Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

Nesretne sestre koje su “podigle dom Izraelov”

Nesretne sestre koje su “podigle dom Izraelov”

 Nesretne sestre koje su “podigle dom Izraelov”

BLIŽILA se zora i Lea je znala da će istina uskoro izaći na vidjelo. Jakov, u čijem je naručju ležala, uskoro je trebao otkriti da pored njega nije Rahela, njena mlađa sestra. Lea je na očev zahtjev, vjerojatno s gustim velom preko glave, te noći legla u bračni krevet Jakova i Rahele.

Zamisli kako se samo Jakov osjećao kad je ujutro saznao istinu! Ogorčen, otišao je to raspraviti s Leinim ocem Labanom. U međuvremenu je Lea vjerojatno razmišljala o svojoj ulozi u toj prijevari i o tome kakve će dugoročne posljedice to imati. Priča o Lei i Raheli važan je dio biblijske povijesti. Ona ujedno pokazuje kolika je vrijednost monogamije i bračne vjernosti.

Neznanac kod bunara

Sedam godina prije tog događaja Rahela je dotrčala svom ocu kako bi mu rekla da je kod bunara upoznala neznanca koji tvrdi da je njihov rođak. Ispostavilo se da je to njen bratić Jakov, sin sestre njenog oca i obožavatelj Jehove. Mjesec dana kasnije Jakov je ponudio Labanu da će mu služiti sedam godina ako za to dobije Rahelinu ruku. Uvidjevši da je njegov nećak marljiv radnik i svjestan toga da je u njihovom narodu uobičajeno da se brak sklapa između rođaka, Laban je pristao (1. Mojsijeva 29:1-19).

Jakovljeva ljubav prema Raheli nije bila tek prolazna zaljubljenost. Njihove zaruke, koje su trajale sedam godina, “u očima su njegovim bile kao nekoliko dana, jer ju je volio” (1. Mojsijeva 29:20). Činjenica da je Jakov volio Rahelu sve do njene smrti ukazuje na to da je imala puno lijepih osobina.

Je li se i Lea željela udati za nekoga tko služi Jehovi? Biblija o tome ne govori, ali otkriva nam kakve su bile Labanove zamisli o njenoj udaji. Kad se navršilo sedam godina Rahelinih zaruka, Laban je priredio svadbenu gozbu. No iz biblijskog izvještaja saznajemo da je navečer k Jakovu odveo Leu kako bi “legao s njom” (1. Mojsijeva 29:23).

Je li Lea došla na ideju da prevare Jakova ili je naprosto morala poslušati oca? Gdje je u to vrijeme bila Rahela? Je li znala što se događa? Ako je znala, kako se osjećala? Je li se mogla suprotstaviti volji svog autoritarnog oca? Biblija ne daje odgovore na ta pitanja. Što god da su Rahela i Lea mislile o svemu tome, Jakov je bio jako razočaran kad je shvatio da je prevaren te je Labanu, a ne njegovim kćerima, prigovorio: “Zar ti nisam služio za Rahelu? Zašto si me prevario?” Što mu je Laban odgovorio?  “Nije običaj udati mlađu prije starije. Proslavi do kraja ovaj tjedan s ovom ženom, a onda ćeš dobiti i drugu ženu za drugih sedam godina službe koju ćeš služiti kod mene” (1. Mojsijeva 29:25-27). Tako je Jakov bio prisiljen na poligamni brak, koji je kasnije u njegovoj obitelji bio uzrok velike ljubomore.

Nesretna obitelj

Jakov je volio Rahelu. Kad je Bog vidio da Lea “nije voljena” kao Rahela, otvorio joj je maternicu, a Rahela je ostala nerotkinja. No Lea je željela više od djece — željela je da je Jakov voli. Shvativši da on voli samo Rahelu, postala je nesretna. Pa ipak, nadala se da će je Jakov zavoljeti zbog toga što mu je rodila prvog sina, Rubena, čije ime znači “gledajte, sin!” Iz izvještaja saznajemo zašto ga je tako nazvala. Rekla je: “Jehova je pogledao na nevolju moju, pa će me sada muž moj zavoljeti.” No to se nije desilo ni tada ni kad je rodila drugog sina. Lea je tog drugog sina nazvala Šimun, što znači “čuti”. Pritom je rekla: “Jehova je čuo da nisam voljena, pa mi je dao i ovoga” (1. Mojsijeva 29:30-33).

