Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

“Održite se u ljubavi Božjoj”

 9. POGLAVLJE

“Bježite od bluda!”

“Bježite od bluda!”

“Usmrtite, dakle, ono što je zemaljsko u udovima vašim: blud, nečistoću, spolnu požudu, zlu želju i lakomost, koja je idolopoklonstvo” (KOLOŠANIMA 3:5)

1, 2. Koji je plan skovao Bileam da bi naudio Jehovinom narodu?

ZAMISLIMO ribiča koji odlazi pecati ribu na svoje omiljeno mjesto. Naumio je uloviti točno određenu vrstu ribe. On odabere mamac i baci udicu u vodu. Nakon nekog vremena uzica se napne, štap se savije i on namotavajući vitlo izvuče svoj ulov. Zadovoljno se smiješi, jer zna da je odabrao pravi mamac.

2 Godine 1473. pr. n. e. čovjek koji se zvao Bileam pokušavao se dosjetiti koji mamac da upotrijebi. Njegov je plijen bio Božji narod utaboren u moapskim ravnicama, na ulazu u Obećanu zemlju. Bileam je tvrdio da je Jehovin prorok, no zapravo je bio samo pohlepan čovjek plaćen da prokune izraelski narod. Međutim, Jehova se pobrinuo da Bileam umjesto prokletstva izrekne blagoslov Izraelu. No Bileam nije želio odustati od svoje nagrade, pa se dosjetio da bi trebao namamiti Izraelce da učine težak grijeh, jer bi tada Bog sam prokleo svoj narod. S tim ciljem na umu, Bileam je bacio svoj mamac — bile su to privlačne mlade Moapke (4. Mojsijeva 22:1-7; 31:15, 16; Otkrivenje 2:14).

3. U kojoj je mjeri Bileamov plan uspio?

3 Je li ta metoda bila uspješna? U određenoj mjeri jest. Deseci tisuća izraelskih muškaraca zagrizli su mamac i “upustili su se u blud s kćerima moapskim”.  Čak su počeli štovati moapske bogove, a među njima i odvratnog Baala peorskog, boga plodnosti, odnosno spolnosti. Zbog toga je na samom pragu Obećane zemlje poginulo 24 000 Izraelaca. Kakve li strašne tragedije! (4. Mojsijeva 25:1-9).

4. Zašto su tisuće Izraelaca podlegle nemoralu?

4 Zašto je došlo do takvog strašnog ishoda? Zato što su mnogi Izraelci dozvolili da se u njima razvije “zlo srce” i odstupili su od Jehove, Boga koji ih je izbavio iz Egipta, hranio u pustinji i sigurno doveo do zemlje koju im je obećao (Hebrejima 3:12). Govoreći o njihovom primjeru, apostol Pavao je napisao: “Nemojmo činiti blud, kao što su neki od njih počinili blud, pa ih je u jednom danu palo dvadeset i tri tisuće” * (1. Korinćanima 10:8).

5, 6. Zašto je izvještaj o grijehu koji su počinili Izraelci u moapskim ravnicama poučan za nas?

5 Današnji Božji sluge, koji se nalaze na pragu daleko važnije obećane zemlje, iz tog primjera opisanog u 4. Mojsijevoj mogu mnogo naučiti (1. Korinćanima  10:11). Naprimjer, slično kao i nekad Moapci, današnji je svijet opsjednut seksom, samo u daleko većim razmjerima. Osim toga, svake godine na tisuće kršćana postane žrtvama nemorala — zagrizu isti mamac na koji su se uhvatili i Izraelci (2. Korinćanima 2:11). A poput Zimrija, koji je bez imalo srama doveo Midjanku ravno u svoj šator u izraelskom taboru, neki pripadnici današnjeg Božjeg naroda počeli su vršiti nemoralan utjecaj u kršćanskoj skupštini (4. Mojsijeva 25:6, 14; Juda 4).

6 Vidiš li sebe u situaciji sličnoj onoj u kojoj su se našli Izraelci u moapskim ravnicama? Vidiš li na obzoru svoju nagradu — novi svijet koji tako dugo čekaš? Ako vidiš, onda daj sve od sebe da se održiš u Božjoj ljubavi, slušajući zapovijed: “Bježite od bluda!” (1. Korinćanima 6:18).

