Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Stražarska kula (izdanje za proučavanje)  |  ožujak 2013.

Imaš li srce koje poznaje Jehovu?

Imaš li srce koje poznaje Jehovu?

Dat ću im srce da me poznaju da sam ja Jehova. I bit će narod moj (JER. 24:7)

1, 2. Koju je usporedbu koristio Jehova?

VOLIŠ li jesti smokve, bilo svježe bilo suhe? Mnogi ih jako vole, pa se smokve zato uzgajaju diljem svijeta. Smokve su bile jako cijenjene u starom Izraelu (Nah. 3:12; Luka 13:6-9). Budući da sadrže vlakna, antioksidanse i minerale, neki smatraju da su dobre za srce.

2 Jehova je jednom prilikom koristio usporedbu o smokvama kako bi ukazao na stanje ljudskog srca. On nije govorio o hranjivoj vrijednosti smokava, nego ih je spominjao u prenesenom smislu. Ono što je rekao preko proroka Jeremije može se primijeniti na tvoje srce i na srce tvojih voljenih. Dok budemo razmatrali njegove riječi, razmišljaj o tome što iz njih možemo naučiti mi kršćani.

3. Što predočavaju smokve iz 24. poglavlja Jeremije?

3 Pogledajmo najprije što je u Jeremijino vrijeme Bog rekao o smokvama. Godine 617. pr. n. e. stanovnici Jude bili su u lošem duhovnom stanju. Bog je Jeremiji dao viziju u kojoj je najavio što će se dogoditi u budućnosti. U toj viziji Jeremija je vidio dvije vrste smokava — “vrlo dobre” i “vrlo loše” smokve. (Pročitaj Jeremiju 24:1-3.) Loše smokve predočavale su kralja Sidkiju i njemu slične pojedince kojima su kralj Nebukadnezar i njegova vojska nanijeli strašan poraz. No što možemo reći za Ezekijela, Danijela i njegova tri prijatelja koji su se već nalazili u Babilonu te o nekim Židovima koji su uskoro trebali biti onamo odvedeni? Oni su bili nalik dobrim smokvama. Neki od tih Židova trebali su se s vremenom vratiti u svoju domovinu kako bi obnovili Jeruzalem i njegov hram. Upravo se to i dogodilo (Jer. 24:8-10; 25:11, 12; 29:10).

4. Što je Jehova rekao o dobrim smokvama i zašto su nam njegove riječi ohrabrujuće?

4 Jehova je za ljude koji su bili predočeni dobrim smokvama rekao: “Dat ću im srce da me poznaju da  sam ja Jehova. I bit će narod moj” (Jer. 24:7). Te ohrabrujuće riječi izabrane su za tematski redak ovog članka. U tom retku izraz “srce” odnosi se na naše želje i sklonosti. Bog želi ljudima dati srce koje će im omogućiti da ga upoznaju. Sigurno i ti želiš imati takvo srce i biti dio njegovog naroda. Da bi to postigao, trebaš proučavati i primjenjivati Božju Riječ, pokajati se za prijašnje grijehe i obratiti se, predati svoj život Bogu te se krstiti u ime Oca, Sina i svetog duha (Mat. 28:19, 20; Djela 3:19). Možda si već poduzeo te korake ili pak redovito dolaziš na sastanke Jehovinih svjedoka i radiš na tome da postaneš Jehovin sluga.

5. O kome je prvenstveno pisao Jeremija?

5 Bez obzira na to jesmo li poduzeli samo neke ili sve navedene korake, i dalje trebamo voditi računa o svojim stavovima i postupcima. Zašto je to važno možemo vidjeti iz drugih redaka u kojima je Jeremija pisao o srcu. Neka poglavlja knjige proroka Jeremije govore o narodima koji su živjeli oko Jude, no njegova knjiga uglavnom govori o stanovnicima Jude tijekom vladavine petorice njihovih kraljeva (Jer. 1:15, 16). Jeremija je prvenstveno pisao o muškarcima, ženama i djeci koji su služili Jehovi. Njihovi su preci dragovoljno izabrali da budu narod predan Bogu (2. Mojs. 19:3-8). I u Jeremijino vrijeme Židovi su potvrdili da su predani Bogu. Rekli su: “Dolazimo k tebi, jer ti si, Jehova, Bog naš” (Jer. 3:22). No što misliš, u kakvom je stanju bilo njihovo srce?

