Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

Prirodne katastrofe — zašto su tako učestale?

Prirodne katastrofe — zašto su tako učestale?

GOTOVO svakodnevno slušamo vijesti o prirodnim katastrofama. One odnose više ljudskih života nego ikada prije. Centar za istraživanje epidemiologije katastrofa (CRED), sa sjedištem u Belgiji, izvještava da su se samo u 2010. godini dogodile 373 katastrofe, u kojima je poginulo najmanje 296 000 osoba.

Činjenica je da su elementarne nepogode danas mnogo učestalije nego što su to bile prije nekoliko desetljeća. Primjerice između 1975. i 1999. zabilježeno je manje od 300 katastrofa godišnje. Međutim u razdoblju od 2000. do 2010. taj je broj narastao na gotovo 400. Stoga se mnogi pitaju zašto danas ima toliko prirodnih katastrofa.

Ljudi obično takve strahote pripisuju Bogu, no to je daleko od istine. Bog nipošto nije odgovoran za prirodne katastrofe. Ipak, Biblija je prorekla da će ti događaji obilježiti naše vrijeme. U Mateju 24:7, 8 zapisane su riječi Božjeg Sina, Isusa: “Bit će gladi i potresa po raznim mjestima. Sve je to početak bolnih nevolja.” Zašto trebamo obratiti pažnju na to proročanstvo?

Da bismo odgovorili na to pitanje, važno je spomenuti da je Isus te riječi izgovorio kad su ga njegovi učenici upitali: “Što će biti znak (...) svršetka ovoga poretka?” (Matej 24:3). Isus je u svom odgovoru naveo mnoge nevolje, a među njima i prirodne katastrofe. Potom je kazao nešto zanimljivo: “Kad vidite da se sve to događa, znajte da je blizu kraljevstvo Božje” (Luka 21:31). Dakle prirodne katastrofe ukazuju na to da će uskoro doći do korjenitih promjena na Zemlji — promjena koje će utjecati i na naš život.

Što uzrokuje prirodne katastrofe?

Ako Bog ne uzrokuje prirodne katastrofe, nameće se pitanje tko odnosno što stoji iza njih. Da bismo saznali tko je pravi krivac, moramo uzeti u obzir važnu istinu o kojoj govori Biblija: “Cijeli je svijet pod vlašću Zloga” (1. Ivanova 5:19). Taj redak pokazuje da za zlo i patnje u svijetu nije odgovoran Bog, već njegov neprijatelj koji se u Bibliji naziva Sotona Đavo (Otkrivenje 12:9, 12).

 Zaslijepljen sebičnošću, taj Božji neprijatelj ljudski život smatra bezvrijednim. Budući da je cijeli svijet pod njegovom vlašću, on širi svoj utjecaj na čovječanstvo i želi da ljudi usvoje njegova gledišta. To potvrđuje i sama Biblija. U njoj je prorečeno da će “u posljednjim danima” ljudi biti “sebični, pohlepni za novcem, umišljeni, oholi” (2. Timoteju 3:1, 2). Nije nikakvo čudo što ljudsko društvo, koje je pod Đavlovom vlašću, odražava bezbožne osobine. Sotona Đavo promiče sebičnost i pohlepu, zbog čega ljudi do krajnjih granica iskorištavaju prirodna bogatstva, nanoseći tako strašnu štetu sebi i drugima.

Zašto ljudsku pohlepu možemo smatrati djelomično odgovornom za prirodne katastrofe? U jednom izvještaju Ujedinjenih naroda koji govori o uzrocima prirodnih katastrofa stoji: “Velik dio pučanstva živi u područjima visokog rizika od prirodnih katastrofa, primjerice u nizinama u kojima često dolazi do poplava. Pored toga zbog nekontrolirane sječe šuma i isušivanja močvarnih područja narušava se prirodna ravnoteža, što pogoduje nastanku elementarnih nepogoda. Usto uslijed visoke koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi Zemlji prijete klimatske promjene i podizanje razine mora. Sve je to posljedica ljudskog djelovanja.” Ljudi iscrpljuju i uništavaju prirodna dobra pod izlikom ekonomskog napretka, ali prava je istina da je ono što čine odraz sebičnosti i pohlepe koje prožimaju svaku poru ljudskog društva.

Zagađivanje

Mnogi stručnjaci priznaju da su zbog nerazboritog iskorištavanja Zemljinih bogatstava posljedice prirodnih katastrofa sve razornije. I doista, ljudi su poput marioneta kojima se Đavo služi da bi ostvario svoje zle nakane. Je li to pretjerano reći? Nije, zato što su ljudska sebičnost i pohlepa dovele do mnogih prirodnih katastrofa.

Prema tome ljudska nerazumnost uzrokuje veliku štetu. Istina, neke katastrofe ne bi imale toliko razorne posljedice da su se dogodile u nekom drugom dijelu svijeta. Mnogi su ljudi iz ekonomskih i drugih razloga prisiljeni živjeti u potencijalno opasnim područjima u kojima su prirodne katastrofe prilično česte. A nerijetko se događa i da beskrupulozni pojedinci iskorištavaju tešku situaciju koja nastane uslijed neke katastrofe kako bi ostvarili svoje interese i pritom svojim bližnjima nanose još veću bol i patnju. No na ljudsko društvo ne možemo prebaciti cjelokupnu krivicu. Ponekad se ljudi naprosto nađu na krivom mjestu u krivo vrijeme, kao što Biblija kaže: “Vrijeme nevolje i nepredviđeni događaji snalaze svakoga” (Propovjednik 9:11).

Možemo li ikako izbjeći prirodne katastrofe? Što učiniti ako nas unatoč svim mjerama opreza ipak zadese? Pogledajmo neke praktične savjete koji nam mogu biti od koristi ako se zateknemo u takvoj situaciji.