Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Stražarska kula (izdanje za proučavanje)  |  svibanj 2017.

“Ljubiš li me više od ovih?”

“Ljubiš li me više od ovih?”

Šimune, sine Ivanov, ljubiš li me više od ovih? (IVAN 21:15)

PJESME: 143, 65

1, 2. Što se dogodilo nakon što su Petar i drugi učenici cijelu noć lovili ribu?

SEDMORICA Isusovih učenika cijelu su noć provela na Galilejskom moru loveći ribu, ali ništa nisu ulovili. S obale ih je promatrao uskrsnuli Isus. Nakon nekog vremena rekao im je: “Bacite mrežu s desne strane lađe i naći ćete!” Kad su bacili mrežu, više je “nisu mogli izvući od mnoštva ribe” (Ivan 21:1-6).

2 Nakon što im je pripremio doručak, Isus se obratio Šimunu Petru i upitao ga: “Šimune, sine Ivanov, ljubiš li me više od ovih?” Na što je Isus time mislio? Petar je jako volio ribarenje. Zato je logično zaključiti da ga je Isus zapravo pitao do čega mu je više stalo — do ribarenja ili pak do njega i istina koje je on naučavao? Petar mu je odgovorio: “Da, Gospodine, ti znaš da te ljubim” (Ivan 21:15). To nisu bile samo prazne riječi. Petar je djelima dokazao da ljubi Krista time što se otada nadalje posvetio propovijedanju te je postao jedan od stupova prve kršćanske skupštine.

3. Zašto kršćani moraju biti oprezni?

 3 Što učimo iz pitanja koje je Isus postavio Petru? Moramo paziti da naša ljubav prema Kristu ne oslabi te da nam drugi interesi ne odvrate pažnju od Kraljevstva. Isus je dobro znao koliko nas mogu opteretiti brige koje donosi život u ovom svijetu. U svojoj usporedbi o sijaču rekao je da će neki prihvatiti “riječ o kraljevstvu” i u početku napredovati, ali da će “brige ovoga svijeta i zavodljivo bogatstvo [ugušiti] riječ” (Mat. 13:19-22; Mar. 4:19). Da, ako nismo oprezni, svakodnevne aktivnosti mogle bi nas zaokupiti i navesti da posustanemo u duhovnom pogledu. Zato je Isus svoje učenike upozorio: “Pazite na sebe da vam se srca ne zaokupe prekomjernim jelom i opijanjem i ne opterete životnim brigama” (Luka 21:34).

4. Kako možemo ispitati koliko je snažna naša ljubav prema Kristu? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

4 I mi poput Petra možemo pokazati da ljubimo Krista tako da nam zadatak koji nam je povjerio bude na prvom mjestu u životu. Što možemo učiniti kako bismo zadržali takav stav? S vremena na vrijeme moramo se pitati: Što zapravo najviše volim? Što me najviše veseli u životu — svjetovne ili duhovne aktivnosti? Razmotrimo u nastavku tri područja na kojima bi se naša ljubav prema Kristu i duhovnim stvarima mogla naći na ispitu. Govorit ćemo o poslu, zabavi i materijalnim stvarima.

ZADRŽIMO ISPRAVAN STAV PREMA POSLU

5. Koju dužnost ima glava obitelji?

5 Za Petra ribarenje nije bio tek hobi. On je time zarađivao za život. Kršćani koji u današnje vrijeme imaju ulogu glave obitelji znaju da su dužni brinuti se za materijalne potrebe svojih ukućana (1. Tim. 5:8). Moraju naporno raditi kako bi ispunili tu kršćansku dužnost. No u ovim posljednjim danima posao nam često zadaje velike brige.

6. S kojim se pritiscima suočavaju oni koji su u radnom odnosu?

6 Budući da nezaposlenih ima puno, a radnih mjesta malo, mnogi radnici smatraju da uz takvu žestoku konkurenciju nemaju drugog izbora nego raditi prekovremeno, ponekad čak i za manju plaću. Osim toga, budući da poslodavci stalno forsiraju porast proizvodnje, radnici su izloženi pritisku koji se u fizičkom, psihičkom i emocionalnom pogledu može vrlo loše odraziti na njih. Zaposlenici koji nisu spremni udovoljiti zahtjevima poslodavca lako mogu izgubiti posao.

