Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

Božje ime na svahiliju

Božje ime na svahiliju

Znači li vam što riječ “svahili”? Možda znate samo da je to jedan od brojnih afričkih jezika. No mnogi ljudi, kad čuju tu riječ, pomisle na živopisne prizore Afrike, safari ili divlje životinje koje tumaraju savanama Serengetija. No to je tek djelić zanimljivosti vezanih uz taj jezik i ljude koji njime govore.

SVAHILI je jezik koji govori čak 100 milijuna ljudi u najmanje 12 zemalja srednje i istočne Afrike. * U Keniji, Tanzaniji i Ugandi on je službeni jezik, a u susjednim zemljama koristi se kao lingua franca, jezik koji služi kao sredstvo za sporazumijevanje među različitim narodima, najčešće u trgovini.

Svahili je odigrao vrlo značajnu ulogu u povezivanju stanovništva istočne Afrike. Naprimjer samo u Tanzaniji postoji najmanje 114 plemenskih jezika, a neki se govore u svega nekoliko malih sela. Zamislite da na udaljenosti od 40-80 kilometara od vašeg doma žive ljudi čiji jezik uopće ne razumijete. Kako biste se sporazumjeli s njima? Nije teško shvatiti zašto je vrlo praktično imati neki zajednički jezik!

Povijest svahilija

Smatra se da je svahili u upotrebi barem od 10. stoljeća, a pisani jezik postao je u 16. stoljeću. Iako je većina riječi afričkog porijekla, taj je jezik prepun posuđenica iz arapskog jezika — najmanje 20 posto svahilskog vokabulara potječe  iz arapskog. Stoga ne čudi činjenica da se svahili nekoliko stoljeća pisao arapskim pismom.

No danas se piše latinicom. Kako je došlo do te promjene? Da bismo odgovorili na to pitanje, moramo se vratiti u prošlost. Sredinom 19. stoljeća u istočnu su Afriku stigli europski misionari kojima je cilj bio prevesti Bibliju na svahili.

Božja Riječ stiže u istočnu Afriku

Godine 1499, tijekom čuvenog putovanja na kojem je Vasco da Gama oplovio jug Afrike, portugalski su misionari osnovali misiju na Zanzibaru. Tako je katolicizam stigao na područje istočne Afrike. Portugalci su na Zanzibaru bili narednih 200 godina, ali bili su prisiljeni otići zbog snažnog otpora domaćeg stanovništva, te “kršćanstvo” nije uspjelo pustiti korijenje u tom području.

Božja Riječ u te je krajeve ponovno stigla tek 150 godina kasnije. Tog puta donio ju je njemački misionar Johann Ludwig Krapf. Kad je 1844. stigao u grad Mombasu (koji se danas nalazi u Keniji), ustanovio je da su stanovnici istočnoafričke obale pretežno muslimani, a da se većina stanovništva iz unutrašnjosti drži svojih tradicionalnih, animističkih vjerovanja. Krapf je smatrao da je izuzetno važno Bibliju učiniti dostupnom svima.

Stoga nije gubio vrijeme, već je odmah prionuo na učenje svahilija. U lipnju 1844, nedugo nakon svog dolaska, upustio se u vrlo zahtjevan pothvat — počeo je prevoditi Bibliju. Nažalost, već sljedećeg mjeseca doživio je strašnu tragediju. Najprije mu je umrla žena, s kojom je u braku bio samo dvije godine, a nekoliko dana kasnije umrla je i njihova malena kći. Iako nesumnjivo potresen tim strašnim gubitkom, nastavio je raditi na prevođenju Biblije. Godine 1847. objavio je prijevod prvih triju poglavlja Prve knjige Mojsijeve. Taj je prijevod bio prvi tiskani tekst na svahiliju.

1. Mojsijeva 1:1-3 na svahiliju, u prijevodu Johanna Krapfa iz 1847.

Do Krapfovog prijevoda svahili se nije pisao latinicom, nego arapskim pismom. Krapf je naveo nekoliko razloga zašto je odlučio koristiti latinicu. Rekao je da bi arapsko pismo Europljanima samo otežavalo učenje svahilija te da će “latinica urođenicima omogućiti da lakše uče europske jezike”. Unatoč tome neki su još godinama koristili arapsko pismo te su čak i dijelovi Biblije bili izdani na njemu. No latinica je doista mnogima olakšala učenje svahilija. Brojni misionari i drugi koji u današnje  vrijeme odluče učiti svahili zacijelo su sretni zbog te promjene.

Osim što je bio pionir u prevođenju Božje Riječi na svahili, Krapf je položio jezični temelj koji je kasnijim prevoditeljima uvelike olakšao posao — izdao je prvu gramatiku i rječnik svahilskog jezika.

