Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Stražarska kula (izdanje za proučavanje)  |  travanj 2013.

Koristi Božju Riječ kako bi pomagao sebi i drugima

Koristi Božju Riječ kako bi pomagao sebi i drugima

Sve su naredbe tvoje ispravne u svemu (PSAL. 119:128)

1. Zašto se moramo u potpunosti pouzdati u Božju Riječ?

KAD starješine odlučuju može li interesent krenuti u službu propovijedanja, jedno od pitanja koje razmatraju glasi: “Može li se po izjavama osobe zaključiti da vjeruje kako je Biblija nadahnuta Božja Riječ?” * Osoba koja želi postati objavitelj, kao uostalom i svaki Božji sluga, mora jasno pokazati da vjeruje u to. Zašto je to važno? Ako imamo pouzdanje u Božju Riječ i ako smo je naučili vješto koristiti u službi propovijedanja, lakše ćemo pomagati drugima da upoznaju Jehovu i da budu spašeni.

2. Zašto se trebamo držati onoga što smo naučili?

2 Apostol Pavao naglasio je važnost Božje Riječi kad je Timoteju napisao: “Ostani u onome što si naučio i u što si se uvjerio.” Pavao je u tom retku govorio o biblijskim istinama koje su potaknule Timoteja da vjeruje u dobru vijest. Te su istine jednako djelovale i na nas. One nam i danas pomažu da ostanemo mudri kako bismo dobili spasenje (2. Tim. 3:14, 15). Kad ljudima želimo dokazati da je Bog autor Biblije, često koristimo Pavlove riječi iz 2. Timoteju 3:16. (Pročitaj.) Međutim, te riječi mogu koristiti i nama osobno. U nastavku ćemo detaljnije razmotriti taj redak. Tako ćemo se još više uvjeriti u to da su sva Jehovina učenja ispravna (Psal. 119:128).

“KORISNO ZA POUČAVANJE”

3-5. (a) Kako su ljudi reagirali na Petrov govor i zašto? (b) Zašto su mnogi Solunjani prihvatili istinu? (c) Što zadivi mnoge ljude kad im propovijedamo?

3 Isus je rekao izraelskom narodu: “Ja vam šaljem proroke i mudrace i učitelje” (Mat. 23:34). Pritom je  mislio na svoje učenike, koje je poučio da u službi propovijedanja koriste nadahnute spise. Na Pedesetnicu 33. apostol Petar, jedan od tih učitelja, održao je pred velikim mnoštvom ljudi u Jeruzalemu govor u kojem je citirao nekoliko odlomaka iz nadahnutih hebrejskih spisa. Kad su čuli kako je Petar objasnio te riječi, “probolo ih je u srcu”. Mnogi su se pokajali zbog svojih grijeha i molili Boga da im oprosti. Tom je prilikom oko tri tisuće ljudi postalo kršćanima (Djela 2:37-41).

4 Jedan drugi učitelj, apostol Pavao, propovijedao je dobru vijest i u mnogim mjestima izvan Jeruzalema. Naprimjer, u makedonskom gradu Solunu propovijedao je Židovima koji su dolazili u sinagogu. “Tri je subote s njima raspravljao na temelju Pisama, objašnjavajući i dokazujući onim što je napisano da je trebalo da Krist trpi i ustane iz mrtvih.” Kako su Židovi reagirali na njegovo propovijedanje? U izvještaju piše: “Stoga su neki od njih postali vjernici (...), a tako i veliko mnoštvo Grka” (Djela 17:1-4).

5 I danas su mnogi zadivljeni kad vide kako Božji sluge koriste Bibliju. Nakon što je jedan čovjek u Švicarskoj saslušao naše sestre koje su mu pročitale biblijski redak, upitao ih je: “Iz koje ste vi organizacije?” Sestra mu je odgovorila: “Mi smo Jehovini svjedoci.” On je nato rekao: “To sam i mislio. Tko bi mi drugi došao na vrata i čitao Bibliju?”

6, 7. (a) Kako oni koji poučavaju u skupštini mogu djelotvorno koristiti Bibliju? (b) Kako možemo djelotvorno koristiti Bibliju na biblijskim tečajevima?