7, 8. (a) Kome kršćani prvenstveno trebaju biti odani? (b) Što je jedan brat iz Tajlanda odlučio poduzeti i koju je pouku izvukao iz tog iskustva?

7 Budući da smo kršćani, mi smo prvenstveno odani Jehovi, a ne poslodavcu (Luka 10:27). Za nas je posao naprosto sredstvo za postizanje cilja. Mi radimo da bismo mogli zbrinuti svoje osnovne potrebe i izvršavati svoju službu. Međutim, moramo paziti kako nas posao ne bi sputavao u svetoj službi. Jedan brat iz Tajlanda ispričao je: “Radio sam na servisiranju kompjutera i posao mi je bio jako zanimljiv, ali mi je oduzimao puno vremena. Nije mi ostajalo gotovo ništa vremena za duhovne aktivnosti. Na koncu sam shvatio da moram promijeniti posao ako želim da mi Kraljevstvo bude na prvom mjestu.” Što je taj brat učinio?

 8 On je objasnio: “Nakon što sam oko godinu dana pripremao teren, odlučio sam dati otkaz i na ulici prodavati sladoled. U početku sam jedva spajao kraj s krajem, pa sam se obeshrabrio. Kad bih susreo svoje bivše kolege, oni su mi se smijali i pitali me zašto sam zaključio da je bolje prodavati sladoled nego popravljati kompjutere u klimatiziranom uredu. Molio sam Jehovu da mi da snage i pomogne mi ostvariti ono što mi je bio cilj — imati više vremena za duhovne aktivnosti. Stvari su ubrzo krenule nabolje. Shvatio sam što kupci vole i naučio praviti bolji sladoled. Uskoro mi je tako dobro išlo da sam svaki dan uspio prodati sav sladoled koji bih napravio. Ustvari, financijski sam bolje stajao nego kad sam radio s kompjuterima. Sretniji sam jer sam se oslobodio stresa i briga koje sam imao na svom starom poslu. A što je najvažnije, sada sam puno bliskiji s Jehovom.” (Pročitaj Mateja 5:3, 6.)

9. Kako možemo zadržati uravnoteženo gledište o poslu?

9 Jehova želi da budemo marljivi te nas uči da naporan rad donosi mnoge nagrade (Izr. 12:14). Međutim, kao što je shvatio i spomenuti brat, posao ne bi smio ovladati našim životom. Isus je rekao: “Tražite najprije kraljevstvo i Božju pravednost, a sve će vam se ovo [osnovne materijalne stvari] dodati” (Mat. 6:33). Kako bismo utvrdili imamo li uravnoteženo gledište o svom poslu i duhovnim odgovornostima, bilo bi dobro da se pitamo: Je li mi posao uzbudljiv i zanimljiv, a duhovne aktivnosti obavljam više rutinski i preko volje? Razmišljanje o tome može nam pomoći da utvrdimo čemu naginje naše srce.

10. Koju je važnu pouku Isus pružio Marti?

10 Isus nas je poučio što bi nam trebao biti prioritet u životu. On je jednom prilikom došao u posjet Mariji i njenoj sestri Marti. Dok se Marta zaokupila pripremom obroka, Marija je odlučila sjesti kraj Isusa i slušati ga. Kad se Marta požalila da joj Marija ne pomaže, Isus joj je rekao: “Marija je izabrala bolji dio, koji joj se neće oduzeti” (Luka 10:38-42). Time joj je pružio važnu pouku. Da bismo svoje obaveze zadržali na ispravnom mjestu i dokazali da ljubimo Krista, uvijek moramo izabrati “bolji dio”, odnosno prednost dati duhovnim stvarima.

KAKO GLEDAMO NA ZABAVU I REKREACIJU

11. Što iz Biblije učimo o važnosti odmora i opuštanja?

