Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Stražarska kula (izdanje za proučavanje)  |  studeni 2014.

Moramo biti sveti u svemu što činimo

Moramo biti sveti u svemu što činimo

Budite sveti u svemu što činite (1. PETR. 1:15)

1, 2. (a) Što Bog očekuje od svojih slugu? (b) Na koja ćemo pitanja dobiti odgovore u ovom članku?

POD Jehovinim nadahnućem apostol Petar citirao je riječi iz 3. Mojsijeve te je potom objasnio da, poput Izraelaca, i kršćani moraju biti sveti. (Pročitaj 1. Petrovu 1:14-16.) Jehova, koji je svet, očekuje od pomazanika i “drugih ovaca” da daju sve od sebe kako bi bili sveti u svemu što čine, a ne samo u nekim područjima svog života (Ivan 10:16).

2 Budemo li se još bolje upoznali s vrijednim duhovnim mislima zapisanima u 3. Mojsijevoj, to će nam uvelike koristiti. Osim toga, primjenjivanje onog što učimo pomoći će nam da u svemu što činimo budemo sveti. U nastavku ćemo saznati odgovore na sljedeća pitanja: Kako trebamo gledati na postupke kojima bismo pogazili svoja uvjerenja? Što iz 3. Mojsijeve učimo o tome kako možemo pokazati da priznajemo Jehovu za svog vladara? Što možemo naučiti iz odredbi o prinošenju žrtava?

NEMOJ POGAZITI SVOJA UVJERENJA

3, 4. (a) Zašto kršćani ne smiju zanemarivati biblijske zapovijedi i načela? (b) Zašto se ne smijemo osvećivati ni gajiti srdžbu prema drugima?

3 Ako želimo ugoditi Jehovi, moramo se uvijek držati njegovih zapovijedi i načela. Nikad ih ne bismo smjeli zanemarivati jer tada ne bismo bili sveti. Premda nismo dužni držati se Mojsijevog zakona, odredbe koje su u njemu zapisane pomažu nam uvidjeti što Bog smatra prihvatljivim, a što  neprihvatljivim. Naprimjer, Izraelcima je bilo zapovjeđeno: “Ne osvećuj se i ne gaji srdžbe prema sinovima svoga naroda. Ljubi svoga bližnjeg kao samoga sebe. Ja sam Jehova” (3. Mojs. 19:18).

4 Jehova od nas očekuje da se ne osvećujemo drugima te da ni prema kome ne gajimo srdžbu (Rim. 12:19). Kad bismo zanemarivali Božje zapovijedi i načela, Đavo bi zbog toga bio vrlo sretan, a takvim bismo postupcima ujedno mogli osramotiti Jehovu. Čak i ako nas netko namjerno povrijedi, ne bismo smjeli biti ogorčeni na tu osobu. Bog nam je ukazao čast da budemo “zemljane posude” u kojima se nalazi veliko blago — naša služba Jehovi (2. Kor. 4:1, 7). Stoga u tim “posudama” nikako nema mjesta ogorčenosti jer je ona poput kiseline koja nagriza sve s čime dođe u doticaj!

5. Što možemo naučiti iz izvještaja o smrti Aronovih sinova? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

5 U 3. Mojsijevoj 10:1-11 zapisan je potresan izvještaj o Aronovoj obitelji. Kad je kod svetog šatora vatra s neba spalila Aronove sinove Nadaba i Abihua, ostali članovi obitelji sigurno su bili shrvani od tuge. Aronu i njegovoj obitelji vjera se nesumnjivo našla na ispitu kad im je Jehova zabranio žalovati zbog njihove smrti! Trudiš li se biti svet tako što se držiš biblijske zapovijedi koja nalaže da se ne družimo s isključenim članovima obitelji i drugim osobama koje su isključene? (Pročitaj 1. Korinćanima 5:11.)

6, 7. (a) O čemu je važno razmisliti kad odlučujemo hoćemo li prisustvovati crkvenom vjenčanju? (Vidi bilješku.) (b) Kako članovima obitelji i rođacima koji nisu Jehovini svjedoci možemo objasniti svoje gledište o prisustvovanju crkvenim vjenčanjima?

