Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

Gledaš li na slabe onako kako na njih gleda Jehova?

Gledaš li na slabe onako kako na njih gleda Jehova?

Oni udovi koji izgledaju slabiji zapravo su neophodni (1. KOR. 12:22)

1, 2. Zašto je Pavao mogao suosjećati s onima koji su bili slabi?

SVI se mi s vremena na vrijeme osjećamo slabima i onemoćalima. Naprimjer, gripa ili jak alergijski napad mogu nas oslabiti do te mjere da jedva možemo obavljati svoje svakodnevne aktivnosti. No zamisli da se ne osjećaš slabim samo tjedan ili dva, nego mjesecima. Ne bi li ti u takvoj situaciji bilo drago kad bi drugi imali razumijevanja prema tebi?

2 Apostol Pavao dobro je znao kako je to kad životni problemi i problemi u skupštini pritišću čovjeka ili mu čak oduzimaju snagu. On je u nekoliko navrata bio pod tolikim pritiskom da je mislio kako to više neće moći izdržati (2. Kor. 1:8; 7:5). Govoreći o tome kako je u životu doživio brojne nevolje zbog toga što je kao kršćanin vjerno služio Bogu, Pavao je priznao: “Tko je slab, a da i ja nisam slab?” (2. Kor. 11:29). A kad je govorio o članovima kršćanske skupštine, koje je usporedio s raznim dijelovima ljudskog tijela, kazao je: “Oni udovi koji izgledaju slabiji zapravo su neophodni” (1. Kor. 12:22). Što je time htio reći? Zašto bismo na one koji “izgledaju slabiji” trebali gledati onako kako na njih gleda Jehova? Koje će nam blagoslove to donijeti?

 KAKO JEHOVA GLEDA NA ONE KOJI SU SLABI

3. Što bi moglo utjecati na naš stav prema članovima skupštine kojima je potrebna pomoć?

3 U današnjem svijetu mnogi se ljudi nadmeću jedni s drugima i smatraju kako čovjek treba biti mlad i pun snage da bi bio uspješan u životu. Mnogi ne biraju sredstva kako bi ostvarili ono što žele, pa često nemaju nimalo obzira prema osjećajima onih koji su slabiji. Naravno, mi ne odobravamo takva gledišta i postupke, no moglo bi nam se dogoditi da nesvjesno razvijemo negativan stav prema onima kojima je često potrebna pomoć, čak i ako se radi o članovima naše skupštine. No možemo naučiti gledati na njih na uravnotežen način, kao što to čini Jehova.

4, 5. (a) Kako nam usporedba iz 1. Korinćanima 12:21-23 pomaže razumjeti kako Jehova gleda na one koji su slabi? (b) Kako nam koristi pomaganje slabima?

4 Da bismo bolje razumjeli kako Jehova gleda na one koji su slabi, razmotrimo usporedbu koju je Pavao iznio u Prvoj poslanici Korinćanima. U 12. poglavlju te poslanice istaknuo je da čak i najneugledniji odnosno najslabiji dijelovi ljudskog tijela imaju svoju ulogu. (Pročitaj 1. Korinćanima 12:12, 18, 21-23.) Neki su evolucionisti svojevremeno osporavali takvo gledište o ljudskom tijelu. Međutim, istraživanja na području anatomije pokazala su da dijelovi tijela koji su se nekad smatrali beskorisnima zapravo imaju vrlo važne uloge. * Naprimjer, neki su smatrali da mali nožni prst čovjeku zapravo nije potreban, no sada se zna da on utječe na ravnotežu cijelog tijela.

5 Pavlova usporedba jasno pokazuje da svi članovi kršćanske skupštine imaju svoju ulogu. Sotona ljude lišava dostojanstva i želi nas uvjeriti u to da Jehovi nije stalo do nas (Job 4:18, 19). No Jehova sve svoje sluge, pa tako i one koji se doimaju slabijima od ostalih, smatra neophodnima. Ta bi misao svakome od nas trebala pomoći da se osjeća korisnim članom svoje skupštine i da bude sretan što pripada međunarodnoj zajednici Božjih slugu. Naprimjer, prisjeti se situacije u kojoj si nekoj starijoj osobi ponudio da te uzme pod ruku kako bi lakše hodala. Vjerojatno si morao usporiti korak kako bi te ona mogla pratiti. Pruživši joj pomoć učinio si dobro djelo, no sigurno si se i lijepo osjećao zbog toga. Doista, kad pomažemo drugima, osjećamo veliku radost, a ujedno postajemo strpljiviji i duhovno zreliji te jačamo svoju ljubav prema bližnjima (Efež. 4:15, 16). Naš brižan nebeski Otac zna da u skupštini u kojoj svi članovi cijene jedni druge, bez obzira na njihova ograničenja, vlada ljubav i razumnost.

