Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

Možeš li se s pouzdanjem osloniti na glas svoje savjesti?

Možeš li se s pouzdanjem osloniti na glas svoje savjesti?

Svrha je te zapovijedi ljubav iz čista srca, čiste savjesti (1. TIM. 1:5)

PJESME: 57, 48

1, 2. Tko nam je podario savjest i zašto mu možemo biti zahvalni na tome?

JEHOVA je ljude stvorio sa slobodnom voljom, odnosno s mogućnošću da donose odluke. Prvom muškarcu i ženi, a time i njihovim budućim potomcima, podario je nešto veoma vrijedno. Riječ je o savjesti, osjećaju koji ljudima omogućava da razlikuju dobro i zlo. Kad svoju savjest koristimo na ispravan način, ona nam može pomoći da činimo dobro i klonimo se zla. Time što nam je dao savjest Bog je pokazao kako nas voli te kako želi da svi činimo ono što je dobro.

2 Neki ljudi čine ono što je dobro i mrze ono što je loše iako nisu upoznati s biblijskim mjerilima ponašanja. (Pročitaj Rimljanima 2:14, 15.) Zašto tako postupaju? Zato što imaju savjest. Ona mnoge ljude sprečava da čine strašna zlodjela. Zamisli koliko bi stanje u svijetu bilo gore kad nitko ne bi imao savjest! Vjerojatno bismo vijesti o raznim zločinima slušali puno češće nego danas. Doista možemo biti zahvalni Bogu na tome što je ljudima podario savjest!

3. Zašto savjest potiče članove kršćanske skupštine da čine ono što je dobro?

3 Za razliku od većine ljudi, Jehovini sluge žele oblikovati svoju savjest. Oni žele da njihova savjest reagira u skladu s biblijskim  mjerilima o tome što je ispravno, a što pogrešno, te što je dobro, a što zlo. Ispravno oblikovana savjest snažno utječe na članove kršćanske skupštine i potiče ih da čine ono što je dobro. No oblikovanje savjesti prema kršćanskim načelima i postupanje u skladu s njom ne uključuje samo naš um. Biblija čistu savjest povezuje s vjerom i ljubavlju. Pavao je napisao: “Svrha je te zapovijedi ljubav iz čista srca, čiste savjesti i nelicemjerne vjere” (1. Tim. 1:5). Kad oblikujemo svoju savjest i slušamo njen glas, jačamo svoju ljubav prema Jehovi i svoju vjeru. Ustvari, način na koji se odnosimo prema svojoj savjesti otkriva koliko smo duhovno jaki, što nam je u srcu i koliko nam je stalo do toga da činimo ono što je ugodno Jehovi. Taj unutarnji glas zapravo otkriva kakvi smo doista kao osobe.

4. Kako možemo oblikovati svoju savjest?

4 No kako možemo oblikovati svoju savjest? Tako da redovito proučavamo Bibliju, duboko razmišljamo o onom što smo u njoj pročitali i molimo Jehovu neka nam pomogne primijeniti ono što smo naučili. Naravno, to ne znači da trebamo naprosto prikupljati informacije i učiti pravila. Bibliju bismo trebali proučavati s namjerom da što bolje upoznamo Jehovu i saznamo kakav je kao osoba, koje ga vrline krase te što voli, a što ne voli. Na taj ćemo način svoju savjest oblikovati u skladu s njegovim mjerilima ponašanja, a to bi trebalo utjecati na naše srce i potaknuti nas da se u još većoj mjeri ugledamo na Jehovu.

5. Što ćemo razmatrati u ovom članku?

5 Ipak, možda se pitamo: Kako nam ispravno oblikovana savjest može pomoći pri donošenju odluka? Kako možemo pokazati da poštujemo odluke koje naši suvjernici donose na temelju svoje savjesti? Kako nas savjest može potaknuti da još revnije činimo dobra djela? Imajući ta pitanja na umu, pogledajmo kako nam savjest može pomoći da postupamo ispravno kad je riječ o (1) brizi za zdravlje, (2) zabavi i rekreaciji te (3) službi propovijedanja.

