Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Stražarska kula  |  prosinac 2011.

Da li nas Bog kažnjava?

Da li nas Bog kažnjava?

“Žao mi je žrtava, ali mislim da je [potres] Božja kazna”, izjavio je jedan japanski političar nakon što je u ožujku 2011. jak potres magnitude 9,0 po Richterovoj ljestvici pogodio njegovu zemlju i uzrokovao razorni tsunami.

Kad je u siječnju 2010. Haiti zadesio strašan potres u kojem je život izgubilo više od 220 000 ljudi, jedan je poznati američki televizijski propovjednik rekao da se to dogodilo zato što su Haićani “sklopili pakt s vragom” te napomenuo da se “trebaju okrenuti Bogu”.

“Bog želi probuditi našu mrtvu, otupjelu savjest”, kazao je jedan katolički svećenik, osvrnuvši se na pogibiju 79 osoba koje su stradale u stampedu u Manili, glavnom gradu Filipina. Jedne su tamošnje novine izvijestile da “21 posto odraslih osoba vjeruje kako Bog iskaljuje svoj gnjev uzrokujući odrone zemlje, tajfune i druge katastrofe koje se često događaju u njihovoj zemlji”.

LJUDI od davnina vjeruju da Bog uzrokuje prirodne katastrofe u namjeri da kazni zle. Godine 1755. Lisabon je stradao u snažnom potresu, nakon kojeg je izbio požar, a potom je ogromni vodeni val preplavio sve pred sobom. U toj je katastrofi život izgubilo oko 60 000 ljudi. Nakon tog nemilog događaja filozof Voltaire napisao je: “Da li se u Lisabonu više zla našlo, nego u Parizu, koji se bludu odao?” Milijuni ljudi i dan-danas se pitaju da li Bog prirodnim nepogodama kažnjava zle. U mnogim zemljama te se katastrofe smatraju djelom Božjih ruku.

No da li doista Bog koristi prirodne katastrofe kako bi kaznio ljude? Je li sve veći broj katastrofa koje pogađaju svijet Božja kazna?

Nastojeći okriviti Boga za katastrofe koje se događaju, neki se pozivaju na biblijske izvještaje koji govore o tome da se on u prošlosti služio prirodnim silama kako bi uništio zle (1. Mojsijeva 7:17-22; 18:20; 19:24, 25; 4. Mojsijeva 16:31-35). Međutim ako podrobnije proučimo te izvještaje, uvidjet ćemo da se događaji koji su ondje opisani uvelike razlikuju od katastrofa što se zbivaju u današnje vrijeme. Kao prvo, Bog je svaki put upozorio ljude što namjerava učiniti. Kao drugo, za razliku od mnogih prirodnih katastrofa koje pogađaju i zle i dobre, Bog je nevoljama kažnjavao samo zle koji se nisu željeli pokajati za svoja nedjela, već su se oglušili na njegova upozorenja. Kao treće, Bog se uvijek pobrinuo da se spase pojedinci koji su u njegovim očima bili pravedni (1. Mojsijeva 7:1, 23; 19:15-17; 4. Mojsijeva 16:23-27).

Nema nikakvog temelja za tvrdnju da iza brojnih katastrofa u kojima danas stradavaju milijuni ljudi stoji Bog. Tko ili što onda uzrokuje sve veći broj prirodnih nepogoda? Možemo li ih ikako izbjeći i što učiniti kad nas one zadese? Hoće li im ikada doći kraj? Odgovore na ta pitanja možete pronaći u sljedećim člancima.