Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Stražarska kula  |  listopad 2012.

  Ugledajmo se na njihovu vjeru

“Uzorna žena”

“Uzorna žena”

KLEČEĆI pored klasova ječma koje je skupila tijekom dana, Ruta je ispravila bolna leđa kako bi samo na trenutak predahnula. Posljednje zrake sunca ispratile su radnike koji su se umornim koracima uspinjali prema Betlehemu i nagnale Rutu da smogne još malo snage i dovrši što je započela. Marljivo je radila od ranog jutra i napokon se nazirao kraj njenom napornom poslu. Uzela je štap i nastavila udarati stabljike u želji da odvoji zrnje od klasova. Iako umorna, bila je zadovoljna. Dan koji se bližio kraju bio je puno bolji nego što je mislila.

Jesu li pred tom mladom ženom konačno stajala bolja vremena? Pošto joj je umro muž, sa svojom je svekrvom, Naomi, napustila Moab i otišla u njen zavičaj. Obećala joj je da će uvijek biti uz nju i da će štovati njenog Boga, Jehovu. Nedugo nakon što su dvije ožalošćene žene stigle u Betlehem, Ruta je saznala da zakon koji je Jehova dao svom narodu, Izraelu, štiti siromašne Izraelce i došljake te im omogućuje dostojanstven život. * Upoznala je neke Božje sluge koji su dopustili da taj zakon oblikuje njihovo razmišljanje i postupanje. Njihova ljubav prema Bogu i dobrota koju su joj pokazali duboko su je dirnule.

Razmišljajući o proteklom danu, Ruta se sjetila kako je Boaz, stariji imućni čovjek u čijem je polju pabirčila, pokazao iskrenu brigu za nju. U mislima kao da je opet čula njegove riječi kojima ju je od srca pohvalio zato što se brine za svoju ostarjelu svekrvu i zato što je potražila utočište u okrilju pravog Boga, Jehove. Te su joj riječi zacijelo razgalile dušu (Ruta 2:11-13).

Premda je tim lijepim mislima nakratko odagnala bojazan za vlastitu budućnost, Ruta se pitala što joj nosi sutrašnji dan. Bila je udovica bez djece i došla je iz tuđine praktički bez ičega. Hoće li biti u stanju brinuti se za sebe i Naomi? Hoće li moći živjeti od onoga što skupi pabirčenjem? Tko će se brinuti za nju kad ostari? Da je bilo tko čuo Rutine misli, ne bi joj mogao zamjeriti što joj se  takva pitanja vrzmaju po glavi. U današnjim teškim vremenima mnogi ljudi imaju sličnih briga. Ruti je vjera u Boga uvelike pomogla da se nosi s nedaćama. U tome nam je pravi uzor u koji se vrijedi ugledati.

Briga za obitelj

Ruta je naporno radila kako bi ona i Naomi imale od čega živjeti

Kad je Ruta izmlatila klasje koje je napabirčila, iznenadila se vidjevši da je prikupila oko efe ječma, čak petnaestak kilograma. Ječam je zavezala u platno, s mukom podignula zavežljaj na glavu te polaganim korakom krenula kući dok se noć spuštala na Betlehem (Ruta 2:17).

Naomi je radosno dočekala svoju snahu, a kad je vidjela koliko je ječma donijela, oteo joj se uzdah iznenađenja. Ruta je donijela i nešto hrane koju je brižno sačuvala još od ručka što ga je Boaz pripremio za svoje radnike, pa su dvije žene zajedno pojele skromnu večeru. Naomi je bila vrlo pronicljiva žena. Po Rutinom teškom zavežljaju pretpostavila je da nije mogla sama u jednom danu prikupiti toliko hrane i da je vjerojatno naišla na dobre ljude koji su obratili pažnju na nju i pritekli joj u pomoć. Stoga ju je upitala: “Gdje si danas pabirčila i gdje si radila? Neka je blagoslovljen onaj koji je pogledao na tebe!” (Ruta 2:19).

Njih su dvije zapodjenule razgovor i Ruta je ispripovjedila Naomi što je Boaz učinio za nju. Naomi je nato rekla: “Neka ga blagoslovi Jehova, koji nije uskratio dobrotu svoju ni živima ni umrlima!” (Ruta 2:19, 20). U Boazovoj dobroti prepoznala je darežljivu ruku svog Boga, Jehove, koji svoje sluge potiče na velikodušnost i obećava im da će ih nagraditi za dobrotu koju pokažu svojim bližnjima * (Mudre izreke 19:17).