11 Budući da svi imamo puno obaveza i naporno radimo, trebamo odvojiti vrijeme kako bismo se opustili i odmorili. Božja Riječ kaže: “Nema čovjeku ništa bolje nego da jede i pije i da mu duša uživa u dobru od truda svojega” (Prop. 2:24). I Isus je dobro znao da je ljudima potreban odmor. Nakon jednog posebno napornog propovjedničkog putovanja svojim je učenicima rekao: “Pođite sa mnom na samotno mjesto i malo se odmorite!” (Mar. 6:31, 32).

12. Na što trebamo paziti kad su u pitanju zabava i rekreacija? Navedi primjer koji to potvrđuje.

12 Dakle, zabava i rekreacija imaju važnu ulogu. No moramo paziti da nam ne postanu najvažnije u životu. U 1. stoljeću mnogi su živjeli po načelu: “Jedimo i pijmo, jer sutra ćemo umrijeti” (1. Kor. 15:32). Takvo gledište rašireno je i danas u mnogim dijelovima  svijeta. Naprimjer, prije mnogo godina u jednoj zapadnoeuropskoj zemlji jedan je mladić počeo dolaziti na naše sastanke. No bio je toliko opčinjen zabavom da je zbog toga prestao kontaktirati s Jehovinim slugama. Međutim, s vremenom je shvatio da je postao rob zabave i da mu je to donijelo samo probleme i razočaranja. Zato je ponovno počeo proučavati Bibliju i s vremenom postao objavitelj dobre vijesti. Nakon krštenja rekao je: “Žao mi je samo što mi je tako dugo trebalo da shvatim kako služba Jehovi usrećuje daleko više nego zabava koju nudi ovaj svijet.”

13. (a) Navedi primjer koji pokazuje zašto je opasno trošiti previše vremena na zabavu i rekreaciju. (b) Što nam može pomoći da zadržimo uravnoteženo gledište o zabavi?

13 Zabava i rekreacija trebale bi nas osvježiti i pomoći nam da napunimo baterije. No koliko bismo vremena trebali odvojiti za to? Razmisli o ovom primjeru: Mnogi od nas vole ponekad pojesti nešto slatko, ali znamo da bismo narušili zdravlje ako bismo prilikom svakog obroka jeli slatkiše ili kolače. Stoga se trudimo da naši obroci uglavnom budu hranjivi i zdravi. Slično tome ako bismo previše svog vremena trošili na zabavu i rekreaciju, to bi moglo narušiti naše duhovno zdravlje. Da bismo to izbjegli, mi se redovito bavimo teokratskim aktivnostima. Kako možemo procijeniti imamo li uravnoteženo gledište o zabavi? Mogli bismo tokom jednog tjedna zapisivati koliko smo vremena potrošili na duhovne aktivnosti, kao što su sastanci, služba propovijedanja te osobno ili obiteljsko proučavanje. A zatim bismo taj broj mogli usporediti s vremenom koje smo u tom istom tjednu potrošili na zabavu i rekreaciju, naprimjer na sport, hobije, televiziju ili videoigre. Što pokazuju brojke? Jesmo li možda pretjerali s “desertom”? (Pročitaj Efežanima 5:15, 16.)

14. Što trebamo uzeti u obzir ako želimo odabrati primjerenu zabavu?

14 Svi imamo slobodu odabrati zabavu koju volimo, a otac kao glava obitelji može odabrati ono što smatra prikladnim za svoju obitelj. Naravno, pritom je važno držati se načela koja nam je Jehova dao u svojoj Riječi. * Primjerena zabava je “dar Božji” (Prop. 3:12, 13). Istina, izbor zabave može se razlikovati od osobe do osobe (Gal. 6:4, 5). Međutim, kakvu god zabavu odabrali, moramo je zadržati na ispravnom mjestu. Isus je rekao: “Gdje je blago tvoje, ondje će biti i srce tvoje” (Mat. 6:21). Ako iskreno ljubimo Isusa, tada se naš život neće okretati oko svakodnevnih stvari, nego ćemo svoje misli, riječi i postupke prvenstveno usredotočiti na teokratske aktivnosti (Filip. 1:9, 10).