TREBAMO LI NAPRAVITI “ZAHVAT” NA SVOM SRCU?

6. Zašto nas treba naročito zanimati što Bog kaže o srcu?

6 Liječnici koriste naprednu tehnologiju kako bi ustanovili u kakvom je stanju nečije srce i kako ono radi. No Jehova može učiniti puno više od toga, kao što je i učinio u Jeremijino vrijeme. O Jehovinoj izvanrednoj sposobnosti svjedoče sljedeće njegove riječi: “Srce je varljivije od svega i na sve je spremno. Tko može proniknuti u njega? Ja, Jehova, istražujem srce (...), da bih dao svakome prema putevima njegovim, prema plodovima djela njegovih” (Jer. 17:9, 10). To istraživanje srca ne odnosi se na liječnički pregled doslovnog srca, koje tijekom života dugog 70 do 80 godina može imati oko tri milijarde otkucaja. Jehova je govorio o simboličnom srcu. U Bibliji se izraz “srce” odnosi na čovjekovu nutrinu i uključuje njegove želje, misli, sklonosti, stavove i ciljeve. I ti imaš takvo srce. Bog će ispitati tvoje srce, a u određenoj mjeri to možeš učiniti i ti.

7. Kako je Jeremija opisao srce većine svojih sunarodnjaka?

7 Prije nego što ispitamo svoje srce, razmislimo u kakvom je stanju bilo simbolično srce većine Židova u Jeremijino vrijeme. Kad je opisivao njihovo srce, prorok Jeremija upotrijebio je jedan neobičan izraz. Rekao je: “Sav je dom Izraelov srca neobrezana.” Jeremija nije govorio o uobičajenom obrezanju kojem su se podvrgavali muški pripadnici židovskog naroda jer je kazao: “‘Evo, dolaze dani’, kaže Jehova, ‘kad ću na odgovornost pozvati sve koji su obrezani, ali su ipak u neobrezanju.’” Dakle, čak su i obrezani Židovi bili “srca neobrezana” (Jer. 9:25, 26). Što onda znače te riječi?

8, 9. Kakvo je bilo srce većine Židova i što su trebali učiniti?

8 Da bismo lakše razumjeli što znači biti “srca neobrezana”, zapazimo na što je Bog potaknuo Židove: “Obrežite srce svoje, narode Judin i stanovnici Jeruzalema, da gnjev moj ne dođe  (...) zbog zlih djela vaših!” Što ih je poticalo na zla djela? Ono što je bilo u njihovoj nutrini, u njihovom srcu. (Pročitaj Marka 7:20-23.) Bog je preko Jeremije jasno otkrio uzrok zlih djela Židova. Njihovo je srce bilo tvrdokorno i buntovno. Njihovi poticaji i način razmišljanja nisu bili Jehovi po volji. (Pročitaj Jeremiju 5:23, 24; 7:24-26.) Bog im je rekao: “Obrežite se Jehovi, obrežite srce svoje!” (Jer. 4:4; 18:11, 12).

9 Dakle, Židovi u Jeremijino vrijeme trebali su, simbolično govoreći, napraviti zahvat na svom srcu, odnosno “obrezati” svoje srce, kao što su to trebali učiniti i Izraelci u Mojsijevo vrijeme (5. Mojs. 10:16; 30:6). Kako su mogli “obrezati” svoje srce? Tako da odbace sve što je negativno utjecalo na njega — način razmišljanja, želje i poticaje koji su se kosili s Božjim zapovijedima (Djela 7:51).

KAKO MOŽEMO IMATI SRCE KOJE POZNAJE JEHOVU?

10. Što trebamo činiti po uzoru na Davida?

10 Doista možemo biti zahvalni Bogu što nam je omogućio da razumijemo što je simbolično srce! No netko bi se mogao pitati zašto je to važno za Jehovine sluge u današnje vrijeme. Za razliku od mnogih Židova u prošlosti, većina kršćana ne čini zlo i ne nalikuje “lošim smokvama”. Upravo suprotno, današnji Božji sluge odani su i čisti. No razmislimo o molbi koju je David uputio Jehovi: “Pronikni u nutrinu moju, Bože, i upoznaj srce moje! Ispitaj me i upoznaj tjeskobne misli moje, vidi ima li u meni išta što me navodi na put pogubni!” (Psal. 17:3; 139:23, 24).

