Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Stražarska kula  |  prosinac 2015.

 ČITATELJI PITAJU

Što se krije iza božićnih običaja?

Što se krije iza božićnih običaja?

Božić se odavno prikazuje kao tradicionalni kršćanski blagdan kojim se slavi Isusovo rođenje. Međutim, kad malo razmislimo o mnogim običajima kojima je popraćena proslava Božića, ne možemo a da se ne zapitamo kako ih se uopće počelo dovoditi u vezu s Isusovim rođenjem.

Naprimjer, sjetimo se priče o Djedu Mrazu, starcu bijele brade i rumenih obraza, odjevenom u crveno odijelo. Taj veseli djedica, kakvog mi danas poznajemo, zapravo je lik iz uspješne božićne reklame koja je 1931. napravljena za jednog američkog proizvođača bezalkoholnih napitaka. Tijekom 1950-ih neki su Brazilci pokušali zamijeniti Djeda Mraza “Djedom Indijancem”, likom stvorenim na temelju domorodačkih legendi. Jesu li uspjeli u tome? Djed Mraz ne samo da je zasjenio “Djeda Indijanca” nego je “zasjenio i malog Isusa te postao službeni simbol svetkovine koja se održava 25. prosinca”, kaže profesor Carlos Fantinati. No jesu li izmišljeni likovi poput Djeda Mraza jedina sporna stvar kad je u pitanju Božić? Da bismo dobili odgovor na to pitanje, vratimo se na same početke kršćanstva.

“Tijekom prvih dvije stotine godina postojanja kršćanstva kršćani su se snažno protivili obilježavanju rođendana kršćanskih mučenika, pa čak i slavljenju Isusovog rođendana”, stoji u djelu Encyclopedia Britannica. Zašto su se protivili? Slavljenje rođendana smatrali su poganskim običajem i nisu željeli održavati takve proslave. Zapravo, u Bibliji se uopće ne spominje datum Isusovog rođenja.

No usprkos tome što prvi kršćani nisu slavili rođendane, Katolička je crkva u 4. stoljeću uvela slavljenje Božića. Crkva je željela ojačati svoj položaj među narodom, ali problem je bio u tome što su ljudi bili jako vezani za poganske religije koje su postojale u Rimskom Carstvu i za svetkovine kojima se obilježavao zimski solsticij. Svake godine od 17. prosinca do 1. siječnja “većina se Rimljana gostila, igrala razne igre, organizirala pijanke i svečane povorke te sudjelovala u drugim proslavama, odajući tako počast svojim božanstvima”, napisala je profesorica Penne Restad u svojoj knjizi Christmas in America. A 25. prosinca Rimljani su slavili rođenje “nepobjedivog Sunca”. Uvodeći proslavu Božića upravo na taj dan, Crkva je privoljela mnoge Rimljane da umjesto rođenja Sunca slave Isusovo rođenje. Oni su “i dalje mogli uživati u raskošnim običajima kojima su bile popraćene te zimske svetkovine”, napisao je profesor Gerry Bowler u svojoj knjizi Santa Claus, a Biography. Tako su zapravo obilježavali nove blagdane držeći se starih običaja.

Dakle, glavni razlog zašto je slavljenje Božića neprihvatljivo svakako je njegovo pogansko porijeklo. U svojoj knjizi The Battle for Christmas Stephen Nissenbaum kaže da “Božić nije ništa drugo nego poganski praznik u kršćanskom ruhu”. Stoga Božić sramoti Boga i njegovog Sina, Isusa Krista. Je li to nešto čemu ne treba pridavati preveliku važnost? U Bibliji stoji: “Što je zajedničko pravednosti i bezakonju? Ili kakvo zajedništvo ima svjetlo s tamom?” (2. Korinćanima 6:14). Božić je poput nekog stabla koje se tijekom rasta iskrivilo i “ne može se ispraviti” (Propovjednik 1:15).