Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

Vi ste posvećen narod

Vi ste posvećen narod

Oprani ste, posvećeni ste (1. KOR. 6:11)

1. Kakvo je stanje zatekao Nehemija kad se vratio u Jeruzalem? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

JERUZALEM bruji o onome što se događa u gradu. Stranac koji je na lošem glasu ima blagovaonicu u hramu. Leviti napuštaju svoje hramske poslove. Starješine trguju na dan počinka umjesto da svojom revnom službom daju narodu dobar primjer. Mnogi pripadnici izraelskog naroda sklapaju brakove s ne-Židovima. To su samo neke loše stvari koje je Nehemija zatekao kad se nakon 443. pr. n. e. vratio u Jeruzalem (Neh. 13:6).

2. Kako je Izrael postao posvećen narod?

2 Izraelski je narod bio predan Bogu. Godine 1513. pr. n. e. Izraelci su svim srcem željeli vršiti Jehovinu volju. Rekli su: “Vršit ćemo sve zapovijedi što ih je Jehova dao” (2. Mojs. 24:3). Stoga ih je Bog posvetio, odnosno odvojio ih je od ostalih naroda kao svoj izabrani narod. To je uistinu bila velika čast! Četrdeset godina kasnije Mojsije ih je podsjetio: “Ti si narod svet pred Jehovom, Bogom svojim. Tebe je Jehova, Bog tvoj, izabrao između svih naroda što su na licu zemlje da budeš njegov narod, njegovo najdraže vlasništvo” (5. Mojs. 7:6).

3. U kakvom su stanju bili Židovi kad se Nehemija drugi put vratio u Jeruzalem?

3 Izraelci su u početku bili oduševljeni time što su svet narod, ali to nažalost nije potrajalo. Iako je među njima uvijek bilo pojedinaca koji su služili Bogu, većini Židova bilo je važnije ostaviti dojam da su sveti, odnosno pobožni, nego uistinu vršiti Božju volju. Kad je Nehemija drugi put došao u Jeruzalem, već je bilo prošlo otprilike stotinu godina otkako se vjerni ostatak vratio iz Babilona kako bi obnovio pravu religiju. No u narodu je opet splasnula revnost kojom su nekad služili Bogu.

4. Što nam može pomoći da ostanemo posvećen narod?

4 Kao što je Bog u prošlosti posvetio izraelski narod, tako je danas posvetio Jehovine svjedoke kao grupu.  I pomazani kršćani i pripadnici “velikog mnoštva” pred Bogom su sveti, odvojeni za svetu službu (Otkr. 7:9, 14, 15; 1. Kor. 6:11). Nitko od nas ne želi da mu se dogodi ono što se na koncu dogodilo Izraelcima, odnosno ne želimo da nas Bog prestane smatrati svetima. Što nam može pomoći da ostanemo sveti i da sačuvamo dobar odnos s Jehovom? U ovom članku razmotrit ćemo četiri točke istaknute u 13. poglavlju Nehemije: (1) kloniti se lošeg društva, (2) podupirati službu pravom Bogu, (3) staviti duhovne stvari na prvo mjesto u životu i (4) sačuvati kršćanski identitet. U nastavku ćemo razmotriti svaku od tih točaka.

KLONITI SE LOŠEG DRUŠTVA

Kako je Nehemija pokazao da je odan Jehovi? (Vidi 5. i 6. odlomak)

5, 6. Tko su bili Elijašib i Tobija i zašto se Elijašib družio s Tobijom?

5 Pročitaj Nehemiju 13:4-9. U ovom svijetu mnogo toga može štetno utjecati na nas, pa nam nije lako ostati svetima. Osvrnimo se na primjer Elijašiba i Tobije. Elijašib je bio veliki svećenik, a Tobija je bio Amonac koji je vjerojatno radio kao niži službenik perzijske uprave u Judeji. Tobija i njegovi suradnici protivili su se Nehemiji, koji je nastojao obnoviti jeruzalemske zidine (Neh. 2:10). Amonci nisu smjeli ulaziti u hram i njegova dvorišta (5. Mojs. 23:3). Zašto je onda veliki svećenik omogućio čovjeku kao što je bio Tobija da ima blagovaonicu u hramu?

