Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Stražarska kula (izdanje za proučavanje)  |  ožujak 2014.

Poštujmo ostarjele među nama

Poštujmo ostarjele među nama

Poštuj starog čovjeka (3. MOJS. 19:32)

1. U kakvom se stanju nalazi ljudski rod?

JEHOVA nije želio da ljudi stare i obolijevaju. Naprotiv, želio je da muškarci i žene budu savršeno zdravi i da žive u raju. No danas vidimo da “sve stvorenje zajedno uzdiše i da je u boli” (Rim. 8:22). Što misliš, kako se Bog osjeća kad vidi strašne posljedice koje grijeh ostavlja na ljudima? Nažalost, mnogi ostarjeli nemaju nikoga da im pomogne baš onda kad im je to najviše potrebno (Psal. 39:5; 2. Tim. 3:3).

2. Zašto su kršćani sretni što u skupštinama imaju ostarjele kršćane?

2 Jehovini sluge sretni su što u svojim skupštinama imaju ostarjele kršćane. Oni nam pomažu svojim mudrim savjetima i pružaju nam dobar primjer svojom vjernošću. Mnogi od nas imaju u obitelji takve drage ostarjele osobe. No bez obzira na to jesu li ostarjela braća i sestre dio naše obitelji ili su samo članovi skupštine, mi se brinemo za njih (Gal. 6:10; 1. Petr. 1:22). Stoga će za sve nas biti korisno razmotriti kako Bog gleda na ostarjele. Osim toga, vidjet ćemo koje obaveze prema našim dragim ostarjelima imaju članovi obitelji i skupština.

“NEMOJ ME ODBACITI”

3, 4. (a) Što je pisac 71. psalma molio Jehovu? (b) Što ostarjeli članovi skupštine mogu moliti Boga?

3 Pisac Psalma 71:9 pod nadahnućem je preklinjao Boga: “Nemoj me odbaciti u starosti! Kad me snaga izda, nemoj me ostaviti!” Izgleda da je taj psalam nastavak 70. psalma,  koji ima naslov “Psalam Davidov”. Stoga možemo zaključiti da je vjerojatno David izrekao riječi zapisane u Psalmu 71:9. Od svoje mladosti pa sve do smrti u dubokoj starosti on je služio Bogu i Jehova ga je koristio za velika djela (1. Sam. 17:33-37, 50; 1. Kralj. 2:1-3, 10). Unatoč tome David je osjećao potrebu da moli Jehovu da se i dalje brine za njega. (Pročitaj Psalam 71:17, 18.)

4 Mnogi današnji kršćani osjećaju se poput Davida. Iako su ostarjeli i sustigle su ih godine i “zli dani”, oni i dalje slave Boga koliko god im to okolnosti dopuštaju (Prop. 12:1-7). Mnogi od njih možda više ne mogu raditi kao nekada, a ne mogu ni služiti Bogu onoliko koliko su mu služili prije. No i oni mogu moliti Jehovu da ih nastavi blagoslivljati i brinuti se za njih. Takvi vjerni kršćani mogu biti sigurni da će Bog uslišiti njihove molitve. Uostalom, oni u svojim molitvama izražavaju istu opravdanu zabrinutost kakvu je izrazio i David pod Božjim nadahnućem.

5. Kako Jehova gleda na vjerne ostarjele kršćane?

5 Biblija jasno pokazuje da Jehova izuzetno cijeni vjerne ostarjele kršćane i da očekuje od svojih slugu da ih i oni cijene (Ps. 22:24-26; Izr. 16:31; 20:29). “Pred sijedom glavom ustani, poštuj starog čovjeka i boj se Boga svojega. Ja sam Jehova”, stoji u 3. Mojsijevoj 19:32. Da, u vrijeme kad su zapisane te riječi bilo je jako važno poštivati ostarjele pripadnike Božjeg naroda, a isto vrijedi i za nas danas. No što je sa zbrinjavanjem njihovih potreba? Tko je dužan brinuti se za ostarjele?