6 Mi se možda nikad nećemo suočiti s tako teškim ispitom vjere kao Aron i njegova obitelj. No što ako nas neki član obitelji ili rođak koji nije Jehovin svjedok pozove da prisustvujemo obredu crkvenog vjenčanja ili da na neki način sudjelujemo u njemu? Premda u Bibliji ne postoji zapovijed koja bi nam izričito zabranjivala prisustvovati crkvenom vjenčanju, postoje li neka biblijska načela koja nam mogu pomoći pri donošenju odluke u vezi s time? *

7 Naša snažna želja da u takvoj situaciji ostanemo sveti u Jehovinim očima mogla bi zbuniti naše rođake koji nisu Jehovini svjedoci (1. Petr. 4:3, 4). Naravno, mi ih ne želimo uvrijediti, pa je obično najbolje razgovarati s njima blago, ali otvoreno. Možda to možemo učiniti dosta vremena prije vjenčanja. Mogli bismo im zahvaliti na pozivu i reći da nam je jako drago što su nas zamolili da sudjelujemo u obredu vjenčanja. Zatim bismo im mogli reći da bi to što ne bismo sudjelovali u vjerskim obredima moglo umanjiti njihovu radost na tako važan dan te da bi zbog toga njima i njihovim uzvanicima moglo biti neugodno. To je samo jedan pristup koji možemo primijeniti kako ne bismo pogazili svoja uvjerenja.

POKAŽI DA PRIZNAJEŠ JEHOVU ZA SVOG VLADARA

8. Kako 3. Mojsijeva ističe da jedino Jehova ima pravo biti vrhovni vladar?

8 Treća Mojsijeva knjiga ističe da jedino Jehova ima pravo biti vrhovni vladar. U toj se knjizi više od 30 puta kaže da Jehova stoji iza zapovijedi koje su u njoj zapisane. Mojsije je bio svjestan toga da one dolaze od Jehove te je učinio sve što mu je on zapovjedio (3. Mojs. 8:4, 5). I mi bismo uvijek trebali činiti ono što naš vrhovni vladar, Jehova, traži od nas. U tome nam pomaže njegova organizacija. Međutim, naša bi se vjera mogla naći na ispitu kad smo sami, kao što se to dogodilo Isusu kad ga je Sotona iskušavao  u pustinji (Luka 4:1-13). Ako uvijek imamo u mislima činjenicu da je Jehova naš vladar i ako se uzdamo u njega, nitko nas neće moći zastrašiti i navesti nas da pogazimo svoja uvjerenja (Izr. 29:25).

9. Zašto “svi narodi” mrze Božje sluge?

9 Budući da smo mi sljedbenici Isusa Krista i svjedoci Jehove Boga, ljudi nas progone u raznim dijelovima svijeta. To nas ne bi trebalo iznenaditi jer je Isus svojim učenicima rekao: “Tada ćete od ljudi trpjeti nevolje i ubijat će vas i svi će vas narodi mrziti zbog imena mojega” (Mat. 24:9). No kad se suočimo s takvom mržnjom, mi i dalje ustrajno propovijedamo vijest o Kraljevstvu i trudimo se biti sveti u Jehovinim očima. No zašto nas neki ljudi mrze iako smo pošteni, čestiti i uzorni građani? (Rim. 13:1-7). Zato što priznajemo Jehovu za svog vrhovnog vladara! Mi služimo “jedino njemu” i ni pod koju cijenu ne želimo učiniti nešto čime bismo prekršili njegove uzvišene zapovijedi i načela (Mat. 4:10).

10. Što se dogodilo jednom bratu koji se odrekao svoje neutralnosti?

10 Osim toga, mi nismo “dio svijeta”. Stoga smo neutralni kad je riječ o ratnim sukobima i političkim pitanjima. (Pročitaj Ivana 15:18-21; Izaiju 2:4.) Neki koji su se predali Bogu odrekli su se svoje neutralnosti. Mnogi koji su to učinili kasnije su se pokajali te su obnovili dobar odnos s našim milosrdnim nebeskim Ocem (Psal. 51:17). No neki se nisu pokajali. Primjerice, tijekom Drugog svjetskog rata mnoga naša braća diljem Mađarske nepravedno su završila u zatvoru. Jednom prilikom predstavnici vlasti organizirali su da se iz svih zatvora u jedan gradić dovedu 160-orica braće mlađe od 45 godina. Ondje su im naredili da stupe u vojsku. Vjerna braća odlučno su to odbila, no devetorica iz te skupine položila su vojničku zakletvu i obukla uniforme. Nakon dvije godine jedan od onih koji su pogazili svoja uvjerenja našao se u streljačkom vodu koji je dobio zadatak pogubiti neke od tih 160 Jehovinih svjedoka koji su ostali vjerni Bogu. Među njima je bio i njegov rođeni brat! Ipak, ta braća na koncu nisu bila pogubljena.

SLUŽI JEHOVI NAJBOLJE ŠTO MOŽEŠ

11, 12. Što možemo naučiti iz propisa o prinošenju žrtava u starom Izraelu?