Pogled na moapske ravnice

ŠTO JE BLUD?

7, 8. Što je “blud” i kako oni koji ga čine žanju ono što su sijali?

7 U Bibliji se izraz “blud” (grčki: porneía) odnosi na nedopuštene spolne odnose izvan braka sklopljenog u skladu s Biblijom. Blud čini onaj tko počini preljub, tko se bavi prostitucijom ili tko s osobom s kojom nije u braku stupi u spolni odnos, u što spadaju i oralni i analni seks, ili joj dira spolne organe u svrhu spolnog zadovoljavanja. Bludom se smatra i vršenje opisanih radnji između osoba istog spola kao i spolno općenje sa životinjama. *

8 Biblija sasvim jasno kaže da oni koji se upuštaju u spolni nemoral ne mogu ostati u kršćanskoj skupštini niti dobiti vječni život (1. Korinćanima 6:9; Otkrivenje  22:15). Pored toga, oni već danas trpe loše posljedice svojih postupaka, kao što su gubitak samopoštovanja i povjerenja drugih ljudi, bračni problemi, grižnja savjesti, neželjena trudnoća, bolesti, pa čak i smrt. (Pročitaj Galaćanima 6:7, 8.) Zašto uopće krenuti putem koji vodi u tolike nevolje? Nažalost, mnogi ne razmišljaju o takvim teškim posljedicama prije nego učine prvi pogrešan korak — što je često gledanje pornografije.

PORNOGRAFIJA — PRVI KORAK

9. Je li pornografija doista bezopasna, kao što neki tvrde? Objasni.

9 U mnogim zemljama pornografija se može naći u novinama i časopisima, u muzici i na televiziji, a internet je doslovce preplavljen njome. * Je li pornografija bezopasna, kao što neki tvrde? Nipošto! Oni koji gledaju pornografiju mogu postati ovisni o masturbiranju te pothranjivati u sebi “sramotne spolne požude” koje mogu dovesti do ovisnosti o seksu, perverznih želja, ozbiljnih problema u braku i čak do razvoda * (Rimljanima 1:24-27; Efežanima 4:19). Jedan je stručnjak koji se bavi tim problemom ovisnost o seksu usporedio s rakom. “Ona stalno raste i širi se”, rekao je. “Gotovo se nikada sama ne povuče i vrlo ju je teško liječiti i odstraniti.”

Mudro je kompjuter koji je spojen na internet postaviti na prolazno mjesto

10. Kako možemo primijeniti načelo iz Jakova 1:14, 15? (Vidi i okvir  “Kako sam smogao snage očistiti svoj život u moralnom pogledu”.)

10 Razmisli o onome što piše u Jakovu 1:14, 15: “Svakoga iskušava njegova želja, tako što ga privlači i mami.  Zatim želja, kad začne, rađa grijeh, a grijeh, kad je učinjen, donosi smrt.” Dakle, ako se nečista želja javi u tvojim mislima, odmah je ukloni! Naprimjer, ako slučajno vidiš erotske slike, brzo odvrati pogled, ugasi kompjuter ili promijeni televizijski program. Poduzmi sve što je potrebno kako ne bi podlegao nemoralnoj želji, prije nego što ona izmakne kontroli i svlada te! (Pročitaj Mateja 5:29, 30.)

11. Kako možemo pokazati da se uzdamo u Jehovu kad se borimo s neispravnim željama?

11 Jehova nas poznaje bolje nego što mi poznajemo sami sebe i zato nas s razlogom opominje: “Usmrtite, dakle, ono što je zemaljsko u udovima vašim: blud, nečistoću, spolnu požudu, zlu želju i lakomost, koja je idolopoklonstvo” (Kološanima 3:5). Istina, to može biti  vrlo teško. No ne zaboravi da na nebu imamo strpljivog Oca koji nas voli i kojega uvijek možemo zvati u pomoć (Psalam 68:19). Zato se brzo obrati Jehovi kad ti se jave nečiste misli. Moli se za “iznimnu snagu” i prisili se da razmišljaš o nečem drugom (2. Korinćanima 4:7; 1. Korinćanima 9:27; vidi okvir  “Kako se mogu osloboditi loše navike?”).

12. Što predočava srce i zašto ga moramo čuvati?