DUŽNOST OBITELJI

6. Kako se Isus brinuo za svoju majku?

6 Božja Riječ nam kaže: “Poštuj oca svojega i majku svoju” (2. Mojs. 20:12; Efež. 6:2). Isus je naglasio važnost te zapovijedi kad je osudio farizeje i pismoznance jer se nisu htjeli brinuti za svoje roditelje (Mar. 7:5, 10-13). Sam Isus pokazao je kako se treba brinuti za roditelje. Naprimjer, dok je umirao na stupu, brigu o svojoj majci, koja je u to vrijeme vjerojatno bila udovica, povjerio je svom voljenom učeniku Ivanu (Ivan 19:26, 27).

7. (a) Koje je načelo iznio apostol Pavao u vezi s brigom za roditelje? (b) U kojem je kontekstu to rekao?

7 Apostol Pavao pod nadahnućem je napisao da se kršćani trebaju brinuti za svoju obitelj. (Pročitaj 1. Timoteju 5:4, 8, 16.) Pogledajmo u kojem je kontekstu Pavao to napisao Timoteju. Govorio je o tome tko može, a tko ne može dobivati financijsku pomoć od skupštine. Jasno je rekao da se za ostarjele udovice prvenstveno moraju brinuti djeca, unuci i drugi rođaci koji su u istini. Tako skupština nije bila opterećena nepotrebnim troškovima. I današnji kršćani pokazuju “odanost Bogu” tako što se brinu za materijalne potrebe svoje obitelji.

8. Zašto je dobro da Biblija ne daje konkretne upute o tome kako se brinuti za ostarjele roditelje?

8 Jednostavno rečeno, kršćani su dužni zbrinuti materijalne potrebe svojih roditelja. Istina, Pavao je govorio o brizi za članove obitelji koji su vjernici, ali ni roditelji koji nisu kršćani ne smiju se zapostavljati. Djeca se mogu brinuti za roditelje na različite načine. Ne postoje dvije iste obiteljske situacije. Oni kojima je potrebna skrb imaju različite potrebe, a razlikuju se i po osobnosti i zdravstvenom stanju. Neki ostarjeli imaju puno djece, dok drugi imaju samo jedno dijete. Neki dobivaju  pomoć od države, dok drugi ne mogu na to računati. I osobne želje ostarjelih kojima je potrebna pomoć uvelike se razlikuju. Stoga ne bi bilo dobro ni obzirno kritizirati one koji se brinu za ostarjele članove obitelji i predbacivati im da to ne čine kako treba. Uostalom, Jehova može blagosloviti svaku odluku koja se temelji na Bibliji i omogućiti da se ona uspješno provede u djelo, kao što čini još od Mojsijevog vremena (4. Mojs. 11:23).

9-11. (a) U kojoj se teškoj situaciji nalaze neki kršćani koji se trebaju brinuti za roditelje? (Vidi ilustraciju na početku članka.) (b) Zašto kršćani ne bi trebali prenagliti s odlukom da prekinu punovremenu službu zbog brige za roditelje? Navedi primjer.

9 Ako djeca žive jako daleko od ostarjelih roditelja, nije im lako pružati im potrebnu pomoć. Roditeljima se može iznenada pogoršati zdravstveno stanje, naprimjer mogu pasti, slomiti neku kost ili doživjeti nešto drugo zbog čega ih djeca moraju hitno posjetiti. Nakon toga roditeljima bi mogla trebati pomoć — možda samo privremeno, ali možda i duže vrijeme. *

10 Kršćani koji su u punovremenoj službi i koji su zbog teokratskih zaduženja otišli daleko od kuće mogli bi se suočiti s posebno teškim odlukama. Betelski radnici, misionari i putujući nadglednici jako cijene svoju službu i smatraju je blagoslovom od Jehove. Pa ipak, ako im se razbole roditelji, možda najprije pomisle da moraju prekinuti svoju službu i vratiti se kući kako bi se brinuli za njih. Međutim, bilo bi dobro u molitvi razmotriti je li to doista potrebno i žele li to njihovi roditelji. Nitko ne bi trebao nagliti s prekidanjem službe jer to ponekad uopće nije potrebno. Jesu li zdravstveni problemi roditelja privremeni i bi li netko iz njihove skupštine bio spreman priskočiti u pomoć? (Izr. 21:5).