6 Tobija je bio Elijašibov obiteljski prijatelj. Tobija i njegov sin Johanan oženili su se Židovkama i mnogi su Židovi dobro govorili o Tobiji (Neh. 6:17-19). Jedan od Elijašibovih unuka oženio se kćerkom Sanbalata, koji je bio upravitelj Samarije i jedan od najbližih Tobijinih prijatelja (Neh. 13:28). Možda je upravo zbog tih bliskih veza veliki svećenik Elijašib dopustio da jedan nevjernik koji se protivio obnovi zidina vrši na njega tako snažan utjecaj. No Nehemija je pokazao da je odan Jehovi tako što je izbacio iz blagovaonice sve Tobijino pokućstvo.

7. Kako starješine i ostali kršćani mogu ostati sveti u Jehovinim očima?

7 Budući da smo narod predan Jehovi Bogu, uvijek moramo biti odani prvenstveno njemu. Ako se ne budemo držali njegovih pravednih mjerila, nećemo ostati sveti u njegovim očima. Ne smijemo dopustiti da zbog obiteljskih veza kršimo biblijska načela. Starješine postupaju u skladu s Jehovinim načinom razmišljanja, a ne vode se svojim mišljenjem ili osjećajima (1. Tim. 5:21). Oni jako paze da ne učine nešto čime bi narušili dobar odnos s Bogom (1. Tim. 2:8).

8. Što svi Jehovini sluge trebaju imati na umu u vezi s društvom?

8 Trebamo imati na umu da “loše društvo kvari dobre navike” (1. Kor. 15:33). Neki naši rođaci možda ne utječu dobro na nas. Elijašib je u početku pružao dobar primjer narodu time što je u potpunosti podupirao Nehemijina nastojanja da obnovi jeruzalemske zidine (Neh. 3:1). No Tobija i drugi pojedinci očito su loše utjecali na njega, pa je s vremenom počeo raditi stvari zbog kojih je postao nečist u Jehovinim očima. Dobro društvo potiče nas da se bavimo korisnim kršćanskim aktivnostima, naprimjer da čitamo Bibliju, pohađamo sastanke i idemo u službu propovijedanja. Članovi obitelji koji nas potiču da činimo ono što je ispravno posebno zaslužuju da ih volimo i cijenimo.

PODUPIRATI SLUŽBU PRAVOM BOGU

9. Zašto su leviti napuštali svoju službu i koga je Nehemija smatrao odgovornim za to?

9 Pročitaj Nehemiju 13:10-13Kakvo je stanje vladalo u Jeruzalemu u vrijeme  Nehemijinog povratka? Po svemu sudeći, narod je gotovo prestao davati priloge za hram. Budući da leviti nisu dobivali svoj dio, napustili su službu u hramu i počeli obrađivati svoja polja. Nehemija je smatrao da su za to odgovorni namjesnici. Oni očito nisu dobro izvršavali svoju dužnost — možda uopće nisu ubirali desetinu od naroda ili je pak nisu donosili u hram (Neh. 12:44). Stoga je Nehemija organizirao sakupljanje desetine. Postavio je pouzdane ljude da nadgledaju hramska spremišta i da daju desetinu levitima.

10, 11. Kako Božji narod može podupirati obožavanje pravog Boga?

10 Možemo li nešto naučiti iz toga? Prisjetimo se da i mi imamo priliku iskazivati čast Jehovi svojim imetkom (Izr. 3:9). Kad svojim prilozima podupiremo obožavanje pravog Boga, samo vraćamo Jehovi ono što mu već pripada (1. Ljet. 29:14-16). Možda mislimo da ne možemo mnogo dati, ali svi možemo nešto učiniti ako to iskreno želimo (2. Kor. 8:12).

11 Jedna velika obitelj godinama je jednom tjedno pozivala na ručak ostarjeli bračni par specijalnih pionira. Iako je u toj obitelji bilo osmero djece, majka je znala reći: “Ako ima hrane za desetero, onda ima i za još dvoje.” Možda nam se čini da jedan ručak tjedno i nije baš mnogo, ali ti su pioniri sigurno bili jako zahvalni toj obitelji na gostoljubivosti. S druge strane, oni su bili pravi blagoslov za svoje domaćine. Svojim ohrabrujućim riječima i iskustvima iz službe pomogli su djeci da duhovno napreduju. Sva su djeca kasnije započela s punovremenom službom.