6 Kako možemo još bolje koristiti Bibliju dok poučavamo druge? Ako poučavaš s podija, ono što govoriš potkrijepi biblijskim recima. Umjesto da prepričavaš ključne retke ili da ih čitaš s papira ili pak s nekog elektroničkog uređaja, otvori Bibliju i čitaj izravno iz nje. Potakni prisutne da i oni to učine. Osim toga, objasni im što znače ti reci i kako im oni mogu pomoći da se približe Jehovi. Umjesto da koristiš komplicirane usporedbe ili pričaš iskustva kojima je jedina svrha nasmijati prisutne, iskoristi vrijeme da govoriš o Božjoj Riječi.

7 Na što trebamo obratiti pažnju kad vodimo biblijske tečajeve? Moramo paziti da prilikom pripreme ne preskačemo biblijske retke koji su navedeni u našim publikacijama. Trebamo poticati interesenta da pročita sve retke dok se priprema za tečaj i pomagati mu da ih razumije. Kako to možemo činiti? Ne bi bilo dobro da naširoko objašnjavamo svaku misao i tako tečaj pretvorimo u predavanje, nego trebamo poticati interesenta da izrazi svoje mišljenje. Umjesto da mu govorimo u što treba vjerovati ili kako treba postupati, možemo mu postavljati ciljana pitanja koja će mu pomoći da donese ispravan zaključak. *

KORISNO “ZA UKORAVANJE”

8. Kakvu je borbu vodio Pavao?

8 Obično smatramo da su starješine zaduženi za ukoravanje. Istina, starješine trebaju ukoravati “one koji čine grijeh” (1. Tim. 5:20; Titu 1:13). No važno je i da mi ukoravamo sami sebe. Pavao je bio zreo kršćanin koji je imao čistu savjest (2. Tim. 1:3). Pa ipak, napisao je: “U svojim udovima vidim drugi zakon koji ratuje protiv zakona mojega uma i zarobljava me zakonom grijeha.” Ako razmotrimo pozadinu tih riječi, bolje ćemo razumjeti kakvu je borbu  Pavao vodio da nadvlada svoje slabosti. (Pročitaj Rimljanima 7:21-25.)

9, 10. (a) S kojim se slabostima borio Pavao? (b) Kako se Pavao vjerojatno borio protiv grijeha?

9 S kojim se slabostima borio Pavao? Iako ih nije konkretno naveo, u pismu Timoteju napisao je za sebe da je bio “drznik” (1. Tim. 1:13). Prije svog obraćenja žestoko je progonio kršćane. Priznao je što je osjećao prema Kristovim sljedbenicima kad je rekao: “Bio sam toliko bijesan na njih da sam ih progonio čak i u udaljenim gradovima” (Djela 26:11). Pavao je naučio svladavati se, no ponekad je s teškom mukom kontrolirao svoje osjećaje i zauzdavao jezik (Djela 15:36-39). Što mu je u tome pomoglo?

10 U svojoj poslanici Korinćanima opisao je na koji je način ukoravao samog sebe. (Pročitaj 1. Korinćanima 9:26, 27.) Slikovito govoreći, tukao je svoje nesavršeno tijelo. Vjerojatno je tražio savjete u svetim spisima, molio Jehovu da mu pomogne primjenjivati ih i silno se trudio da se popravi. * Njegov nam primjer može biti jako poučan jer se i mi borimo protiv grešnih sklonosti.

11. Kako se možemo preispitivati?

11 Ne smijemo misliti da smo dovoljno napredovali i da se više ne trebamo boriti protiv svojih slabosti. Umjesto toga, moramo se preispitivati kako bismo bili sigurni da živimo u skladu s istinom (2. Kor. 13:5). Kad čitamo retke poput Kološanima 3:5-10, dobro je da se pitamo: Dajem li sve od sebe kako bih usmrtio svoje grešne sklonosti ili sve više snižavam svoja moralna mjerila? Da li odmah zatvorim internetsku stranicu s nemoralnim sadržajem koja mi se iznenada pojavila? Da li pretražujem stranice koje sadrže nedolične slike i tekstove? Budemo li primjenjivali savjete iz Božje Riječi, to će nam pomoći da bdijemo i budemo trezveni (1. Sol. 5:6-8).