11 Pogledajmo što se dogodilo dvojici tjelesne braće koja su služila daleko od kuće. Jedan je bio misionar u Južnoj Americi, a drugi je radio u našem glavnom sjedištu u Brooklynu. Njihovim ostarjelim roditeljima trebala je pomoć. Oba su sina sa svojim ženama otputovala roditeljima u Japan da vide kako bi im mogli pružiti najbolju pomoć. Nakon nekog vremena bračni par koji je služio u Južnoj Americi počeo je razmišljati o tome da prekine svoju službu i vrati se kući. A onda ih je nazvao koordinator starješinstva skupštine kojoj su pripadali njegovi roditelji. Ti su starješine razgovarali o njihovoj situaciji i željeli su da oni nastave misionarsku službu što je duže moguće. Starješine su cijenili njihovu službu i odlučili su učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi im pomogli da se brinu za roditelje. Cijela obitelj bila im je vrlo zahvalna na brizi i pomoći.

12. O čemu kršćani trebaju voditi računa kad donose odluke o brizi za ostarjele roditelje?

12 Što god neki kršćani odlučili učiniti kako bi se brinuli za svoje ostarjele roditelje, trebaju voditi računa o tome da svojim odlukama slave Božje ime. Mi nipošto ne želimo biti poput vjerskih vođa Isusovog vremena (Mat. 15:3-6). Umjesto toga, želimo svojim odlukama slaviti Boga i doprinijeti dobrom glasu skupštine (2. Kor. 6:3).

DUŽNOST SKUPŠTINE

13, 14. Kako Biblija pokazuje da skupštine trebaju brinuti za svoje ostarjele članove?

13 Ne mogu svi pomagati punovremenim slugama poput skupštine koju  smo prije spomenuli. No iz jednog događaja koji se zbio u 1. stoljeću jasno je da se skupštine trebaju brinuti za potrebe uzorne ostarjele braće i sestara. Biblija kaže da u jeruzalemskoj skupštini nitko “nije bio u oskudici”. To ne znači da su svi bili imućni. Neki su očito bili siromašni, ali u skupštini se “dijelilo svakome koliko mu je trebalo” (Djela 4:34, 35). Međutim, kasnije se pojavio problem. Neke su udovice “bile zapostavljene prilikom svakodnevnog dijeljenja hrane”. Stoga su apostoli postavili zrelu braću koja su se pobrinula da se sa svim udovicama postupa pravedno i da dobiju dovoljno hrane (Djela 6:1-5). Istina, svakodnevno dijeljenje hrane bilo je organizirano samo privremeno kako bi se zadovoljile potrebe onih koji su postali kršćani na Pedesetnicu 33. godine i koji su samo neko vrijeme ostali u Jeruzalemu kako bi se duhovno izgrađivali. Pa ipak, način na koji su apostoli reagirali u toj situaciji pokazuje da skupština može pomagati u zbrinjavanju potreba svojih članova kojima je potrebna pomoć.

14 Kao što smo već rekli, Pavao je Timoteju objasnio pod kojim uvjetima kršćanke koje su udovice mogu dobivati materijalnu pomoć od skupštine (1. Tim. 5:3-16). I Jakov je pod nadahnućem napisao da su kršćani dužni brinuti se za siročad, udovice i druge koji su u nevolji ili trebaju pomoć (Jak. 1:27; 2:15-17). Apostol Ivan rekao je nešto slično: “Tko god ima dobra ovoga svijeta i gleda kako mu je brat u oskudici, a ipak mu se ne smiluje, kako ljubav prema Bogu ostaje u njemu?” (1. Ivan. 3:17). Ako su kršćani kao pojedinci dužni pomagati onima kojima je to potrebno, onda je to sigurno dužna i skupština.

Kako skupština može pomoći ako nastrada neki ostarjeli brat ili sestra? (Vidi 15. i 16. odlomak)