12. Kako imenovana braća daju dobar primjer ostalim članovima skupštine?

12 Od Nehemije možemo naučiti još nešto. Poput njega, imenovana braća danas prednjače u službi Jehovi i time pružaju dobar primjer drugim članovima skupštine. Na taj način starješine oponašaju i apostola Pavla. On je podupirao obožavanje pravog Boga i davao korisne savjete svojim suvjernicima. Naprimjer, dao je brojne praktične prijedloge u vezi s davanjem priloga (1. Kor. 16:1-3; 2. Kor. 9:5-7).

STAVITI DUHOVNE STVARI NA PRVO MJESTO U ŽIVOTU

13. Kako su neki Židovi pokazivali da ne poštuju dan počinka?

13 Pročitaj Nehemiju 13:15-21. Ako se zaokupimo materijalnim stvarima, s vremenom ćemo se udaljiti od Jehove.  Prema 2. Mojsijevoj 31:13, tjedni dan počinka trebao je podsjećati Izraelce da su posvećen narod. Taj su dan trebali odvojiti za molitvu, razmišljanje o Božjem Zakonu i štovanje Boga u krugu obitelji. No za neke Nehemijine sunarodnjake dan počinka bio je kao i svaki drugi dan, pa su i tada obavljali uobičajene poslove. Štovanje Jehove palo je u drugi plan. Kad je vidio što se događa, Nehemija je naredio da se šestog dana u sumrak zatvore gradska vrata i da se otjeraju strani trgovci prije nego što započne dan počinka.

14, 15. (a) Što bi nam se moglo dogoditi ako bismo se zaokupili svojim poslom i stjecanjem materijalnih stvari? (b) Kako možemo ući u Božji počinak?

14 Što možemo naučiti iz Nehemijinog primjera? Naprimjer, učimo da se ne smijemo zaokupiti svojim poslom i stjecanjem materijalnih stvari. U suprotnom bi nas posao mogao ometati u izvršavanju teokratskih aktivnosti, naročito ako ga volimo. Uvijek imajmo na umu Isusovo upozorenje da ne možemo robovati dvojici gospodara. (Pročitaj Mateja 6:24.) Nehemija je u Jeruzalemu mogao zaraditi mnogo novca i trgovati s Tircima i ostalima (Neh. 5:14-18). No on svoje vrijeme nije trošio na to, nego se trudio pomagati svojoj braći i svetiti Jehovino ime. Slično tome, i današnji starješine i sluge pomoćnici rade za dobrobit skupštine i zato ih njihovi suvjernici vole. Zahvaljujući tome među Božjim narodom vlada ljubav, mir i sigurnost (Ezek. 34:25, 28).

15 Iako kršćani ne moraju držati tjedni dan počinka, Pavao je rekao da “Božjem narodu preostaje subotnji počinak”. Zatim je dodao: “Tko uđe u Božji počinak, i sam počiva od djela svojih, kao i Bog od svojih” (Hebr. 4:9, 10). Kršćani mogu ući u Božji počinak tako da slušaju Jehovu i rade na ostvarenju njegovog nauma. Je li tebi i tvojoj obitelji najvažnije u životu odvojiti vrijeme za obiteljsko proučavanje, pohađanje sastanaka i službu propovijedanja? Možda ćemo morati odlučno dati do znanja svom šefu ili kolegama na poslu koliko su nam važne teokratske aktivnosti, posebno ako oni smatraju da su te aktivnosti nebitne. Ustvari, možda trebamo, simbolično govoreći, zatvoriti gradska vrata i otjerati Tirce kako bismo svetim stvarima dali prednost u svom životu i posvetili im potrebnu pažnju. Budući da smo posvećen narod, trebamo se upitati: Pokazuje li moj način života da mi je služba Jehovi na prvom mjestu? (Mat. 6:33).