KORISNO “ZA POPRAVLJANJE”

12, 13. (a) Što nam treba biti cilj kad ispravljamo kriva gledišta i kako se u tome možemo ugledati na Isusa? (b) Kakav govor trebamo izbjegavati kad želimo riješiti neki problem?

12 Grčki izraz preveden s “popravljanje” znači i “ispravljanje pogreške, usavršavanje”. Ponekad moramo poduzeti korake da ispravimo krivo mišljenje koje je netko stekao jer je pogrešno protumačio naše riječi ili postupke. Naprimjer, židovski vjerski vođe prigovarali su jer je Isus bio ljubazan prema “poreznicima i grešnicima”. On im je nato rekao: “Zdravi ne trebaju liječnika, nego bolesni. Idite, dakle, i naučite što znači ovo: ‘Hoću milosrđe, a ne žrtvu’” (Mat. 9:11-13). Svima je strpljivo i blago objašnjavao Božje zapovijedi. Tako su ponizne osobe uvidjele da je Jehova “Bog milosrdan i dobrostiv, spor na gnjev, pun milosti i istine” (2. Mojs. 34:6). Božji Sin trudio se ispraviti kriva gledišta, pa su mnogi povjerovali u dobru vijest.

13 Iz Isusovog primjera učimo kako trebamo pomagati drugima. Kad se pojavi problem između dvije osobe, neki otresito kažu: “Želim nešto s tobom raščistiti.” No takvo ponašanje nije u skladu s riječima iz 2. Timoteju 3:16. Božja Riječ ne daje nam pravo da budemo osorni prema drugima. Oštre su riječi poput mača koji probada — rijetko donose išta dobro, a nanose veliku bol (Izr. 12:18).

14-16. (a) Kako starješine mogu pomoći suvjernicima da riješe svoje probleme? (b) Kako roditelji mogu pomoći djeci da isprave svoja gledišta?

 14 Kako možemo strpljivo i obzirno pomagati drugima da riješe svoje probleme? Zamislimo da neki bračni par koji se često svađa zamoli starješinu da im pomogne riješiti taj problem. Što će starješina učiniti? Sigurno neće stati ni na čiju stranu, nego će im ukazati na neka biblijska načela. Možda će pritom koristiti misli iz 3. poglavlja knjige Tajna obiteljske sreće. U tom će razgovoru muž i žena možda uvidjeti koje savjete trebaju još bolje primjenjivati. Kasnije ih starješina može pitati da li se situacija popravila i ponuditi im dodatnu pomoć ako je to potrebno.

 15 Kako roditelji mogu pomoći djeci da isprave svoja gledišta i duhovno napreduju? Zamisli da želiš pomoći svojoj kćeri tinejdžerici da se kloni lošeg društva. Najprije trebaš saznati s kim se druži. Ako si zabrinut zbog onoga što si saznao, razgovaraj s njom, možda na temelju knjige Pitanja mladih djelotvorni odgovori, 2. svezak. Isto tako, provodi s njom više vremena. Obrati pažnju i na njeno raspoloženje dok ste u službi propovijedanja ili dok se zabavljate kao obitelj. Budeš li strpljiv i obziran prema njoj, osjetit će da je voliš i da se brineš za nju. To će je vjerojatno potaknuti da posluša tvoje savjete i ne donese katastrofalne odluke u životu.

Roditelji mogu pomoći svojoj djeci da izbjegnu mnoge probleme ako ih pomoću Biblije blago ispravljaju i ukoravaju (Vidi 15. odlomak)

16 Budi jednako strpljiv i obziran kad hrabriš one koji su bolesni, one koji su zabrinuti jer su ostali bez posla ili one koji ne razumiju neka biblijska učenja. Jehovin narod doživljava velike blagoslove zato što koristi Božju Riječ kako bi rješavao probleme i ispravljao kriva gledišta.