11 Mojsijev je zakon točno propisivao kakve su žrtve Izraelci trebali prinositi (3. Mojs. 9:1-4, 15-21). Žrtve su trebale biti bez mane jer su predočavale Isusovu savršenu žrtvu. Osim toga, za svaku vrstu žrtve bilo je jasno propisano kako treba biti prinesena. Uzmimo za primjer žrtvu koju je majka trebala prinijeti nakon što je rodila dijete. U 3. Mojsijevoj 12:6 stoji: “Kad prođu dani njezina čišćenja — bilo za sina bilo za kćer — neka donese svećeniku na ulaz u šator sastanka muško janje staro do godine dana kao žrtvu paljenicu i mladoga goluba ili grlicu kao žrtvu za grijeh.” Dakle, Bog je jasno propisao kako treba prinijeti žrtvu. No Zakon ujedno pokazuje koliko je on razuman i pun ljubavi. Naime, ako majka nije imala novca za janje, mogla je prinijeti dvije grlice ili dva mlada goluba (3. Mojs. 12:8). Jehova je takve siromašne pripadnice svog naroda volio i cijenio jednako kao i one koje su mogle prinijeti skuplju žrtvu. Što možemo naučiti iz toga?

12 Apostol Pavao potaknuo je svoje suvjernike da prinose Bogu “žrtvu hvale” (Hebr. 13:15). Svojim bismo usnama trebali objavljivati Jehovino sveto ime. Gluha braća i sestre slave Boga služeći se znakovnim jezikom. Kršćani koji su vezani za kuću slave ga tako što pišu pisma, svjedoče telefonom i propovijedaju osobama koje ih njeguju ili im dolaze  u posjet. Mi Jehovi prinosimo “žrtvu hvale”, odnosno slavimo ga objavljujući njegovo ime i propovijedajući dobru vijest, u skladu sa svojim mogućnostima i zdravstvenim stanjem. Naravno, Jehovi bismo uvijek trebali služiti najbolje što možemo (Rim. 12:1; 2. Tim. 2:15).

13. Zašto bismo trebali predavati izvještaj o službi propovijedanja?

13 Mi Bogu dobrovoljno prinosimo žrtvu hvale jer ga ljubimo (Mat. 22:37, 38). No svi mi trebamo izvještavati koliko vremena provodimo u službi propovijedanja. Kakav bismo stav trebali imati u vezi s time? Ako svaki mjesec predajemo izvještaj, pokazujemo da smo odani Bogu (2. Petr. 1:7). Naravno, nitko od nas ne treba misliti da mora provoditi puno vremena u službi propovijedanja samo zato da bi u izvještaj mogao napisati više sati. Upravo iz tog razloga objavitelji koje poodmakla dob ili loše zdravlje sprečavaju da provode puno vremena u službi propovijedanja mogu izvijestiti samo 15 minuta mjesečno. Jehova cijeni tu braću i sestre jer vidi da mu oni služe najbolje što mogu. Osim toga, on zna da ga oni jako vole i da cijene to što imaju izuzetnu čast biti njegovi svjedoci. Poput Izraelaca kojima okolnosti nisu dozvoljavale da prinesu skuplje žrtve, Jehovini dragocjeni sluge koji imaju neka ograničenja sretni su što ipak mogu predati izvještaj za službu propovijedanja. Svi naši izvještaji ubrajaju se u svjetski izvještaj, na temelju kojeg organizacija određuje kako će u budućnosti organizirati djelo propovijedanja dobre vijesti. Dakle, traži li Jehova previše od nas kad nam preko svoje organizacije kaže da bismo trebali predavati izvještaj o službi propovijedanja?

PROUČAVANJE BIBLIJE I PRINOŠENJE ŽRTVE HVALE

14. Zašto se trebamo preispitivati kad su u pitanju naše navike proučavanja Biblije?

14 Nakon razmatranja nekih vrijednih duhovnih misli iz 3. Mojsijeve vjerojatno ti je još jasnije zašto je ta knjiga uvrštena u Božju nadahnutu Riječ (2. Tim. 3:16). Možda si sad još odlučniji ostati svet, i to ne samo zato što Jehova to traži od nas nego i zato što on zaslužuje da mu služimo najbolje što možemo. Ono što si tijekom razmatranja ovog i prethodnog članka naučio iz 3. Mojsijeve možda je u tebi pobudilo želju da još temeljitije proučavaš Bibliju. (Pročitaj Mudre Izreke 2:1-5.) Uz molitvu razmisli o tome koliko vremena i truda ulažeš u proučavanje. Sigurno želiš da tvoje žrtve hvale budu ugodne Jehovi. Da li ti televizija, videoigre, sport ili neki hobi odvraćaju pažnju od duhovnih aktivnosti i usporavaju tvoj duhovni napredak? Ako je tako, razmišljanje o nekim mislima iz Pavlove poslanice Hebrejima moglo bi ti puno pomoći.

Smatraš li osobno i obiteljsko proučavanje Biblije uistinu važnima? (Vidi 14. odlomak)

15, 16. Zašto je Pavao hebrejskim kršćanima dao izravan savjet?