6. U kom je kontekstu Pavao ponekad koristio izraze “slab” i “jak”?

6 Zanimljivo je da je Pavao u poslanici Korinćanima napisao da nevjernici kršćane smatraju “slabima”, a i samog je sebe nazvao “slabim” (1. Kor. 1:26, 27; 2:3). U jednoj drugoj poslanici Pavao je sebe i neke druge kršćane nazvao “jakima”, no time nije htio reći da se oni trebaju smatrati važnijima od ostalih članova skupštine (Rim. 15:1). Naprotiv, želio je reći da kršćani koji su duže u istini trebaju biti strpljivi s onima koji su novi u istini.

TREBAMO LI PROMIJENITI SVOJ NAČIN RAZMIŠLJANJA?

7. Zašto bismo se mogli ustručavati pružiti pomoć nekome kome je to potrebno?

7 Kad pomažemo “ubogome”, ugledamo se na Jehovu, a ujedno stječemo njegovu naklonost (Psal. 41:1; Efež. 5:1). No ponekad bismo se mogli ustručavati pružiti pomoć onima kojima je to potrebno jer možda  imamo negativno mišljenje o njima. Slično tome možda izbjegavamo nekoga tko se našao u nevolji jer nam je neugodno razgovarati s njim zbog toga što ne znamo što bismo mu rekli. Naša sestra Kristina, * koju je ostavio suprug, kaže: “Ako te braća izbjegavaju ili ako se ne ponašaju onako kako bi to očekivao od dobrih prijatelja, to te može jako pogoditi. Kad prolaziš kroz neko teško životno razdoblje, uz sebe trebaš imati ljude koji će ti pružati podršku.” Kralj David znao je koliko čovjeku može biti teško kad ga drugi izbjegavaju (Psal. 31:12).

8. Što će nam pomoći da budemo suosjećajniji prema drugima?

8 Vjerojatno ćemo biti suosjećajniji prema svojoj dragoj braći i sestrama budemo li imali na umu da su neki od njih slabi i iscrpljeni zbog teških životnih okolnosti — možda imaju zdravstvenih problema, žive u razdijeljenom domu ili se bore s depresijom. Možda se i mi jednog dana nađemo u sličnoj situaciji. Izraelci su u Egiptu bili siromašni, potlačeni i iscrpljeni. No prije nego što su ušli u Obećanu zemlju Jehova im je zapovjedio da ne smiju dopustiti da im “otvrdne srce” prema njihovim sunarodnjacima koji se nađu u nevolji. Bog je od njih očekivao da one koji su siromašni smatraju dostojnima pomoći (5. Mojs. 15:7, 11; 3. Mojs. 25:35-38).

9. Što bi nam trebalo biti najvažnije kad pomažemo nekome tko se našao u problemima? Objasni to pomoću primjera.

9 Umjesto da osuđujemo one koji su se našli u problemima ili da budemo sumnjičavi prema njima, trebali bismo im pružati duhovnu pomoć i tješiti ih (Job 33:6, 7; Mat. 7:1). Predočimo to jednim primjerom: Kad motociklist koji je doživio prometnu nesreću završi na hitnom prijemu u bolnici, da li liječnici pokušavaju utvrditi je li on skrivio nesreću? Ne, nego mu nastoje što prije pomoći. Slično tome, ako je neki naš suvjernik oslabio zbog nekog problema osobne prirode, najvažnije bi nam trebalo biti da mu pružimo duhovnu pomoć. (Pročitaj 1. Solunjanima 5:14.)