BORBA PROTIV MATERIJALIZMA

15, 16. (a) Kako bi materijalizam kršćanima mogao postati zamka? (b) Koji nam je mudar savjet o materijalnim stvarima dao Isus?

15 Danas su mnogi opsjednuti najnovijim modnim trendovima, elektroničkim uređajima i sličnim stvarima. Zato svaki kršćanin treba redovito preispitivati svoje srce razmišljajući o pitanjima kao što su: Jesu li mi materijalne stvari postale previše važne? Da li više vremena trošim na informiranje o najnovijim automobilima ili modnim  trendovima nego na pripremu za sastanke? Jesam li se toliko zaokupio svakodnevnim aktivnostima da sve manje vremena posvećujem molitvi ili čitanju Biblije? Ako ustanovimo da je ljubav prema materijalnim stvarima zasjenila našu ljubav prema Kristu, trebamo razmisliti o njegovim riječima: “Čuvajte se svake lakomosti” (Luka 12:15). Zašto nam je Isus dao to ozbiljno upozorenje?

16 On je rekao da “nitko ne može robovati dvojici gospodara”. Zatim je dodao: “Ne možete robovati Bogu i bogatstvu.” Objasnio je da oba “gospodara” zahtijevaju potpunu odanost te da ćemo na koncu “jednoga mrziti, a drugoga ljubiti”, odnosno jednome biti privrženi, a drugoga prezirati (Mat. 6:24). Budući da smo nesavršeni, svi se moramo boriti sa “željama svojega tijela”, između ostalog i s materijalizmom (Efež. 2:3).

17. (a) Zašto je tjelesnim ljudima teško imati uravnotežen stav prema materijalnim stvarima? (b) Što nam može pomoći u borbi protiv materijalizma?

17 Osobama koje tjelesno razmišljaju teško je imati uravnotežen stav prema materijalnim stvarima. Zašto? Zato što nisu u stanju prosuđivati stvari na duhovan način. (Pročitaj 1. Korinćanima 2:14.) Budući da tjelesne želje narušavaju njihovu sposobnost rasuđivanja, teško im je razlikovati dobro i zlo (Hebr. 5:11-14). Zbog toga se kod nekih javlja nekontrolirana želja za materijalnim stvarima — želja koja se nikad ne može u potpunosti zadovoljiti (Prop. 5:10). Materijalistički način razmišljanja opasan je poput otrova. No, srećom, postoji lijek — redovito čitanje Božje Riječi (1. Petr. 2:2). Kao što je razmišljanje o Jehovinoj mudrosti Isusu dalo snage da se odupre iskušenju, tako će primjenjivanje biblijskih načela pomoći nama u borbi protiv materijalističkih sklonosti (Mat. 4:8-10). Na taj način pokazat ćemo Isusu da ga volimo više od bilo koje materijalne stvari.

Čemu daješ prednost u svom životu? (vidi 18. odlomak)

18. Što svim srcem želiš činiti?

18 Kad je Isus upitao Petra: “Ljubiš li me više od ovih?” želio ga je podsjetiti na to da mu duhovne stvari uvijek moraju biti na prvom mjestu. Petrovo ime znači “kamen” odnosno “stijena”, a ono mu je doista i pristajalo jer je svojim životom pokazao da je čvrst i postojan poput stijene (Djela 4:5-20). I mi svim srcem želimo ostati čvrsti i sačuvati žarku ljubav prema Kristu, imajući uvijek ispravan stav prema poslu, zabavi i materijalnim stvarima. Pokažimo svojim odlukama da prema Isusu gajimo iste osjećaje kao i Petar, koji je rekao: “Gospodine, ti znaš da te ljubim.”

^ odl. 14 Vidi članak “Biraš li razonodu koja dobro utječe na tebe?” u Stražarskoj kuli od 15. listopada 2011, stranice 9-12, odlomci 6-15.