Potom je Naomi rekla Ruti neka posluša Boaza i pabirči na njegovom polju, u blizini njegovih djevojaka, kako je nitko ne bi uznemiravao. Ruta je prihvatila taj savjet (Ruta 2:22, 23). Ta je mlada žena živjela “kod svoje svekrve” i brinula se za nju, a svojim postupcima i obzirnošću pokazala je vjernu ljubav, odliku koja je krasila njenu osobnost. I u tome nam je izvrstan primjer. Mudro je zapitati se koliko nam znače obiteljske veze, jesmo li spremni podupirati članove svoje obitelji i priskočiti im u pomoć kad im zatreba. Jehova neće zaboraviti vjernu ljubav koju pokazujemo na taj način.

Ruta i Naomi pomagale su jedna drugoj i uzajamno se hrabrile

No može li se uopće reći da su Naomi i Ruta bile obitelj? U nekim sredinama smatra se da obitelj nije “prava” ako u njoj nema muža i žene, sinova, kćeri te djedova i baka. Međutim Naomi i Ruta pokazale su da Jehovini sluge mogu otvoriti svoje srce te svojom nesebičnošću, dobrotom i ljubavlju usrećiti svoje najbliže, čak i ako zbog nekog tragičnog događaja njihova obitelj više nije “potpuna”. Međusobni odnos tih dviju žena zorno pokazuje da trebamo cijeniti svoju obitelj. Isus je svojim sljedbenicima rekao da kršćanska skupština može biti poput obitelji onima koji su iz raznoraznih razloga ostali bez nje (Marko 10:29, 30).

“On je jedan od naših otkupitelja”

Od žetve ječma, koja se obično odvijala u travnju, pa do žetve pšenice, otprilike u lipnju, Ruta je pabirčila na Boazovim poljima. Prošlo je već neko vrijeme otkako su došle u Betlehem i Naomi je nesumnjivo razmišljala što može učiniti za svoju snahu. Željela joj je pomoći da se skrasi u svojoj novoj postojbini. Na putu iz Moaba Naomi je dala do znanja da ne može ništa učiniti kako bi se Ruta ponovno udala (Ruta 1:11-13). Ali sada je promijenila mišljenje. Prišla je Ruti i rekla joj: “Kćeri moja, ne trebam li ti potražiti miran  dom?” (Ruta 3:1). U to je doba bilo uobičajeno da roditelji nađu bračnog druga svojoj djeci, a Ruta je Naomi prirasla za srce poput vlastite kćeri. Zato joj je htjela naći “miran dom”, odnosno omogućiti sigurnost koju može osjetiti u domu svog muža. Što je Naomi mogla poduzeti?

Kad je Ruta prvi put spomenula Boaza, Naomi je kazala: “Taj nam je čovjek rod. On je jedan od naših otkupitelja” (Ruta 2:20). Što je to značilo? Bog se s ljubavlju pobrinuo za obitelji koje su upale u neimaštinu, primjerice zbog smrti hranitelja ili neke druge teške situacije, te je u svom zakonu dao zapisati odredbe koje su štitile takve osobe. Naročito teško bilo je udovicama koje nisu rodile djecu jer se obiteljska loza njihovog muža prekidala, budući da je umro bez nasljednika. No Božji je zakon dopuštao bratu umrloga da se oženi njegovom udovicom i podigne mu potomstvo kako bi se sačuvalo ime i imovina umrlog brata * (5. Mojsijeva 25:5-7).

Naomi je u skladu s tom zakonskom odredbom željela Ruti pronaći miran dom. Otkrila joj je o čemu već neko vrijeme razmišlja. Mlada ju je žena zacijelo u čudu slušala jer još nije dobro poznavala ni zakon ni običaje izraelskog naroda. Ipak, izuzetno je cijenila svoju svekrvu, te je upijala svaku njenu riječ. Naomin je prijedlog u Ruti mogao izazvati nelagodu, pa čak i osjećaj da mora učiniti nešto ponižavajuće. Unatoč tome Ruta je krotko rekla: “Učinit ću sve što mi kažeš” (Ruta 3:5).

 Mladima katkad nije lako poslušati savjet starijih osoba, koje imaju više životnog iskustva. Možda brzopleto pomisle da stariji ne razumiju probleme s kojima se oni suočavaju. Iz Rutine životne priče vidljivo je da je mudro prihvatiti savjet starijih koji nas vole i kojima je stalo do naše dobrobiti jer to može donijeti mnogo dobra. Je li Ruta bila nagrađena za to što je ponizno poslušala Naomin savjet? I što joj je Naomi uopće rekla? Pogledajmo što se dalje dogodilo.