11, 12. (a) Zašto svatko od nas treba ispitati svoje srce? (b) Što Bog neće učiniti?

11 Jehova želi da svi mi činimo ono što je njemu po volji i da ostanemo u dobrom odnosu s njim. Jeremija je o pravednicima rekao: “Ti, Jehova nad vojskama, ispituješ pravednika, vidiš bubrege i srce” (Jer. 20:12). Ako Svemogući Bog ispituje čak i srce pravednih osoba, ne bismo li onda trebali iskreno ispitati svoje srce? (Pročitaj Psalam 11:5.) Možda ćemo pritom otkriti neko gledište, cilj ili skriveni osjećaj koji ne dolikuje pravim kršćanima. Možda u svom srcu pronađemo nešto što ga čini neosjetljivim i što trebamo “obrezati”, odnosno ukloniti iz svog srca. Simbolično govoreći, to bi bio operativni zahvat na našem srcu. Ako se slažeš da bi trebao ispitati svoje simbolično srce, čemu trebaš obratiti pažnju? Kako možeš učiniti potrebne promjene? (Jer. 4:4).

12 Jedno je sigurno — Jehova nas neće prisiljavati da se promijenimo. On je za “dobre smokve” rekao: “Dat ću im srce da me poznaju.” Nije rekao da će ih prisiliti da promijene svoje srce. Oni su u svom srcu trebali osjetiti želju da upoznaju Boga. Ne bismo li i mi to trebali?

Ako ispitujemo svoje srce i borimo se protiv neispravnih želja, dobit ćemo mnoge blagoslove

13, 14. Kako kršćaninu može nauditi vlastito srce?

13 Isus je rekao: “Iz srca izlaze zle misli, ubojstva, preljubi, bludništva, krađe,  lažna svjedočenja, hule” (Mat. 15:19). Ako nekog brata njegovo neosjetljivo srce navede na preljub ili blud i on se ne pokaje, mogao bi zauvijek izgubiti Božju naklonost. No čak i onaj tko nije učinio takav grijeh možda dopušta da mu se u srcu razvija neka neispravna želja. (Pročitaj Mateja 5:27, 28.) Zbog toga je korisno ispitati svoje srce. Ako to pažljivo učiniš, hoćeš li otkriti da gajiš neispravne osjećaje prema nekoj osobi suprotnog spola, da imaš skrivene želje koje Bog ne odobrava i koje treba iskorijeniti?

14 Slično tome, neki brat možda nije doslovno ubio nekog sukršćanina, ali dopušta da u njegovom srcu raste gnjev koji kasnije može prerasti u mržnju prema toj osobi (3. Mojs. 19:17). Hoće li taj brat dati sve od sebe da pobijedi te osjećaje kako njegovo srce ne bi postalo neosjetljivo? (Mat. 5:21, 22).

15, 16. (a) Navedi primjer koji pokazuje kako kršćanin može biti “srca neobrezana”. (b) Što misliš, zašto se Jehovi ne dopada “neobrezano” srce?

15 Drago nam je što većina kršćana nema takvih problema sa srcem. No Isus je spomenuo i “zle misli”. To su stavovi ili gledišta koji mogu negativno utjecati na mnoga područja života. Naprimjer, netko možda ima iskrivljeno gledište o tome što znači biti odan svojoj obitelji. Naravno, kršćani ne žele biti poput većine ljudi, koji su u ovim “posljednjim danima” bezosjećajni prema članovima svoje obitelji (2. Tim. 3:1, 3, bilješka). Međutim, kršćani bi mogli otići predaleko u pokazivanju odanosti članovima obitelji. Mnogi kažu da “krv nije voda”. Stoga pod svaku cijenu brane svoju obitelj ili staju na njenu stranu i osobno shvaćaju svaku uvredu koju netko nanese nekome iz njihove obitelji. Prisjeti se što su učinila Dinina braća jer su ih obuzeli slični snažni osjećaji (1. Mojs. 34:13, 25-30). Zamisli samo što je Abšalom morao osjećati u svom srcu da je odlučio ubiti svog polubrata Amnona (2. Sam. 13:1-30). Nisu li “zle misli” stajale iza svih tih postupaka?