12 Mudri je Salamun napisao: “Više od svega što se čuva, čuvaj srce svoje, jer iz njega izvire život” (Mudre izreke 4:23). Srce predočava našu nutrinu, ono što uistinu jesmo u Božjim očima. A dobivanje vječnog života ne ovisi o tome kakvo mišljenje o nama imaju drugi ljudi, već o Božjoj ocjeni našeg srca. Ta je činjenica vrlo jednostavna, ali ujedno služi kao ozbiljno upozorenje. Vjerni Božji sluga Job “sklopio je savez”, takoreći formalni sporazum, sa svojim očima kako ne bi s nedoličnim mislima pogledao neku ženu (Job 31:1). To je izvrstan primjer za nas. Sličan stav imao je i psalmist, koji se molio: “Odvrati oči moje da ne gledaju ono što je bezvrijedno” (Psalam 119:37).

DININ LOŠ IZBOR

13. Tko je bila Dina i zašto se može reći da je nerazborito odabrala prijatelje?

13 Kao što smo vidjeli u 3. poglavlju, ljudi s kojima se družimo mogu imati snažan utjecaj na nas, bilo dobar bilo loš (Mudre izreke 13:20; pročitaj 1. Korinćanima 15:33). Ono što se dogodilo Dini, kćeri patrijarha Jakova, zoran je primjer toga. Unatoč svom dobrom odgoju Dina je postupila nerazborito i sprijateljila se s djevojkama iz Kanaana. Slično kao i Moapci, Kanaanci su bili poznati po svom nemoralnom životu (3. Mojsijeva  18:6-25). Kanaanski muškarci, pa tako i Šekem — “najugledniji u svoj kući oca svojega” — smatrali su Dinu lakim plijenom (1. Mojsijeva 34:18, 19).

14. Do kojih je tragičnih događaja doveo Dinin izbor prijatelja?

14 Dina vjerojatno nije namjeravala imati spolne odnose sa Šekemom kad ga je vidjela. No on je učinio ono što bi i svi Kanaanci obično učinili kad su osjećali spolno uzbuđenje. Ako se Dina u posljednjem trenutku i odupirala, to je bilo uzaludno, jer on ju je “uzeo (...) i obeščastio”. Šekem se očito kasnije zaljubio u Dinu, ali to nije moglo promijeniti ono što joj je učinio. (Pročitaj 1. Mojsijevu 34:1-4.) A Dina nije bila jedina koja je trpjela zbog toga. Njezin izbor prijatelja pokrenuo je događaje koji su donijeli sramotu i osudu cijeloj njezinoj obitelji (1. Mojsijeva 34:7, 25-31; Galaćanima 6:7, 8).

15, 16. Kako možemo steći pravu mudrost? (Vidi i okvir  “Biblijski reci za razmišljanje”.)

 15 Dina je važnu lekciju naučila na težak način. No oni koji ljube Jehovu i slušaju ga ne moraju učiti na vlastitim greškama. Slušajući ono što im Bog savjetuje, oni se “druže s mudrima” (Mudre izreke 13:20a). To im omogućava da razumiju “sve što je na putu dobrote” i da  izbjegnu nepotrebne probleme i boli (Mudre izreke 2:6-9; Psalam 1:1-3).

16 Božja je mudrost dostupna svima koji je žele i koji je traže tako što se ustrajno mole i redovito proučavaju Božju Riječ i publikacije vjernog i razboritog roba (Matej 24:45; Jakov 1:5). Isto tako, važna je poniznost koja se očituje u našoj spremnosti da slušamo biblijske savjete (2. Kraljevima 22:18, 19). Naprimjer, neki bi kršćanin mogao u načelu prihvaćati činjenicu da njegovo srce može biti varljivo i spremno na sve (Jeremija 17:9). No hoće li biti dovoljno ponizan da prihvati konkretan i s ljubavlju pružen savjet i pomoć kad mu to bude potrebno?