Na gumnu

Navečer je Ruta otišla na gumno, mjesto na kojem se vršilo i vijalo žito. Gumna su se obično nalazila na uzvisinama, gdje u kasno poslijepodne i predvečer vjetar jače puše. Ondje su radnici vilama ili vijačom bacali žito u zrak kako bi odstranili pljevu. Budući da je zrnje teže, palo bi na tlo, a laganu pljevu odnio bi vjetar.

Ruta je iz prikrajka promatrala vijanje koje je potrajalo do kasnih večernjih sati. Boaz je nesumnjivo sa zadovoljstvom nadgledao posao. Nakon što se najeo, legao je pored hrpe žita i zaspao. U to je doba bilo uobičajeno da ljudi spavaju na gumnu, vjerojatno zato da im netko ne bi ukrao urod. Ruta je pogledom pratila Boaza da vidi kamo će leći. Došao je trenutak da učini ono što joj je Naomi tog dana rekla.

Kako se Ruta primicala Boazu, srce joj je lupalo sve jače. No osjetila je olakšanje kad je vidjela da čvrsto spava. U mislima je ponavljala Naomine riječi: “Dobro pazi kamo će Boaz leći. Onda idi, otkrij mu noge i lezi.” Pazeći da ne probudi Boaza, učinila je sve što joj je svekrva savjetovala. Sada je mogla samo čekati da vidi što će se dogoditi. Vrijeme je polako prolazilo. Ruti se svaka minuta činila kao vječnost. A onda se Boaz, negdje oko ponoći, zbog hladnoće trgnuo oda sna. Nagnuo se naprijed “i vidio ženu kako leži kod nogu njegovih” (Ruta 3:8).

“Tko si ti?” upitao je začuđeno, a ona mu je pomalo prestrašeno odgovorila: “Ja sam Ruta, robinja tvoja. Raširi skut svoj na robinju svoju, jer si ti otkupitelj” (Ruta 3:9). Neki današnji izučavatelji Biblije smatraju da se u tim Rutinim riječima nazire aluzija na spolni odnos. Dvije važne činjenice pokazuju da to mišljenje nije točno. Kao prvo, Ruta je postupila u skladu s ondašnjim običajima, od kojih su mnogi nama posve nepoznati. Bilo bi potpuno pogrešno gledati njene postupke kroz prizmu današnje općeprisutne moralne izopačenosti. Kao drugo, reakcija bogobojaznog Boaza jasno pokazuje da je Rutin postupak smatrao čestitim i hvalevrijednim.

Rutini motivi bili su čestiti i nesebični

Zato je Rutu umirio obzirnim riječima: “Jehova te blagoslovio, kćeri moja! Dobrota koju ovim pokazuješ veća je od one prve, jer nisi išla za mladićima, bili oni siromašni ili bogati” (Ruta 3:10). Što joj je time želio reći? Dao joj je do znanja da je došavši k njemu pokazala veću dobrotu od one koja se očitovala u njenoj odluci da ostavi svoju zemlju i obitelj te pođe s Naomi u Izrael kako bi se brinula za nju. Kao što je i sam primijetio, Ruta se mogla udati za nekog mlađeg. Ipak, ona je donijela drugačiju odluku zato što je htjela učiniti nešto za Naomi, ali i za njenog pokojnog muža kako bi se sačuvala njegova obiteljska loza. Nije nikakvo čudo što je Boaz bio zadivljen Rutinom nesebičnošću.

Stoga joj je rekao: “Kćeri moja, ne boj se! Sve što kažeš učinit ću za tebe, jer zna svatko u gradu mojemu da si uzorna žena” (Ruta 3:11). Boaz je vidio mnoge Rutine lijepe osobine, te mu se svidjela pomisao da mu bude žena. Nije se iznenadio kad mu je rekla da je on jedan od otkupitelja obitelji Naominog pokojnog muža, ali nije htio učiniti ništa na svoju ruku jer je bio pošten i pravedan čovjek. Zato je rekao Ruti da postoji otkupitelj koji je  u bližem srodstvu nego on i da će mu sutra dati priliku da iskoristi svoje pravo na otkup.

Budući da nije želio ugroziti ni Rutin ni svoj dobar glas, kazao joj je neka ostane na gumnu do jutra i neka se pod okriljem mraka vrati kući. Znao je da bi istog trena počele kružiti svakojake priče kad bi je netko vidio na gumnu. Ruta je zbog Boazove reakcije zacijelo bila puno spokojnija. Ustala je dok se još nije razdanilo, a Boaz joj je napunio ogrtač priličnom količinom ječma. Nakon toga uputila se u Betlehem.