Božje ime na svahiliju

Dio 1. poglavlja Mateja na svahiliju pisan arapskim pismom, 1891.

Krajem 19. stoljeća u istočnu su Afriku stigli i drugi prevoditelji koji su željeli prevesti Bibliju na svahili. Među njima su bili Johann Rebmann, William Taylor, Harry Binns, Edward Steere, Francis Hodgson i Arthur Madan.

Za razliku od Krapfa, koji je u svom prijevodu prvih triju poglavlja Prve knjige Mojsijeve Božje ime preveo izrazom “Svemogući Bog”, neki od njih koristili su Božje ime, i to ne samo na nekoliko mjesta, već u svim knjigama hebrejskog dijela Biblije. Prevoditelji koji su bili na Zanzibaru koristili su oblik “Yahuwa”, a prevoditelji u Mombasi oblik “Jehova”.

Godine 1895. dovršen je prijevod Biblije na svahili. Tijekom narednih desetljeća napravljeno je i nekoliko drugih prijevoda, ali neki od njih nisu ušli u široku upotrebu. Početkom 20. stoljeća uložilo se puno truda kako bi se svahili standardizirao, a 1952. objavljen je prijevod Swahili Union Version, koji je s vremenom postao najrašireniji svahilski prijevod Biblije. Zahvaljujući tom prijevodu “Yehova” je postao najprihvaćeniji oblik Božjeg imena na svahiliju.

Božje ime, Jehova, u predgovoru prijevoda “Swahili Union Version”

Nažalost, kad su se prvi prijevodi prestali tiskati, Božje je ime palo u zaborav. Prevoditelji nekih novijih prijevoda posve su ga uklonili, dok su ga neki zadržali na tek nekoliko mjesta. Primjerice u prijevodu Union Version Božje ime upotrijebljeno je samo 15 puta, a u njegovom revidiranom izdanju iz 2006. samo 11 puta. *

Prvi prijevodi koji sadrže Božje ime prevedeno kao “Yahuwa” i “Jehova”

Premda se u tom prijevodu Božje ime gotovo uopće ne pojavljuje, on ipak ima jednu zanimljivu značajku. Na jednoj od uvodnih stranica vrlo uočljivo piše da Božje ime glasi Jehova. To je mnogim istinoljubivim ljudima uvelike pomoglo da iz svoje Biblije saznaju kako se zove naš nebeski Otac.

No to nije kraj priče. Godine 1996. na svahiliju je objavljen prijevod grčkih knjiga Biblije pod nazivom Novi svijet. Bio je to prvi svahilski prijevod u kojem je Jehovino ime  upotrijebljeno na 237 mjesta u cijelom “Novom zavjetu”, od Evanđelja po Mateju do Otkrivenja. Potom je 2003. objavljen prijevod Novi svijet cijele Biblije. Dosad je ukupno tiskano oko 900 000 primjeraka tog izdanja.

Božje ime više nije skriveno ni zamijenjeno titulama niti je tek uzgred spomenuto u nekoj napomeni u predgovoru. Ono se u prijevodu Novi svijet pojavljuje preko 7 000 puta. Svaki put kad ljudi iskrena srca u njemu pročitaju Božje ime, Jehova Bog postaje im bliskiji i stvarniji.

U tom prijevodu nastojao se koristiti jednostavan i suvremen jezik, lako razumljiv svima koji govore svahili. Uklonjene su i mnoge greške koje su se pod utjecajem krivih učenja uvukle u druge prijevode. Zahvaljujući tome čitatelj može biti siguran da čita “točne riječi istine”, čije je pisanje nadahnuo sam Stvoritelj, Jehova Bog (Propovjednik 12:10).

Mnogi ljudi koriste prijevod “Novi svijet” na svahiliju

Mnogi su izrazili iskreno cijenjenje za prijevod Novi svijet na svahiliju. Među njima je i Vicent, 21-godišnji Jehovin svjedok koji mnogo vremena posvećuje propovijedanju biblijske poruke. On je rekao: “Bio sam presretan kad sam vidio da se u svahilskom izdanju prijevoda Novi svijet koristi jednostavan jezik i da je Božje ime vraćeno na sva mjesta s kojih je u drugim prijevodima izbačeno.” Frieda, majka troje djece, rekla je da uz pomoć tog prijevoda može puno lakše drugima objasniti biblijska učenja.

Prošlo je više od 150 godina otkad se Božja Riječ počela prevoditi na svahili. Obraćajući se svom Ocu, Isus je rekao: “Objavio sam tvoje ime ljudima” (Ivan 17:6). Više od 76 000 Jehovinih svjedoka iz srednje i istočne Afrike sretno je što uz pomoć svahilskog prijevoda Novi svijet može svim ljudima objavljivati Jehovino ime.

^ odl. 3 U tim se zemljama koriste različiti dijalekti svahilija.