17. Koja bi se situacija mogla pojaviti u obitelji i kako bi otac mogao pomoći kćeri da dođe do ispravnog zaključka?

17 Zamisli ovu situaciju: otac ne dozvoljava da njegova kći i jedan mladi brat izađu bez pratnje. Ona mu kaže: “Ali tata, zar nemaš povjerenja u mene? Nećemo napraviti ništa loše!” Ona možda ljubi Jehovu i ima najbolje namjere, no da li “postupa mudro” s Božjeg gledišta? Da li “bježi od bluda” ili se neoprezno “uzda u srce svoje”? (Mudre izreke 28:26). Vjerojatno ćeš se prisjetiti još nekih načela koja bi mogla pomoći ocu i kćeri da u takvoj situaciji donesu ispravnu odluku. (Vidi Mudre izreke 22:3 i Mateja 6:13; 26:41.)

JOSIP JE BJEŽAO OD BLUDA

18, 19. S kojom se kušnjom suočio Josip i što je učinio?

18 Dinin polubrat Josip bio je divan mladić koji je ljubio Boga i bježao od spolnog nemorala (1. Mojsijeva 30:20-24). Dok je još bio dijete, Josip je iz prve ruke vidio posljedice nerazumnih postupaka svoje sestre. Sigurno mu je to iskustvo, kao i želja da se održi u Božjoj  ljubavi, pomoglo mnogo godina kasnije, kada ga je supruga njegovog gospodara u Egiptu “iz dana u dan” pokušavala zavesti. Naravno, Josip je bio rob i nije mogao naprosto dati otkaz i otići! Morao se mudro i hrabro suočiti s tom kušnjom. Uporno je odbijao Potifarovu ženu dok na kraju nije doslovce pobjegao od nje. (Pročitaj 1. Mojsijevu 39:7-12.)

19 Razmisli malo dublje o tome. Da je Josip maštao o vezi s tom ženom ili da je često sanjario o seksu, bi li mogao ostati čestit? Vjerojatno ne bi. No, on se nije bavio grešnim mislima, već je cijenio svoj odnos s Jehovom, što se vidi po riječima koje je uputio Potifarovoj ženi. “Gospodar moj”, rekao joj je, “nije mi uskratio ništa, osim tebe, jer si mu žena. Pa kako bih mogao učiniti to veliko zlo i zgriješiti samome Bogu?” (1. Mojsijeva 39:8, 9).

20. Kako se Jehova pobrinuo za Josipa?

20 Zamisli samo kako je Jehova bio sretan dok je promatrao mladog Josipa, razdvojenog od svoje obitelji, kako mu iz dana u dan nepokolebljivo ostaje vjeran (Mudre izreke 27:11). Kasnije se Jehova pobrinuo ne samo da Josip bude pušten iz zatvora nego i da postane upravitelj cijelog Egipta, odgovoran i za raspodjelu hrane (1. Mojsijeva 41:39-49).  Koliko su samo istinite riječi iz Psalma 97:10: “Vi koji ljubite Jehovu, mrzite zlo! On čuva duše onih koji su mu vjerni, iz ruke zlih izbavlja ih.”

21. Kako je jedan mladi brat iz Afrike pokazao moralnu snagu?

21 I danas mnogi Božji sluge pokazuju da “mrze zlo, a ljube dobro” (Amos 5:15). Jednom je mladom bratu iz jedne afričke zemlje djevojka iz razreda otvoreno rekla da će spavati s njim ako joj pomogne na ispitu iz matematike. “Odmah sam odbio njenu ponudu”, rekao je brat. “Ostao sam čestit i tako sam sačuvao svoje dostojanstvo i samopoštovanje, što je vrednije od srebra ili zlata.” Istina, grijeh može pružiti kratkotrajno zadovoljstvo, ali takvi jeftini užici često donose puno boli (Hebrejima 11:25). Štoviše, ne mogu se niti izdaleka usporediti s trajnom srećom koju donosi poslušnost Jehovi (Mudre izreke 10:22).

PRIHVATI POMOĆ OD MILOSRDNOG BOGA

22, 23. (a) Zašto kršćanin koji je učinio težak grijeh nije u beznadnoj situaciji? (b) Kakvu pomoć može dobiti prijestupnik?

22 Svi se mi kao nesavršeni ljudi moramo boriti da bismo svladali svoje tjelesne želje i činili ono što je ispravno pred Bogom (Rimljanima 7:21-25). Jehova to zna, “sjeća se da smo prah” (Psalam 103:14). Međutim, ponekad se dogodi da kršćanin učini težak grijeh. Je li njegova situacija beznadna? Nije. Istina, grešnik će možda, poput kralja Davida, žeti gorke plodove svojih postupaka. No Bog je uvijek “spreman oprostiti” onima koji se pokaju i priznaju svoje grijehe (Psalam 86:5; Jakov 5:16; pročitaj Mudre izreke 28:13).

