Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Stražarska kula  |  rujan 2015.

Bedellova Biblija – prijevod koji je pomogao Ircima da razumiju Božju Riječ

Bedellova Biblija – prijevod koji je pomogao Ircima da razumiju Božju Riječ

KAD se 1627. engleski svećenik William Bedell preselio u Irsku, ondje je zatekao vrlo zamršenu situaciju. Katoličkom Irskom vladala je Velika Britanija, koja je protestantska zemlja. Protestantski reformatori dotad su već preveli Bibliju na mnoge europske jezike, no činilo se da nikome nije stalo do toga da ona bude prevedena i na irski.

Bedell je smatrao da irski narod nipošto “ne smije biti zapostavljen samo zato što ne zna engleski”. Stoga se dao na posao kako bi Irci dobili Bibliju na svom jeziku. No doživio je žestoko protivljenje, posebno protestantskih krugova. Zašto su njegova nastojanja naišla na takav otpor?

OTPOR KORIŠTENJU IRSKOG JEZIKA

Bedell si je dao u zadatak da nauči irski. Kad je postao rektor dablinskog sveučilišta Trinity College, a i kasnije kad je postao biskup Kilmorea, poticao je studente da govore irski. Zapravo, kad je engleska kraljica Elizabeta I. osnovala Trinity College, namjera joj je bila da se ondje školuju svećenici koji će podučavati njene podanike biblijskim učenjima na njihovom materinjem jeziku. Bedell je to pokušao sprovesti u djelo.

U Kilmorskoj biskupiji velika većina vjernika govorila je irski. Stoga je Bedell zahtijevao da ondje služe svećenici koji znaju irski. Njegov je zahtjev bio u skladu s riječima apostola Pavla zapisanima u 1. Korinćanima 14:19: “U skupštini bih radije rekao pet razumljivih riječi, da i druge poučim, nego deset tisuća riječi drugim jezikom”, odnosno jezikom koji malo tko razumije.

No utjecajni i moćni pojedinci svim su se silama trudili zaustaviti ga u njegovom naumu. Povjesničari kažu da su neki tvrdili kako je korištenje irskog jezika “opasno za državu”, dok su drugi govorili da to “ne pogoduje interesima vlade”. Neki su smatrali da je Engleskoj u interesu držati Irce u neznanju. Ustvari, bili su doneseni zakoni koji su zahtijevali od Iraca da prestanu govoriti materinjim jezikom i odreknu se svojih običaja te da nauče engleski jezik i prihvate engleske običaje.

BEDELLOV RAD NA BIBLIJI

Bedella nisu zastrašili takvi radikalni stavovi. Početkom 1630-ih počeo je raditi na prevođenju najnovijeg engleskog prijevoda Biblije (King James Version iz 1611) na irski jezik. Želio je napraviti prijevod koji će razumjeti što veći broj ljudi. Bio je čvrsto uvjeren da običan, siromašan narod ne može čitati Bibliju i iz nje saznati kako dobiti vječni život sve dok je ona za njega, slikovito govoreći, zapečaćena knjiga (Ivan 17:3).

Bedell nije bio prvi koji je to uvidio. Otprilike 30 godina ranije jedan drugi biskup, William  Daniel, shvatio je koliko je teško saznati što Biblija uči ako je ono što u njoj piše, kako je rekao, “zamagljeno zbog nepoznavanja jezika”. Daniel je preveo grčke knjige Biblije, takozvani Novi zavjet, na irski jezik. Bedell se dao na prevođenje hebrejskih knjiga Biblije, odnosno Starog zavjeta. Prijevod poznat kao Bedellova Biblija obuhvaća njegov rad, ali i raniji prijevod Williama Daniela. Pokazalo se da je Bedellova Biblija, prva cjelovita Biblija na irskom, sljedećih 300 godina bila jedini prijevod Biblije na tom jeziku.

Bedell, koji je bio stručnjak za hebrejski, angažirao je dvojicu izvornih govornika irskog da mu pomognu u prevođenju Biblije s engleskog na irski. Nakon što bi oni preveli dio teksta, Bedell je s još jednim ili dvojicom pouzdanih pomoćnika temeljito provjeravao i ispravljao svaki redak. Pritom su konzultirali talijanski prijevod Biblije koji je napravio švicarski teolog Giovanni Diodati te grčki prijevod Septuaginta i jedan dragocjeni stari biblijski rukopis na hebrejskom.

Bedell i njegovi suradnici radili su po uzoru na prevoditelje prijevoda King James, od kojih je Bedell mnoge vjerojatno i osobno poznavao, te su koristili Božje ime na brojnim mjestima u svojoj Bibliji. Tako su, naprimjer, u 2. Mojsijevoj 6:3 Božje ime preveli s “Iehovah”. Bedellov izvorni rukopis čuva se u knjižnici Marsh’s Library u irskom gradu Dublinu. (Vidi okvir “Bedellov rad priznat i cijenjen”.)

NAPOKON JE UGLEDALA SVJETLO DANA

Bedell je završio rad na svom projektu otprilike 1640. Međutim, nije mogao odmah objaviti svoj prijevod. Zašto to nije bilo moguće? Kao prvo, i dalje je nailazio na snažan otpor. Protivnici su  klevetali Bedellovog glavnog prevoditelja, pokušavajući tako diskreditirati njegov rad. Bili su toliko zlobni da su ga čak dali uhititi i baciti u zatvor. Što je još gore, Bedell se 1641. našao usred krvave i ogorčene pobune protiv engleske dominacije. Irci među kojima je živio neko su ga vrijeme štitili unatoč tome što je bio Englez jer su uviđali da mu je iskreno stalo do njih. No na koncu su ga pobunjenički vojnici bacili u zatvor, u kojem su vladali neljudski uvjeti, što je nesumnjivo ubrzalo njegovu smrt. Umro je 1642, prije nego što je objavljen njegov prijevod Biblije.

Naslovnica Bedellovog izvornog rukopisa nastalog otprilike 1640. i Biblija objavljena 1685.

Gotovo sva Bedellova djela bila su uništena kad je njegova kuća bila opljačkana i razorena. Nasreću, njegov bliski prijatelj uspio je spasiti sve njegove prijevode. Nakon nekog vremena do njih je uspio doći Narcissus Marsh, koji je kasnije postao nadbiskup Armagha i primas Irske crkve. On je dobio financijsku pomoć od znanstvenika Roberta Boylea te je 1685. hrabro objavio Bedellovu Bibliju.

MALEN, ALI ZNAČAJAN KORAK NAPRIJED

Bedellov prijevod Biblije nije dobio međunarodno priznanje. On je predstavljao malen, ali ipak značajan korak prema boljem razumijevanju Biblije, posebno za one koji su govorili irski — ne samo u Irskoj nego i u Škotskoj te u mnogim drugim područjima. Ti su ljudi napokon mogli čitati Božju Riječ na materinjem jeziku i tako zadovoljiti svoje duhovne potrebe (Matej 5:3, 6).

“Kad smo čitali Bedellovu Bibliju, čitali smo biblijsku poruku na materinjem jeziku. To je bila jedna od ključnih stvari koja je meni i mojoj obitelji omogućila da upoznamo divne istine iz Svetog pisma”

Bedellova Biblija sve do danas pomaže ljudima koji žele saznati istinu o Bogu. Jedan Irac, koji je relativno nedavno saznao što Biblija doista uči, kaže: “Kad smo čitali Bedellovu Bibliju, čitali smo biblijsku poruku na materinjem jeziku. To je bila jedna od ključnih stvari koja je meni i mojoj obitelji omogućila da upoznamo divne istine iz Svetog pisma.”