BUDI RAZUMAN

6. Kakve odluke trebamo donijeti kad je riječ o brizi za zdravlje?

6 Biblija nas potiče da se klonimo onog što nam može naškoditi i da budemo umjereni u svemu, primjerice u hrani i piću (Izr. 23:20; 2. Kor. 7:1). Primjenjivanjem biblijskih načela u izvjesnoj mjeri čuvamo zdravlje. Ipak, svi mi starimo i obolijevamo. Kakve odluke moramo donijeti u takvim situacijama? U nekim zemljama uz klasičnu medicinu ljudima na raspolaganju stoje i razni oblici alternativne medicine. U podružnice redovito pristižu pisma braće i sestara koje zanimaju neki oblici liječenja. Mnogi pitaju smije li Jehovin sluga prihvatiti određeni način liječenja.

7. Kako možemo donositi ispravne odluke u vezi s liječenjem?

7 Ni braća u podružnici ni skupštinski starješine nisu ovlašteni donositi odluke o izboru liječenja umjesto nekog svog suvjernika, čak ni kad ih on upita što učiniti (Gal. 6:5). Naravno, oni mu mogu pomoći da donese ispravnu odluku tako da mu skrenu pažnju na Jehovina načela. Naprimjer, kršćanin treba imati na umu biblijsku zapovijed koja kaže da se moramo “uzdržavati (...) od krvi” (Djela 15:29). Ta zapovijed jasno pokazuje da medicinski postupci koji uključuju uzimanje pune krvi ili neke od njene četiri glavne komponente nipošto nisu za kršćane. Ta bi spoznaja mogla utjecati na savjest nekog kršćanina i kad treba donijeti odluku o tome hoće li  prihvatiti liječenje koje uključuje upotrebu krvnih frakcija koje se dobivaju od tih komponenti. * No koje nam još biblijske smjernice mogu pomoći pri izboru liječenja?

8. Kako nam načelo iz Filipljanima 4:5 može pomoći kad je riječ o brizi za zdravlje?

8 U Mudrim izrekama 14:15 piše: “Lakovjeran vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korake svoje.” Za neke bolesti zasad nema lijeka. Stoga je mudro biti na oprezu kad je riječ o metodama liječenja koje su navodno izuzetno djelotvorne, no čiji se “dokazi” o učinkovitosti svode na neprovjerena iskustva. Pavao je pod Božjim nadahnućem napisao: “Neka razumnost vaša bude poznata svim ljudima” (Filip. 4:5). Budemo li razumni, nećemo brizi za zdravlje posvećivati toliko vremena da zbog toga zanemarimo službu Jehovi. Ako bismo dopustili da nam briga za zdravlje postane najvažnija u životu, našli bismo se u opasnosti da počnemo gledati samo na svoju korist (Filip. 2:4). Najvažnije je davati sve od sebe u službi Jehovi, a u brizi za zdravlje trebamo biti razumni i imati realna očekivanja. (Pročitaj Filipljanima 1:10.)

Namećeš li svoja gledišta drugima? (Vidi 9. odlomak)

9. Kako misli iz Rimljanima 14:13, 19 trebaju utjecati na naše gledište o brizi za zdravlje i čime bismo mogli dovesti u opasnost jedinstvo skupštine?

9 Razuman kršćanin neće drugima nametati svoja gledišta. U jednoj europskoj zemlji jedan je bračni par gorljivo zagovarao određene dodatke prehrani i režim prehrane. Nagovorili su neku braću da počnu koristiti te dodatke, no druga braća to nisu htjela. Nakon nekog vremena pokazalo se da ti dodaci i režim prehrane ne donose očekivane rezultate, pa su mnogi bili ogorčeni. Taj bračni par imao je pravo za sebe odlučiti hoće li se držati određenog režima prehrane i hoće li uzimati dodatke prehrani. No je li bilo razumno zbog brige za zdravlje dovesti u opasnost jedinstvo skupštine? U 1. stoljeću među kršćanima u Rimu postojala su razilaženja u mišljenju o tome je li ispravno jesti određenu hranu i slaviti određene dane u godini. Što im je Pavao savjetovao? U vezi sa slavljenjem određenih dana napisao je: “Netko smatra da je jedan dan važniji od drugoga, a drugi smatra da su svi dani jednaki. Neka svatko bude posve uvjeren u svoje mišljenje.” Bilo je važno da nitko ne navodi svoje suvjernike na spoticanje. (Pročitaj Rimljanima 14:5, 13, 15, 19, 20.)