15 Pavao je u poslanici Hebrejima dao svojim suvjernicima vrlo otvoren savjet. (Pročitaj Hebrejima 5:7, 11-14.) On nipošto nije okolišao! Napisao im je da su postali “lijeni slušati”. Zašto je Pavao bio tako izravan? Poput Jehove, on je volio tu braću te je bio zabrinut zbog toga što su  pokušavala živjeti samo od duhovnog mlijeka. Istina, neophodno je znati osnovna kršćanska učenja. No da bi kršćanin duhovno napredovao i postao zreo, treba uzimati “čvrstu hranu”.

16 Hebrejski kršćani trebali su biti u stanju učiti druge, no njih je same još uvijek trebalo poučavati osnovama iz Božje Riječi. Zašto je to bilo potrebno? Zato što nisu uzimali “čvrstu hranu”. Upitaj se: Imam li ispravan stav prema čvrstoj duhovnoj hrani? Uzimam li takvu hranu? Da li se možda ustručavam moliti Jehovi i proučavati duboke biblijske istine? Ako je tako, je li možda problem u mojim navikama proučavanja? Imaj na umu da naš zadatak nije samo propovijedati ljudima nego i poučavati ih te im pomagati da postanu Kristovi učenici (Mat. 28:19, 20).

17, 18. (a) Zašto bismo trebali redovito uzimati čvrstu duhovnu hranu? (b) Kako možemo gledati na konzumiranje alkoholnih pića prije skupštinskih sastanaka?

17 Mnogima od nas možda nije lako proučavati Bibliju. Naravno, Jehova ne nastoji potaknuti pripadnike svog naroda da proučavaju njegovu Riječ tako da im nameće osjećaj krivnje. Ipak, bez obzira na to služimo li Bogu već godinama ili tek relativno kratko vrijeme, trebali bismo redovito uzimati čvrstu duhovnu hranu. To je neophodno ako želimo ostati sveti.

18 Da bismo bili sveti, trebamo marljivo proučavati Bibliju i vršiti Božju volju. Uzmimo za primjer Aronove sinove Nadaba i Abihua, koji su bili pogubljeni jer su prinosili “nedozvoljenu vatru”, možda pod utjecajem alkohola (3. Mojs. 10:1, 2). Zapazi što je Bog nakon toga rekao Aronu prema 3. Mojsijevoj 10:8-11. (Pročitaj.) Znače li ti reci da ne smijemo piti alkoholna pića prije odlaska na skupštinski sastanak? Razmisli o sljedećem: Mi nismo dužni držati se Mojsijevog zakona (Rim. 10:4). U nekim zemljama braća prije sastanka znaju u umjerenoj količini popiti uz obrok neko alkoholno piće. Tijekom proslave Pashe Židovi su među sobom prosljeđivali četiri čaše vina i pili iz njih. Kad je uspostavio Gospodinovu večeru, Isus je apostolima dao da piju vino koje je predočavalo njegovu krv (Mat. 26:27). S druge strane, Biblija osuđuje opijanje i prekomjerno konzumiranje alkohola (1. Kor. 6:10; 1. Tim. 3:8). Usto, mnogim kršćanima savjest ne dopušta da piju ikakva alkoholna pića prije vršenja svete službe. Međutim, okolnosti se razlikuju od zemlje do zemlje. Stoga je važno da kršćani znaju “razlikovati ono što je sveto od onoga što nije sveto” jer će tako u svemu biti sveti te će njihov način života biti Bogu po volji.

19. (a) Što bismo trebali imati na umu kad je riječ o našem obiteljskom i osobnom proučavanju? (b) Što moramo činiti da bismo ostali sveti?

19 Budeš li temeljito istraživao Božju Riječ, u njoj ćeš pronaći mnoštvo vrijednih duhovnih misli. Koristi publikacije namijenjene proučavanju Biblije koje ti stoje na raspolaganju kako bi poboljšao kvalitetu svog obiteljskog i osobnog proučavanja. Nastoj još više naučiti o Jehovi i njegovom naumu. Trudi se još više zbližiti s njim (Jak. 4:8). Moli se Bogu poput psalmista koji je napisao: “Otvori oči moje, da gledam krasote zakona tvojega!” (Psal. 119:18). Nikad nemoj zanemariti biblijske zapovijedi i načela. Spremno postupaj u skladu s uzvišenim zakonom našeg svetog Boga, Jehove, i revno vrši “sveto djelo propovijedanja dobre vijesti Božje” (Rim. 15:16; 1. Petr. 1:15). Trudi se ostati svet tijekom ovih teških posljednjih dana. Dajmo sve od sebe kako bismo bili sveti u onome što činimo jer ćemo tako pokazati da priznajemo Jehovu za svog vladara.

^ odl. 6 Vidi “Pitanja čitatelja” u Stražarskoj kuli od 15. svibnja 2002.