16 Naravno, pravi kršćani neće nekome oduzeti život. No da li gaje negativne osjećaje prema suvjerniku koji je uvrijedio nekog člana njihove obitelji, bilo da se radi o stvarnoj uvredi ili o nečemu što su oni tako doživjeli? Možda ne žele ići u goste kod suvjernika koji se po njihovom mišljenju ružno ponio prema nekom članu njihove obitelji ili pak ne žele ugostiti tu osobu (Hebr. 13:1, 2). Preko  takvih negativnih osjećaja i negostoljubivosti ne bi se smjelo olako prelaziti jer su oni dokaz pomanjkanja ljubavi. Jehova bi na temelju toga mogao zaključi da je naše srce “neobrezano” (Jer. 9:25, 26). Prisjeti se da je Jehova potaknuo Židove: “Obrežite srce svoje!” (Jer. 4:4).

STEĆI I SAČUVATI SRCE KOJE POZNAJE BOGA

17. Kako nam strah pred Jehovom pomaže da bolje reagiramo na njegove savjete?

17 Što bi trebao učiniti ako si ispitao svoje simbolično srce i utvrdio da ne reagiraš na Jehovine savjete onako kako bi trebao i da je tvoje srce u određenoj mjeri “neobrezano”? Možda si u svom srcu otkrio strah od ljudi, čežnju za ugledom ili novcem ili čak tvrdoglavost i samovolju. Ne bi bio prvi koji ima takav problem (Jer. 7:24; 11:8). Jeremija je napisao da su nevjerni Židovi u njegovo vrijeme imali “srce tvrdokorno i buntovno”. Zatim je dodao: “Nisu rekli u srcu svojemu: ‘Bojmo se Jehove, Boga svojega, onoga koji daje kišu, kišu jesenju!’” (Jer. 5:23, 24). Iz ovih riječi možemo zaključiti da ćemo lakše “obrezati” svoje srce ako se bojimo Jehove i cijenimo ga. Takav zdrav strah može svakome od nas pomoći da učinimo potrebne promjene u svom srcu i napravimo sve što Jehova traži od nas.

18. Što je Jehova obećao sudionicima novog saveza?

18 Budemo li se trudili tako postupati, Jehova će nam dati srce koje će nam omogućiti da ga upoznamo. Ustvari, on je obećao da će dati takvo srce pomazanim kršćanima s kojima je sklopio novi savez. Rekao je: “Stavit ću zakon svoj u njih i upisat ću ga u srca njihova. I bit ću Bog njihov, a oni će biti narod moj.” Hoće li oni doista upoznati Jehovu kao osobu? Jehova je u nastavku rekao: “Nitko više neće učiti druga svojega ni brata svojega, govoreći: ‘Upoznajte Jehovu!’ Jer oni će me svi poznavati, od najmanjega do najvećega (...). I oprostit ću im prijestup njihov i grijeha se njihova više neću sjećati” (Jer. 31:31-34). *

19. Kakva budućnost čeka prave kršćane?

19 Bez obzira na to hoćeš li vječne blagoslove novog saveza iskusiti na nebu ili na Zemlji, trebaš imati jaku želju da dobro upoznaš Jehovu i budeš dio njegovog naroda. No te blagoslove možeš dobiti samo ako su ti na temelju Kristove otkupne žrtve oprošteni grijesi. Sama činjenica da ti mogu biti oprošteni grijesi trebala bi te potaknuti da i ti opraštaš drugima, čak i onima prema kojima gajiš jako negativne osjećaje. Ako se potrudiš iz svog srca ukloniti sav gnjev i mržnju, to će dobro djelovati na tvoje srce. Time ćeš pokazati da želiš služiti Jehovi, ali i da ga sve bolje poznaješ. Tada će se i na tebe odnositi ono što je Jehova rekao preko Jeremije: “Tražit ćete me, i naći ćete me, jer ćete me tražiti svim srcem svojim. I dat ću vam da me nađete” (Jer. 29:13, 14).

^ odl. 18 O novom savezu govori se u 14. poglavlju knjige Jeremijine knjige — Božja poruka za nas.