10. Zašto bismo trebali poštovati tuđe odluke? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

10 Ako nam nije jasna odluka koju je naš suvjernik donio u nekom pitanju osobne prirode, ne bismo zbog toga smjeli brzopleto zaključiti da je učinio  nešto loše ili smatrati kako bismo ga trebali nagovoriti da promijeni mišljenje. Možda je njegova savjest još uvijek “slaba”, pa ju je potrebno još izoštriti, ili je u nekim područjima preosjetljiva (1. Kor. 8:11, 12). S druge strane, možda bismo mi trebali preispitati svoju savjest i dodatno je oblikovati u skladu s biblijskim načelima. Kad je u pitanju briga o zdravlju, svatko od nas treba donositi odluke za sebe i prihvatiti odgovornost koju te odluke nose sa sobom.

UŽIVAJ U ZDRAVOJ ZABAVI I REKREACIJI

11, 12. Koje bismo biblijsko načelo trebali imati na umu pri odabiru zabave i rekreacije?

11 Jehova nas je stvorio tako da se možemo zabavljati i da nam to koristi. Salamun je napisao da ima “vrijeme kad se smije” i “vrijeme kad se pleše” (Prop. 3:4). No neće nam svaki oblik zabave koristiti, pomoći nam da se opustimo ili nas izgraditi. Osim toga, nije dobro trošiti previše vremena na zabavu. Kako nam savjest može pomoći da se zabavljamo na način koji će nam koristiti?

12 Biblija nas upozorava da se klonimo postupaka koji se nazivaju “djela tijela”. Među njih spadaju “blud, nečistoća, besramnost, idolopoklonstvo, vračanje, neprijateljstva, svađe, ljubomora, izljevi gnjeva, sukobi, podjele, sljedbe, zavisti, pijanke, razuzdane gozbe”. Pavao je napisao da “oni koji takvo što čine neće naslijediti kraljevstvo Božje” (Gal. 5:19-21). Stoga je dobro da se pitamo: Potiče li me savjest na to da se klonim agresivnih i nasilnih sportova koji promiču natjecateljski duh i nacionalizam? Kada dođem u iskušenje da pogledam neki film koji sadrži pornografske scene odnosno promiče nemoral, pijanstvo ili spiritizam, upozori li me savjest da sam u opasnosti?

13. Kako nam načela iz 1. Timoteju 4:8 i Mudrih izreka 13:20 mogu pomoći kad je riječ o izboru zabave i rekreacije?

13 Biblija ujedno sadrži načela koja nam mogu pomoći oblikovati savjest kad je riječ o rekreaciji. Jedno od njih glasi: “Tjelovježba ima svoju vrijednost” (1. Tim. 4:8, Novi zavjet — suvremeni prijevod). Mnogi su uvidjeli da redovita tjelovježba povoljno utječe na zdravlje te da krijepi um i tijelo. Ako želimo vježbati s drugima, je li svejedno tko će to biti? U Mudrim izrekama 13:20 stoji: “Tko se druži s mudrima, postat će mudar, a tko ima posla s bezumnima, loše će proći.” Dakle, kad odlučujemo kako ćemo provoditi slobodno vrijeme, trebamo mudro birati zabavu i rekreaciju te se pritom voditi svojom savješću koja je oblikovana u skladu s biblijskim načelima.

