ili emisije te kompjuterske igre sve češće prikazuju demonske postupke kao nešto zabavno, domišljato i bezopasno. Neki filmovi i knjige u kojima se glavna radnja temelji na okultizmu postali su toliko popularni da su osnovani klubovi njihovih ljubitelja. Demoni su očito uspjeli ljude uvjeriti da je okultizam bezopasan. Je li taj trend olakog shvaćanja spiritizma utjecao i na kršćane? Na neke jest. Na koji način? Tipičan primjer je jedan kršćanin koji je, nakon što je gledao film u kojem su okultni postupci u središtu radnje, rekao: “Gledao sam film, ali to ne znači da se bavim spiritizmom.” Zašto je takvo razmišljanje opasno?

16. Zašto je zabava usredotočena na okultizam opasna?

 16 Premda baviti se spiritizmom nije isto što i gledati ga, to nipošto ne znači da je gledanje okultnih postupaka bezopasno. Zašto ne? Razmisli o ovome: Božja Riječ pokazuje da niti Sotona niti demoni ne mogu čitati naše misli. * Prema tome, kao što smo već spomenuli, da bi saznali o čemu razmišljamo i uočili naše duhovne slabosti, zli duhovi moraju pažljivo promatrati naše postupke — pa tako i naš izbor zabave. Kada kršćanin pokaže da voli filmove ili knjige koje govore o spiritističkim medijima, magiji, čarolijama, opsjednutosti demonima ili sličnim demonskim temama, on demonima otkriva nešto o sebi. Zapravo, ukazuje im na svoju slabu točku! A demoni bi ga zbog toga mogli još jače napasti, udarajući ga baš ondje gdje je slab sve dok ga ne poraze. Ustvari, kod nekih je upravo zabava usredotočena na okultne postupke potaknula zanimanje za spiritizam, pa su se s vremenom počeli i baviti njime. (Pročitaj Galaćanima 6:7.)

Osloni se na Jehovinu podršku kad te snađe bolest

17. Kako bi Sotona mogao lukavo iskoristiti situaciju onih koji su bolesni?

17 Osim želje za zabavom, Sotona nastoji za svoje ciljeve iskoristiti i našu potrebu za liječenjem. Kako? Kršćanin kojega izdaje zdravlje unatoč brojnim pokušajima da pronađe neki lijek može postati očajan (Marko 5:25, 26). To je situacija koju bi Sotona i demoni lako mogli iskoristiti da ga napadnu. Demoni bi bolesnog kršćanina mogli dovesti u iskušenje da iz očaja posegne za metodama liječenja ili postupcima koji su povezani s vračanjem, odnosno spiritizmom (Izaija 1:13). Ako bi uspjeli  u toj svojoj lukavoj spletki, mogli bi narušiti bolesnikov odnos s Bogom. Na koji način?

18. Kakve vrste liječenja kršćani odbijaju i zašto?

18 Jehova je Izraelce koji su se bavili vračanjem upozorio: “Kad u molitvi širite ruke svoje, pred vama zatvaram oči svoje. Molitve mnoge izgovarate, ali ja ne slušam” (Izaija 1:15). Naravno, uvijek bismo trebali izbjegavati sve što bi moglo omesti naše molitve i uskratiti nam Jehovinu podršku — a posebno ako smo bolesni (Psalam 41:3). Dakle, ako postoje naznake da neka dijagnostička metoda ili vrsta liječenja ima bilo kakve veze sa spiritizmom, pravi bi je se kršćani trebali kloniti * (Matej 6:13). Na taj način mogu biti sigurni da će i dalje imati Jehovinu podršku. (Vidi okvir pod naslovom  “Je li to doista spiritizam?”)

KAD SE PRETJERUJE S PRIČAMA O DEMONIMA

19. (a) U što je Đavo uvjerio mnoge ljude kad je riječ o njegovoj moći? (b) Kakve priče pravi kršćani ne bi trebali širiti?