15. O čemu ovisi koliko će se netko morati brinuti za ostarjelu braću i sestre?

15 U nekim zemljama država osigurava mirovine, socijalnu pomoć i kućnu njegu za ostarjele građane (Rim. 13:6). U drugim zemljama takvo što ne postoji. Dakle, u kojoj će se mjeri članovi obitelji i skupština trebati brinuti za ostarjelu braću i sestre ovisi od situacije do situacije. Ako kršćani žive daleko od svojih roditelja, to sigurno utječe na to koliko im mogu pomoći. Zbog toga bi trebali otvoreno razgovarati sa starješinama u skupštini kojoj pripadaju njihovi roditelji kako bi se uvjerili da su svi upoznati s obiteljskim okolnostima.  Naprimjer, starješine možda mogu pomoći tim roditeljima da se upoznaju s državnim i socijalnim programima koje imaju pravo koristiti. Osim toga, možda su u njihovom domu zapazili da nisu platili račune ili da ne uzimaju lijekove, pa o tome mogu obavijestiti njihovu djecu. Takva otvorena i dobronamjerna komunikacija može pomoći da neki problem ne postane još veći i da se nađu praktična rješenja. Dakle, kad oni koji žive blizu ostarjelih kršćana na takav način pomažu njihovoj djeci i obavještavaju ih o svemu što se događa, uvelike im olakšavaju situaciju, pa se oni manje brinu.

16. Kako neki kršćani pomažu ostarjelima u svojoj skupštini?

16 Neki kršćani toliko vole svoje ostarjele suvjernike da su spremni trošiti svoje vrijeme i snagu kako bi im pomagali koliko im je to u razumnoj mjeri moguće. Oni si postave cilj da će starijim članovima skupštine posebno pokloniti pažnju. Neki se od njih s drugom braćom i sestrama iz skupštine dogovore tko će na koji način pomagati ostarjelima te se naizmjence brinu za njih. Iako im njihove okolnosti ne dopuštaju da budu u punovremenoj službi, sretni su što pomažu djeci te ostarjele braće da nastave sa svojom službom dokle god mogu. Takva braća doista su velikodušna! Naravno, to ne oslobađa djecu odgovornosti da učine sve što mogu kako bi se brinuli za roditelje.

OHRABRUJUĆIM RIJEČIMA POKAŽI DA POŠTUJEŠ OSTARJELE

17, 18. Kako i ostarjeli i oni koji se brinu za njih mogu pomoći jedni drugima da se osjećaju što ugodnije?

17 I ostarjeli i oni koji se brinu za njih trebaju se truditi da se svi osjećaju što je moguće ugodnije. Ako se i ti nalaziš u takvoj situaciji, daj sve od sebe da uvijek pozitivno razmišljaš. Starenje ponekad izaziva malodušnost, pa čak i depresiju. Stoga se posebno trudi da tvoji razgovori s ostarjelom braćom i sestrama budu ohrabrujući jer ćeš ih tako jačati i pokazati im da ih cijeniš. Oni koji već mnogo godina odano služe Jehovi sigurno zaslužuju pohvalu. Jehova nije zaboravio što su učinili u njegovoj službi, a to nisu zaboravili ni njihovi suvjernici. (Pročitaj Malahiju 3:16; Hebrejima 6:10.)

18 Osim toga, puno je lakše svakodnevno pružati skrb ako ostarjeli i oni koji se brinu za njih zadrže dobar smisao za humor (Prop. 3:1, 4). Mnogi ostarjeli doista se trude da ne budu previše zahtjevni. Svjesni su toga da svojim ponašanjem mogu utjecati na to koliko će ih drugi posjećivati i koliko će im pažnje poklanjati. Mnogi koji posjete ostarjele znaju reći: “Išao sam ohrabriti svog ostarjelog brata, ali na kraju je on ohrabrio mene” (Izr. 15:13; 17:22).

19. Koju nadu mogu gajiti i mladi i stariji?

19 Jedva čekamo vrijeme kad će nestati patnje i sve posljedice nesavršenosti. Dotad se moramo usredotočiti na svoju nadu u vječni život. Znamo da je vjera u Božja obećanja poput sidra u burnim vremenima. Zbog te vjere “ne posustajemo”. Naprotiv, “ako se naš izvanjski čovjek i raspada, onaj unutarnji obnavlja se iz dana u dan” (2. Kor. 4:16-18; Hebr. 6:18, 19). Što ti još osim snažne vjere u Božja obećanja može pomoći da izvršiš svoju dužnost i brineš se za ostarjele? U sljedećem članku dobit ćemo neke praktične prijedloge.

^ odl. 9 Sljedeći članak navodi neke načine kako djeca mogu roditeljima pružiti potrebnu skrb.