SAČUVATI KRŠĆANSKI IDENTITET

16. Kako je u Nehemijino vrijeme Božji posvećeni narod gotovo izgubio svoj identitet?

16 Pročitaj Nehemiju 13:23-27U Nehemijino vrijeme Izraelci su se ženili tuđinkama. Kad je prvi put posjetio Jeruzalem, Nehemija je dao svim starješinama da potpišu dokument kojim su se zavjetovali da neće stupati u brak s pogankama (Neh. 9:38; 10:30). Međutim, kad se godinama kasnije vratio, zatekao je žalosno stanje. Židovi ne samo da su se ženili tuđinkama nego su gotovo izgubili svoj identitet kao Božji posvećen narod! Djeca tih tuđinki nisu znala čitati ni govoriti hebrejski. Bi li ta djeca kad odrastu osjećala da pripadaju izraelskom narodu ili bi sebe smatrala Ašdođanima, Amoncima ili Moapcima? Bi li mogli razumjeti Božji Zakon ako ne znaju hebrejski jezik? Kako bi mogli upoznati Jehovu i odlučiti se da služe njemu, a ne lažnim bogovima koje su štovale njihove majke? Trebalo je brzo  i odlučno nešto poduzeti, a Nehemija je to i učinio (Neh. 13:28).

Pomozi svojoj djeci da razviju blizak odnos s Jehovom (Vidi 17. i 18. odlomak)

17. Kako roditelji mogu pomoći svojoj djeci da razviju osobni odnos s Jehovom?

17 I mi trebamo poduzeti odlučne korake kako bismo pomogli svojoj djeci da razviju osjećaj pripadnosti Božjem narodu. Roditelji, upitajte se: Da li moja djeca dobro govore “čist jezik” biblijske istine? (Sef. 3:9). Otkrivaju li njihovi razgovori da na njih utječe Božji duh ili pak duh ovog svijeta? Nemoj se odmah obeshrabriti ako primijetiš da se u nečemu trebaju popraviti. Treba vremena da bi se naučio neki jezik, naročito ako nam nešto stalno otežava učenje. Imaj na umu da su tvoja djeca izložena ogromnom pritisku da pogaze svoja uvjerenja. Zato budi strpljiv i trudi se tijekom obiteljskog proučavanja i u drugim prilikama pomagati svojoj djeci da razviju blizak odnos s Jehovom (5. Mojs. 6:6-9). Naglašavaj im zašto je dobro biti drugačiji od Sotoninog svijeta (Ivan 17:15-17). Daj sve od sebe da dopreš do njihovog srca!

18. Zašto nitko ne može bolje od roditelja pomoći djeci da se predaju Jehovi?

18 Na koncu će svako dijete donijeti osobnu odluku hoće li služiti Bogu. Pa ipak, roditelji mogu uvelike pomoći svojoj djeci. Naprimjer, mogu im davati dobar primjer, odrediti jasna pravila ponašanja i razgovarati s njima o posljedicama odluka koje donose. Roditelji, nitko ne može bolje od vas pomoći vašoj djeci da duhovno napreduju i predaju se Jehovi! Oni trebaju vašu pomoć kako bi razvili osjećaj pripadnosti Božjem narodu i ostali na kršćanskom putu. Naravno, svi trebamo paziti da ne izgubimo svoje simbolične haljine. To znači da ne smijemo prestati razvijati kršćanske osobine i živjeti po Božjim mjerilima jer se po tome vidi da smo Kristovi sljedbenici (Otkr. 3:4, 5; 16:15).

“SJETI ME SE, BOŽE MOJ, PO DOBRU!”

19, 20. Kada će nas se Jehova sjetiti po dobru?

19 Prorok Malahija, jedan od Nehemijinih suvremenika, rekao je da se “počela pisati knjiga sjećanja o onima koji se boje Jehove i koji razmišljaju o imenu njegovu” (Mal. 3:16, 17). Bog nikada neće zaboraviti one koji osjećaju strahopoštovanje prema njemu i ljube njegovo ime (Hebr. 6:10).

20 Nehemija se molio: “Sjeti me se, Bože moj, po dobru!” (Neh. 13:31). I naše će ime biti zapisano u Božjoj knjizi sjećanja ako se budemo klonili lošeg društva, podupirali službu pravom Bogu, stavljali duhovne stvari na prvo mjesto u životu i čuvali svoj kršćanski identitet. Zato poslušajmo savjet: “Ispitujte jeste li u vjeri!” (2. Kor. 13:5). Ako ostanemo sveti u Jehovinim očima, on će nas se sjetiti po dobru.