14. Kako su jednoj mladoj sestri roditelji pomogli u skladu s načelom iz Rimljanima 14:2-4?

14 Christian i Daniela imaju dvije kćeri tinejdžerske dobi. Christian kaže: “Jednom smo prilikom na obiteljskom proučavanju razgovarali o zabavi i rekreaciji. Složili smo se s time da su neki oblici zabave prihvatljivi, a neki nisu. Razgovarali smo i o tome koga možemo smatrati dobrim društvom. Jedna se kći požalila da se za vrijeme školskog odmora neka mlada braća i sestre ne ponašaju na način koji ona smatra primjerenim te da je stoga pod pritiskom da se povede za njima. Objasnili smo joj da svatko od nas ima savjest te da bi nas ona trebala voditi kad biramo kako ćemo se zabavljati i s kim ćemo se družiti.” (Pročitaj Rimljanima 14:2-4.)

Savjest oblikovana u skladu s biblijskim načelima može ti pomoći da se kloniš opasnosti (Vidi 14. odlomak)

15. Kako nam razmatranje Mateja 6:33 može pomoći kad trebamo odlučiti koliko ćemo vremena trošiti na zabavu i rekreaciju?

15 Važno je odrediti i koliko ćemo vremena trošiti na zabavu i rekreaciju. Čemu  daješ prioritet u životu? Jesu li ti najvažnije teokratske aktivnosti, primjerice sastanci, služba propovijedanja i osobno proučavanje, ili ti je prvenstveno stalo do zabave? Isus je rekao: “Tražite najprije kraljevstvo i Božju pravednost, a sve će vam se ovo dodati” (Mat. 6:33). Potiče li te savjest na to da svoje prioritete određuješ u skladu s tim Isusovim savjetom?

SAVJEST NAS POTIČE DA ČINIMO DOBRO

16. Kako je naša savjest povezana s propovijedanjem dobre vijesti?

16 Dobro oblikovana savjest ne potiče nas samo na to da se klonimo zla nego i na to da činimo dobro drugima. Najviše dobra možemo učiniti tako da propovijedamo od kuće do kuće i neformalno svjedočimo. Pavla je njegova savjest poticala da propovijeda. On je napisao: “To mi je dužnost. Doista, teško meni ako ne objavljujem dobru vijest!” (1. Kor. 9:16). Budemo li postupali poput njega, imat ćemo čistu savjest jer ćemo znati da činimo ono što je ispravno. Osim toga, propovijedajući ljudima dobru vijest potičemo ih da oblikuju svoju savjest u skladu s Božjom voljom. Pavao je rekao: “Objavljujući istinu pružamo pred Bogom dobar primjer svakoj ljudskoj savjesti” (2. Kor. 4:2).

17. Kako je jedna mlada sestra poslušala glas svoje savjesti?

17 Kad je Jacqueline imala 16 godina, na satu biologije profesor je razredu objašnjavao teoriju evolucije. Ona kaže: “Savjest mi nije dopuštala da sudjelujem u nastavi kao inače. Nisam mogla podržati teoriju evolucije. Stoga sam pristupila profesoru i objasnila mu svoj stav. Na moje iznenađenje, bio je vrlo susretljiv te mi je pružio priliku da pred cijelim razredom održim izlaganje o stvaranju.” Jacqueline je bila jako sretna što je poslušala glas svoje savjesti koju je oblikovala u skladu s biblijskim načelima. Potiče li i tebe savjest da činiš ono što je ispravno?

18. Zašto trebamo oblikovati svoju savjest?

18 Zaista je divno kad se trudimo živjeti u skladu s Jehovinim zapovijedima i načelima! U tome nam savjest može biti od izuzetno velike pomoći. Svoju savjest oblikujemo tako da redovito proučavamo Božju Riječ, razmišljamo o onom što smo u njoj pročitali i trudimo se postupati u skladu s time. Tako oblikovana savjest uvelike nam pomaže da hodimo Kristovim stopama te da se u još većoj mjeri ugledamo na Jehovu!

^ odl. 7 Vidi “Pitanja čitatelja” u Stražarskoj kuli od 15. lipnja 2004, stranice 29-31.