Iz te Leine izjave proizlazi da se puno molila u vezi sa svojim problemom. Izgleda da je Lea bila bogobojazna žena. No njena joj je bol ostala i nakon što je rodila trećeg sina, Levija. Davši mu to ime, koje znači “privržen”, rekla je: “Sad će mi muž biti privržen, jer sam mu rodila tri sina.” No izgleda da joj Jakov nije postao ništa privrženiji. Možda se Lea na koncu pomirila s tim jer ime njenog četvrtog sina ne ukazuje na to da je i dalje gajila nadu u to da će se njen i Jakovljev odnos poboljšati. Čak naprotiv, Judino je ime izraz njene zahvalnosti Bogu. Ono znači “hvaljen”, odnosno “slavljen”. Lea je jednostavno rekla: “Ovaj put hvalit ću Jehovu” (1. Mojsijeva 29:34, 35).

Lea je doista bila nesretna, no ni Rahela nije bila ništa sretnija. Ona je preklinjala Jakova: “Daj mi djece, inače ću umrijeti!” (1. Mojsijeva 30:1). Rahela je imala Jakovljevu ljubav, no željela je postati majka. Lea je imala djecu, no čeznula je za ljubavlju  svog muža. Obje su željele ono što je imala ona druga i nijedna od njih nije bila sretna. Obje su voljele Jakova i željele su mu roditi djecu. Obje su bile ljubomorne jedna na drugu. U njihovoj je obitelji doista vladala žalosna situacija!

Rahelina djeca

U to se vrijeme neplodnost smatrala sramotom. Bog je Abrahamu, Izaku i Jakovu obećao da će putem njihove obitelji doći “potomstvo” preko kojeg će se blagosloviti svi narodi (1. Mojsijeva 26:4; 28:14). No Rahela nije imala djece. Jakov je smatrao da joj jedino Bog može dati sinove i omogućiti joj da doživi taj blagoslov. No Rahela je bila nestrpljiva. “Evo robinje moje Bilhe”, rekla je. “Lezi s njom, pa neka rodi na koljenima mojim da po njoj i ja dobijem djecu” (1. Mojsijeva 30:2, 3).

Možda nam je teško shvatiti Rahelin način razmišljanja. No bračni ugovori iz drevnih vremena pokazuju da je na Bliskom istoku bilo uobičajeno da žena koja je nerotkinja da svom mužu služavku kako bi mu rodila nasljednika * (1. Mojsijeva 16:1-3). Ponekad se takvu djecu robinja smatralo djecom muževljeve žene.

Kad je Bilha rodila dječaka, Rahela je radosno rekla: “Bog je bio sudac moj, čuo je glas moj i dao mi sina.” Nazvala ga je Dan, što znači “sudac”. I Rahela se molila u vezi sa svojom nevoljom. Kad je Bilha rodila drugog sina, Naftalija, čije ime znači “moje rvanje; moja borba”, Rahela je rekla: “Žestoko sam se borila sa sestrom svojom. I pobijedila sam!” Imena njenih sinova ukazuju na to da je između te dvije sestre vladalo suparništvo (1. Mojsijeva 30:5-8).

Možda je Rahela mislila da postupa u skladu sa svojim molitvama kad je Jakovu dala Bilhu, no to nije bio način na koji joj je Bog želio dati djecu. Iz toga možemo izvući pouku. Ne smijemo postati nestrpljivi kad se za nešto molimo Jehovi. On može odgovoriti na naše molitve na neočekivane  načine, a i u vrijeme kad se najmanje nadamo.

Da bi parirala Raheli, i Lea je Jakovu dala svoju sluškinju, Zilpu. Ona je rodila Gada, a potom Ašera (1. Mojsijeva 30:9-13).