23 Osim toga, Bog je kršćanskoj skupštini dobrostivo dao “ljude na dar” — duhovno zrele pastire koji znaju i žele pružiti pomoć (Efežanima 4:8, 12; Jakov 5:14, 15).  Njihov je cilj pomoći prijestupniku da obnovi svoj odnos s Bogom i da, kako je rekao mudri Salamun, “stekne razboritost” da ne bi ponovno učinio grijeh (Mudre izreke 15:32).

“STEĆI RAZBORITOST”

24, 25. (a) Kako je mladić opisan u Mudrim izrekama 7:6-23 pokazao da je “nerazuman”? (b) Kako možemo “steći razboritost”?

24 Biblija govori o ljudima koji su “nerazumni” i onima koji “stječu razboritost” (Mudre izreke 7:7). Budući da su duhovno nezreli i nemaju iskustva u služenju Bogu, oni koji su “nerazumni” ne znaju ispravno rasuđivati. Poput mladića opisanog u Mudrim izrekama 7:6-23, oni će lakše podleći iskušenju i učiniti težak grijeh. No oni koji “stječu razboritost”, ili “razborito srce”, pažljivo preispituju svoju nutrinu, tako što redovito proučavaju Božju Riječ i mole se. Koliko god im je to kao nesavršenim ljudima moguće, oni nastoje uskladiti svoje misli, želje, osjećaje i životne ciljeve s onim što Bog odobrava. Na taj način oni “ljube dušu svoju”, odnosno stječu Božji blagoslov, i “nalaze dobro” (Mudre izreke 19:8; bilješka).

25 Upitaj se: Jesam li potpuno siguran da su Božja moralna mjerila ispravna? Da li čvrsto vjerujem da ću biti najsretniji ako ih se držim? (Psalam 19:7-10; Izaija 48:17, 18). Ako ti se pojavi i najmanja sumnja, nastoj je otkloniti. Razmišljaj o posljedicama zanemarivanja Božjih zakona. Osim toga, “kušaj i vidi da je dobar Jehova” živeći u skladu s istinom i puneći svoj um pozitivnim mislima — onim što je istinito, pravedno, čisto, dopadljivo i čestito (Psalam 34:8; Filipljanima 4:8, 9). Budi siguran, što ćeš se više truditi u tome, to ćeš više voljeti Boga, voljet ćeš ono što on voli, a mrziti ono što on  mrzi. Josip nije imao nikakve nadljudske sposobnosti. No uspio je “pobjeći od bluda” zato što je dopustio Jehovi da godinama oblikuje njegovu osobnost i usadi mu snažnu želju da čini njegovu volju. Učini to i ti! (Izaija 64:8).

26. O kojoj ćemo važnoj temi govoriti u nastavku?

26 Stvoritelj je ljude stvorio sa spolnim organima ne zato da im oni služe kao igračka, već zato da mogu imati potomke i uživati u bračnim intimnostima (Mudre izreke 5:18). Božje gledište o braku bit će tema iduća dva poglavlja.

^ odl. 4 Brojka navedena u 3. Mojsijevoj očito je obuhvaćala “poglavare narodne”, kojih je moglo biti tisuću, a koje su pogubili suci, te ostale koje je pogubio izravno Jehova (4. Mojsijeva 25:4, 5).

^ odl. 7 Više o nečistoći i raspuštenom vladanju navedeno je u “Pitanjima čitatelja” u Stražarskoj kuli od 15. srpnja 2006. Časopis objavljuju Jehovini svjedoci.

^ odl. 9 Izraz “pornografija” ovdje se odnosi na prikazivanje erotskih sadržaja putem slika ili teksta te na glasovno opisivanje takvih sadržaja s ciljem izazivanja spolnog uzbuđenja. Postoje različite vrste pornografije — od slika neke osobe u erotskoj pozi pa sve do prikaza spolnih odnosa najprljavije vrste između dvije ili više osoba.

^ odl. 9 O masturbaciji se detaljnije govori u dodatku “Masturbacija — kako je nadvladati?”