10. Zašto možemo reći da su neki koji izgledaju slabima zapravo “bogati u vjeri”?

10 Ako malo razmislimo o okolnostima u kojima se nalazi naš suvjernik, možda ćemo uvidjeti da on zapravo i nije tako slab kao što nam se čini. Uzmimo za primjer sestre koje godinama trpe protivljenje članova obitelji. Neke od njih možda djeluju krhko i slabo. No zar one nemaju jaku vjeru i veliku unutarnju snagu? Kad vidiš kako samohrana majka redovito dolazi na sastanke sa svojom djecom, zar se ne diviš njenoj vjeri i nepokolebljivosti? A što je s tinejdžerima koji se čvrsto drže istine premda ih vršnjaci u školi nagovaraju na neispravno postupanje? Bez imalo ustezanja možemo reći da su mnogi naši suvjernici koji izgledaju slabima zapravo jednako “bogati u vjeri” kao i oni među nama koji imaju bolje životne okolnosti (Jak. 2:5).

TRUDIMO SE RAZMIŠLJATI POPUT JEHOVE

11, 12. (a) Što će nam pomoći da na tuđe slabosti gledamo poput Jehove? (b) Što učimo iz toga kako se Jehova ophodio s Aronom?

11 Budemo li razmišljali o tome kako se Jehova ophodio s nekim svojim slugama, bit će nam lakše gledati na ljudske slabosti onako kako on gleda na njih. (Pročitaj Psalam 130:3.) Naprimjer, da si se našao pored Mojsija u trenutku kad je upitao Arona zašto je načinio zlatno tele, kako bi gledao na Aronove neuvjerljive izgovore? (2. Mojs. 32:21-24). Nadalje, što bi mislio o Aronu kad bi čuo kako pod utjecajem svoje sestre Mirjam kritizira Mojsija zbog toga što se oženio tuđinkom? (4. Mojs. 12:1, 2). A kako bi reagirao da si vidio kako Mojsije i Aron nisu proslavili Jehovu kad je Izraelcima  kod Meribe na čudesan način dao vodu? (4. Mojs. 20:10-13).

12 U sve tri prilike Jehova je mogao istog trena kazniti Arona. Međutim, on je uvidio da Aron nije bio zao niti da je učinio neoprostiv grijeh. Po svemu sudeći, Aron je dopustio da ga drugi ljudi odnosno okolnosti u kojima se našao navedu na krivi put. No kad je shvatio da je pogriješio, spremno je priznao svoje greške i prihvatio Jehovinu volju (2. Mojs. 32:26; 4. Mojs. 12:11; 20:23-27). Jehova se usredotočio na činjenicu da Aron ima snažnu vjeru i da se iskreno kaje. Čak i nekoliko stoljeća kasnije Aron i njegovi potomci bili su na glasu kao bogobojazni ljudi (Psal. 115:10-12; 135:19, 20).

13. Kako možemo preispitati svoje gledište o onima koje smatramo slabima?

13 Da bismo svoj način razmišljanja uskladili s Jehovinim, trebamo preispitati svoje gledište o onima koje smatramo slabima (1. Sam. 16:7). Naprimjer, kako reagiramo ako primijetimo da neki tinejdžer ne postupa mudro pri odabiru zabave ili se ponaša neodgovorno? Umjesto da budemo previše kritični prema njemu, zašto ne bismo razmislili o tome kako mu pomoći da postane zreo? Kad vidimo da je nekome potrebna pomoć, možemo preuzeti inicijativu i pomoći mu. Budemo li tako postupali, s vremenom ćemo imati više razumijevanja prema drugima te ćemo im u većoj mjeri iskazivati ljubav.

14, 15. (a) Kako je Jehova gledao na Iliju kad se on jednom prilikom obeshrabrio? (b) Što možemo naučiti iz izvještaja o Iliji?

14 Da bismo imali više razumijevanja prema drugima, razmotrimo kako je Jehova gledao na neke svoje sluge koji su klonuli duhom i nastojmo se ugledati na njega. Jedan od tih slugu bio je Ilija. Premda se hrabro suočio s 450 Baalovih proroka, Ilija je pobjegao od kraljice Izebele kad je saznao da ga ona namjerava ubiti. Nakon  što je propješačio oko 150 kilometara i stigao u Beer-Šebu, otišao je daleko u pustinju. Iscrpljen od hodanja po nesnosnoj vrućini, sjeo je pod neko drvo i “počeo moliti da umre” (1. Kralj. 18:19; 19:1-4).