19 Dok mnogi u zapadnim zemljama nisu svjesni opasnosti Sotoninih moći, nešto posve suprotno događa se  u drugim dijelovima svijeta. Ondje je Đavo mnoge uvjerio da ima daleko veću moć nego što je stvarno ima. Neki ljudi žive, jedu, rade i spavaju u strahu od zlih duhova. Priča o demonskim čudima ima na svakom koraku. Ljudi često uživaju u pričanju takvih priča i očarani su njima. Bi li bilo dobro da ih i mi širimo? Ne. Sluge pravoga Boga to ne čine iz dva važna razloga.

20. Kako bi netko nenamjerno mogao širiti sotonsku propagandu?

20 Kao prvo, ako bismo prepričavali priče o tome što sve demoni mogu učiniti, zapravo bismo pomagali Sotoni da ostvari svoj cilj. Kako? Božja Riječ potvrđuje da je Sotona sposoban činiti čuda, ali nas upozorava i na to da se on služi “lažnim čudesnim znakovima” i “prijevarom” (2. Solunjanima 2:9, 10). Sotona je vrhunski obmanjivač i zna kako utjecati na um onih koji su skloni spiritizmu da bi ih uvjerio u nešto što nije istina. Takvi  ljudi mogu iskreno vjerovati da su nešto vidjeli i čuli i možda pričaju svoje doživljaje uvjereni u njihovu istinitost. Stalnim prepričavanjem njihove priče postaju preuveličane. Ako bi ih kršćani širili, zapravo bi činili ono što želi “otac laži” — širili bi sotonsku propagandu (Ivan 8:44; 2. Timoteju 2:16).

21. Što bi trebala biti glavna tema naših razgovora?

21 Kao drugo, čak i ako je neki kršćanin u prošlosti zaista imao kontakte sa zlim duhovima, on ne bi trebao suvjernicima uvijek iznova prepričavati takve doživljaje samo zato jer im je to zanimljivo. Zašto ne? Biblija nas savjetuje: “Uprimo pogled u Glavnog Zastupnika i Usavršitelja naše vjere, Isusa” (Hebrejima 12:2). Da, mi bismo svoju pažnju trebali usredotočiti na Krista, a ne na Sotonu. Zanimljivo je da Isus dok je bio na Zemlji nije svojim učenicima pričao priče o zlim duhovima, premda im je mogao mnogo toga reći o onome što Sotona može ili ne može učiniti. Umjesto toga, Isus se usredotočio na poruku o Kraljevstvu. Stoga bi bilo dobro da i nama, po uzoru na njega i njegove apostole, glavna tema razgovora budu “veličanstvena djela Božja” (Djela apostolska 2:11; Luka 8:1; Rimljanima 1:11, 12).

22. Kako naši postupci mogu doprinijeti “radosti na nebu”?

22 Istina, Sotona se služi različitim lukavim zamkama, među kojima je i spiritizam, kako bi razorio naš odnos s Jehovom. No budemo li mrzili ono što je zlo, a držali se dobra, nećemo Đavlu pružiti priliku da oslabi našu odlučnost da se klonimo spiritizma svake vrste. (Pročitaj Efežanima 4:27.) Zamisli kolika će biti “radost na nebu” ako se nastavimo “odupirati Đavlovim spletkama” sve dok njega na koncu više ne bude! (Luka 15:7; Efežanima 6:11).

^ odl. 16 Opisna Sotonina imena (Protivnik, Klevetnik, Varalica, Kušač, Lažljivac) ne upućuju na zaključak da on može znati što nam je u srcu i mislima. Nasuprot tome, za Jehovu se kaže da “ispituje srca”, a za Isusa da “istražuje bubrege i srca” (Mudre izreke 17:3; Otkrivenje 2:23).

^ odl. 18 Više o toj temi pročitaj u članku “Je li to zdravstveni test za tebe?” u Stražarskoj kuli od 15. prosinca 1994, stranice 19-22, i u članku “Što kaže Biblija: Vaš izbor liječenja — je li važan?” u Probudite se! od 8. siječnja 2001, stranice 26-27.