Događaj povezan s mandragorama koje je pronašao Lein sin Ruben također pokazuje da je između Rahele i njegove majke vladalo suparništvo. Smatralo se da plod te biljke pomaže pri začeću. Kad je Rahela zamolila Leu da joj da nekoliko mandragora, ona joj je ogorčeno rekla: “Zar ti je malo što si mi uzela muža, pa mi sada hoćeš uzeti i mandragore sina mojega?” Neki iz tih riječi zaključuju da je Jakov više vremena provodio s Rahelom nego s Leom. Možda je Rahela shvatila zašto je Lea nezadovoljna, pa joj je odgovorila: “Neka zato noćas legne s tobom u zamjenu za mandragore sina tvojega!” Kad je Jakov uvečer došao kući, Lea mu je rekla: “Sa mnom ćeš leći, jer sam te ja za sebe unajmila za mandragore sina svojega” (1. Mojsijeva 30:15, 16).

Lea je rodila petog, pa i šestog sina. Bili su to Isakar i Zebulun. Potom je rekla: “Napokon će me muž moj prihvatiti, jer sam mu rodila šest sinova” * (1. Mojsijeva 30:17-20).

Mandragore nisu pomogle Raheli. Kad je nakon šest godina braka konačno zanijela i rodila Josipa, bilo je to zato što je se Jehova “sjetio” i uslišio njene molitve. Tek je tad Rahela mogla reći: “Bog je uklonio sramotu moju!” (1. Mojsijeva 30:22-24).

Što učimo iz njihovog života

Dok je rađala svog drugog sina, Benjamina, Rahela je umrla. Jakov je jako volio Rahelu i njena dva sina bila su mu posebno draga. Mnogo godina kasnije, kad se i njegov život bližio kraju, Jakov nije mogao a da se ne sjeti kako je preuranjeno ostao bez svoje voljene Rahele (1. Mojsijeva 30:1; 35:16-19; 48:7). Što se tiče Leine smrti, poznato nam je samo da ju je Jakov pokopao u pećini u kojoj je i sam želio biti sahranjen (1. Mojsijeva 49:29-32).

Jakov je u svojoj starosti priznao da je njegov život bio težak, a pritom je sigurno na umu imao i svoju obiteljsku situaciju (1. Mojsijeva 47:9). Nema sumnje da je život bio težak i Lei i Raheli. Iz izvještaja o njihovom životu vidimo kakve žalosne posljedice ima poligamija i jasno uviđamo zašto je Jehova odredio da muškarac treba imati samo jednu ženu (Matej 19:4-8; 1. Timoteju 3:2, 12). Kad muškarac ili žena ne ograniče svoje romantične osjećaje ili spolni interes na samo jednu osobu — svog supružnika — javlja se ljubomora. To je jedan od razloga zašto Bog zabranjuje blud i preljub (1. Korinćanima 6:18; Hebrejima 13:4).

U svakom slučaju, Bog je nastavio ispunjavati svoj naum pomoću nesavršenih, ali vjernih muškaraca i žena, a to čini i danas. Dvije sestre Lea i Rahela imale su svoje slabosti, kao što ih imamo i mi. No Jehova je preko tih žena počeo ispunjavati obećanje koje je dao Abrahamu. S pravom je bilo rečeno da su Rahela i Lea “podigle dom Izraelov” (Ruta 4:11).

[Bilješke]

^ odl. 15 U jednom takvom ugovoru iz Nuzija (Irak) stoji: “Kelim-ninu udala se za Šennimu. (...) Ako Kelim-ninu ne rodi [djecu], Kelim-ninu će naći ženu [ropkinju] iz zemlje Lullu za ženu Šennimi.”

^ odl. 20 Leina kći Dina jedina je Jakovljeva kći čije nam je ime poznato (1. Mojsijeva 30:21; 46:7).

[Slika na stranici 9]

I Lea i Rahela čeznule su za onim što je imala ona druga, i nijedna od njih nije bila sretna

[Slika na stranici 10]

Od Jakovljevih 12 sinova potekao je cijeli izraelski narod