Jehova je uzeo u obzir Ilijine okolnosti i osjećaje, pa mu je poslao anđela da ga ohrabri (Vidi 14. i 15. odlomak)

15 Kako se Jehova osjećao kad je s neba vidio da je njegov vjerni prorok sav očajan? Je li odbacio svog slugu zato što je on u toj situaciji postao bezvoljan i obeshrabrio se? Nipošto! Jehova je uzeo u obzir Ilijine okolnosti i osjećaje, pa mu je poslao anđela. Anđeo je Iliji dvaput dao hrane kako mu put koji je stajao pred njim ne bi bio pretežak. (Pročitaj 1. Kraljevima 19:5-8.) Dakle, Jehova je najprije saslušao svog proroka i pomogao mu da se okrijepi, a tek mu je onda kazao što treba dalje činiti.

16, 17. Kako možemo pomagati drugima kao što je Jehova pomogao Iliji?

16 Kako se možemo ugledati na našeg brižnog Boga? Ne bismo smjeli prebrzo dijeliti savjete drugima (Izr. 18:13). Ako netko misli da je “manje častan” zbog nevolja ili problema koji su ga snašli, bilo bi najbolje prvo ga saslušati i pokazati mu da razumijemo kako se osjeća (1. Kor. 12:23). Tada ćemo znati kakva mu je pomoć potrebna i kako mu je možemo pružiti.

17 Uzmimo za primjer Kristinu, koju smo ranije citirali. Kad je suprug ostavio nju i njene dvije kćeri, to ih je jako pogodilo. Kako su neki njihovi suvjernici reagirali kad su saznali za to? Kristina kaže: “Kad smo ih nazvale i rekle im što se dogodilo, došli su k nama za samo 45 minuta. Oči su im bile pune suza. Naredna dva-tri dana stalno su bili uz nas. Nismo mogle normalno jesti i bile smo potpuno shrvane, pa su nas pozvali da neko vrijeme živimo pod njihovim krovom.” To iskustvo moglo bi nas podsjetiti na riječi učenika Jakova: “Ako brat ili sestra nemaju što obući i nedostaje im hrane svakidašnje, pa im tkogod od vas kaže: ‘Idite u miru, grijte se i nasitite se’, a ne date im ono što treba njihovu tijelu, od kakve je to koristi? Tako je i s vjerom — ako nema djela, sama je po sebi mrtva” (Jak. 2:15-17). Budući da su braća i sestre iz skupštine bez odlaganja pomogli Kristini i njenim kćerima kad su se našle u nevolji, one su se počele emocionalno oporavljati te su svega šest mjeseci kasnije predale molbu za pomoćnu pionirsku službu (2. Kor. 12:10).

BRIGA ZA DRUGE MNOGIMA DONOSI BLAGOSLOVE

18, 19. (a) Kako možemo pomoći onima koji su oslabjeli? (b) Kome sve koristi kad pomažemo onima koji su slabi?

18 Možda iz prve ruke znaš da čovjeku obično treba vremena kako bi se oporavio od teške bolesti. Slično tome kršćaninu koji je oslabio zbog nekog osobnog problema ili teških životnih okolnosti možda treba vremena da se duhovno oporavi. Naravno, on sam treba ojačati svoju vjeru tako da proučava Bibliju, moli se i posveti se drugim kršćanskim aktivnostima. No i mi mu možemo pomoći. Naprimjer, hoćemo li biti strpljivi s njim dok se duhovno oporavlja? Hoćemo li mu tijekom tog razdoblja pokazati da ga volimo? Hoćemo li dati sve od sebe kako bismo onima koji su oslabjeli pomogli da osjete kako ih njihova braća cijene i vole? (2. Kor. 8:8).

19 Nikad nemojmo smetnuti s uma da nam pomaganje suvjernicima može donijeti veliku radost. Ono nam ujedno pomaže da budemo suosjećajniji prema drugima i strpljiviji s njima. No takav način postupanja ne koristi samo nama nego i drugima — primjerice, članovi skupštine postaju bliskiji i među njima jača bratska ljubav. Što je najvažnije, pomažući drugima ugledamo se na Jehovu, koji svaku osobu smatra dragocjenom. Doista, svi imamo puno razloga postupati u skladu s riječima apostola Pavla, koji je potaknuo kršćane: “Morate pomagati slabima” (Djela 20:35).

^ odl. 4 U svojoj knjizi Podrijetlo čovjeka Charles Darwin napisao je da su mnogi organi u ljudskom tijelu “suvišni”. Jedan od zagovaratelja te Darwinove teorije tvrdio je da u tijelu postoje deseci takozvanih rudimentarnih organa, među koje je svrstao i crvuljak slijepog crijeva te prsnu žlijezdu.

^ odl. 7 Ime je promijenjeno.