Možda je na putu kući razmišljala o Boazovim riječima — da je svi znaju kao uzornu ženu. Sigurno je bila sretna kad je to čula. Dobar glas koji ju je pratio bio je usko povezan s njenom željom da upozna Jehovu i počne mu služiti. No to nije sve. Ona je bila izuzetno dobra prema Naomi, a pokazala je i poštovanje prema njenom narodu tako što je spremno prihvatila običaje koji su njoj bili sasvim strani. Nastojmo i mi, poput Rute, pokazivati duboko poštovanje prema načinu života ljudi koji nas okružuju! Tako ćemo doći na dobar glas.

Pronašla je miran dom

“Jesi li to ti, kćeri moja?” upitala je Naomi kad se Ruta vratila kući jer joj u mraku nije mogla razaznati lice. Htjela je čuti nosi li joj snaha kakve vijesti o svojoj skorašnjoj udaji. Ruta je brže-bolje ispričala svekrvi što se dogodilo na gumnu. Dala joj je i velikodušan Boazov dar * (Ruta 3:16, 17).

 Naomi je Rutu mudro savjetovala da taj dan ne ide pabirčiti, nego da ostane kod kuće. Za Boaza joj je rekla: “Čovjek neće imati mira dok sve to još danas ne završi!” (Ruta 3:18).

I bila je u pravu. Boaz je otišao na gradska vrata, gdje su se obično sastajali gradski starješine, i čekao da naiđe onaj čovjek koji je s Naominim pokojnim mužem bio u bližem srodstvu nego on. Kad ga je ugledao, pred svjedocima mu je ponudio da se kao otkupitelj oženi s Rutom. Čovjek je to odbio rekavši da bi tako upropastio vlastito nasljedstvo. Boaz je potom na gradskim vratima pred svima izjavio da će on kao otkupitelj kupiti sve što je pripadalo Naominom pokojnom mužu Elimeleku te se oženiti s Rutom, udovicom Elimelekovog sina Mahlona. Dodao je da to čini kako bi podignuo “ime umrlome na nasljedstvu njegovu” (Ruta 4:1-10). Tim je postupkom dokazao da je pravedan i nesebičan.

Tako je Boaz uzeo Rutu za ženu. Biblijski izvještaj dalje kaže: “Jehova joj je dao da zatrudni i rodila je sina.” Žene iz Betlehema govorile su Naomi da ju je Jehova bogato nagradio i da joj je Ruta “bolja od sedam sinova”. Rutin sin bio je predak izraelskog kralja Davida (Ruta 4:11-22). A iz Davidove obiteljske loze došao je sam Isus Krist (Matej 1:1). *

Jehova je blagoslovio Rutu tako što je postala pretkinja obećanog Mesije

Jehova je bogato blagoslovio Rutu i Naomi, koja je postala dadilja Rutinom sinu i brinula se za njega kao za vlastito dijete. Životne priče tih dviju žena na upečatljiv način pokazuju da Jehova Bog zapaža sve koji mu odano služe i marljivo rade kako bi zbrinuli svoju obitelj. On nikad neće zaboraviti dobra djela svojih vjernih slugu i nagradit će ih, baš kao što je nagradio Rutu.

^ odl. 4 Vidi članak “Ugledajmo se na njihovu vjeru: ‘Kamo ti ideš, idem i ja’”, koji je izašao u Stražarskoj kuli od 1. srpnja 2012.

^ odl. 10 Što znače Naomine riječi da Jehova ne pokazuje dobrotu samo živima nego i umrlima? Naomi je smrt uzela muža i oba sina, koje je silno voljela. I Ruti je teško pala smrt njenog muža. Elimelek, Mahlon i Kiljon nesumnjivo bi željeli da njihove obitelji budu zbrinute, pa je dobrota koja je bila pokazana Naomi i Ruti, u neku ruku, bila pokazana i njima.

^ odl. 15 Pravo na sklapanje braka s udovicom imala su ponajprije braća umrloga, a potom njegovi najbliži srodnici. Isto je pravo vrijedilo za nasljeđivanje imovine (4. Mojsijeva 27:5-11).

^ odl. 28 Boaz je Ruti dao šest mjera ječma. Ta je gesta možda ukazivala na Rutin skori “počinak” od udovištva, kao što nakon šest dana rada dolazi dan počinka. No Boaz je Ruti dao toliko ječma možda naprosto zato što nije mogla ponijeti više.

^ odl. 31 Osim Rute još su tri žene spomenute u Isusovom rodoslovlju. Jedna od njih bila je Boazova majka Rahaba (Matej 1:3, 5, 6). Ni ona nije bila Izraelka.