 KORISNO “ZA ODGAJANJE U PRAVEDNOSTI”

17. Zašto trebamo biti zahvalni za opomene koje dobivamo?

17 Izraz “odgajanje” prijevod je grčke riječi koja ima vrlo široko značenje i može se prevesti pojmovima “odgoj, obrazovanje, pouka, opomena, ukor, kazna, stega, obuzdavanje”. Biblija kaže: “Nikakvo ukoravanje isprva ne pričinjava radost, nego žalost, ali onima koji su njime poučeni poslije donosi plod pun mira — pravednost” (Hebr. 12:11). Mnogi kršćani koji su odrasli u istini kažu da im je koristilo što su ih roditelji ukoravali i opominjali dok su bili djeca. Slično tome, budemo li prihvaćali opomene koje nam naš nebeski Otac Jehova daje preko starješina, ostat ćemo na putu koji vodi u život (Izr. 4:13).

18, 19. (a) Zašto je važno držati se savjeta iz Mudrih izreka 18:13? (b) Kako grešnici često reagiraju ako su starješine blagi i obzirni prema njima?

18 Prava je umjetnost nekoga savjetovati ili opomenuti na ispravan način. Jehova je rekao kršćanima da to čine “u pravednosti” (2. Tim. 3:16). Dakle, trebamo se voditi biblijskim načelima kad opominjemo ili ukoravamo druge. Jedno takvo načelo nalazi se u Mudrim izrekama 18:13 i ono glasi: “Tko odgovara prije nego što sasluša, to mu je ludost i sramota.” Stoga, kad starješine saznaju da je neki suvjernik počinio ozbiljan grijeh, oni moraju pažljivo ispitati tu stvar da bi se upoznali sa svim činjenicama (5. Mojs. 13:14). Tek tada mogu ukoriti ili opomenuti “u pravednosti”.

19 Osim toga, Božja Riječ savjetuje starješinama da blago ispravljaju svoju braću. (Pročitaj 2. Timoteju 2:24-26.) Istina, osoba koja je zgriješila možda je nanijela sramotu Jehovi ili povrijedila druge. Međutim, ako se starješina razljuti dok savjetuje takvu osobu, neće joj uspjeti pomoći. No ako oponaša Boga i trudi se biti dobrostiv, možda će grešnika potaknuti da se pokaje (Rim. 2:4).

20. Koja načela roditelji trebaju primjenjivati dok odgajaju djecu?

20 Roditelji moraju primjenjivati biblijska načela da bi svoju djecu odgajali “stegom Jehovinom” i pomagali im da “usvoje njegov način razmišljanja” (Efež. 6:4). Naprimjer, otac ne bi trebao kazniti svog sina samo zato što mu je netko rekao da se dječak loše ponašao. Osim toga, u kršćanskoj obitelji nema mjesta gnjevu i nasilju. Budući da je “Jehova pun samilosti i milosrdan”, i roditelji trebaju pokazivati takve lijepe osobine dok odgajaju djecu (Jak. 5:11).

JEHOVIN DRAGOCJENI DAR

21, 22. Koje riječi iz Psalma 119:97-104 najbolje opisuju ono što osjećaš prema Jehovinoj Riječi?

21 Jedan Božji sluga objasnio je zašto ljubi Jehovin zakon. (Pročitaj Psalam 119:97-104.) Proučavajući taj zakon, stekao je mudrost i razboritost. Budući da se držao Božjih savjeta, nije krenuo krivim putem i tako je izbjegao mnoge boli. Uživao je proučavati Božji zakon. Čvrsto je odlučio slušati Boga jer su mu njegovi savjeti donijeli mnogo dobra.

22 Da li ti cijeniš Bibliju? Ona ti pomaže da ojačaš svoju vjeru u to da će Bog ispuniti svoj naum. Njeni nadahnuti savjeti štite te od pogubnih posljedica grijeha. Ako je vješto koristiš u službi propovijedanja, možeš i drugima pomoći da dođu na put života i ostanu na njemu. Koristimo Bibliju najviše što možemo dok služimo našem mudrom i brižnom Bogu Jehovi!

^ odl. 1 Vidi knjigu Organizirano izvršavajmo Jehovinu volju, stranica 79.

^ odl. 7 Dok je poučavao, Isus je često pitao ljude: “Što mislite?” a zatim je pričekao odgovor (Mat. 18:12; 21:28; 22:42).

^ odl. 10 Pavao nas u svojim poslanicama često hrabri da se borimo protiv grešnih sklonosti (Rim. 6:12; Gal. 5:16-18). Stoga je razumno zaključiti da je i sam primjenjivao savjete koje je davao drugima (Rim. 2:21).