Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Stražarska kula (izdanje za proučavanje)  |  srpanj 2016.

Tražimo Kraljevstvo, a ne materijalne stvari

Tražimo Kraljevstvo, a ne materijalne stvari

Tražite kraljevstvo Božje, a ovo će vam se dodati! (LUKA 12:31)

PJESME: 40, 98

1. Koja je razlika između potreba i želja?

MI LJUDI imamo vrlo malo potreba, ali bezbroj želja. Kad je riječ o materijalnim stvarima, čini se da mnogi ne znaju razlikovati potrebe od želja. U čemu je razlika? Potreba je ono što nam je nužno za život, primjerice hrana, odjeća i krov nad glavom. S druge strane, postoje stvari koje bismo željeli imati, ali nisu nam neophodne za svakodnevni život.

2. Što neki ljudi žele imati?

2 Ljudi često žele vrlo različite stvari, ovisno o tome gdje žive. U zemljama u razvoju mnogi bi voljeli imati dovoljno novca da si kupe mobitel, motocikl ili komad zemlje. U bogatijim zemljama ljudi možda žele skupocjenu odjeću, veću kuću ili skuplji automobil. Kakve god bile naše okolnosti, postoji realna opasnost da postanemo žrtve materijalizma — da počnemo sve više željeti stvari koje nam nisu potrebne niti si ih možemo priuštiti.

 ČUVAJ SE MATERIJALIZMA

3. Što je materijalizam?

3 Što je materijalizam? To je zaokupljenost materijalnim stvarima koja navodi čovjeka da zanemari duhovne vrijednosti. Materijalizam je usko povezan s našim željama, prioritetima i životnim ciljevima. Osoba koja je upala u tu zamku silno želi posjedovati mnogo materijalnih stvari. To ne znači nužno da ima puno novca ili da kupuje skupe stvari. Čak i siromašni mogu postati materijalisti te prestati tražiti najprije Kraljevstvo (Hebr. 13:5).

4. Kako Sotona koristi našu “želju očiju”?

4 Sotona je vladar ovog svijeta i koristi trgovački sustav kako bi nas uvjerio da u životu možemo biti sretni samo ako imamo više od onog što nam je potrebno. “Želja očiju” jedan je od njegovih glavnih aduta kojim se vrlo vješto služi (1. Ivan. 2:15-17; 1. Mojs. 3:6; Izr. 27:20). Svijet nam nudi raznorazne stvari — od onih koje su izuzetno vrijedne i korisne pa do onih koje nemaju veze sa zdravim razumom. Neke od tih stvari mogle bi nam biti vrlo privlačne. Jesi li ikad kupio nešto ne zato što ti je to stvarno trebalo, nego zato što ti je zapelo za oko u nekoj reklami ili izlogu? Jesi li kasnije zaključio da bi bez problema mogao živjeti i bez toga? Takve nepotrebne stvari samo nam kompliciraju život i opterećuju nas. One nas mogu odvratiti od naše službe Jehovi i toliko zaokupiti da više nemamo vremena proučavati Bibliju, pripremati se za sastanke i dolaziti na njih te redovito ići u službu propovijedanja. Ne zaboravi da je apostol Ivan upozorio kršćane: “Svijet prolazi i želja njegova.”

5. Što se može dogoditi onima koji većinu vremena i snage troše na zgrtanje materijalnih stvari?

5 Sotona želi da služimo bogatstvu, a ne Jehovi (Mat. 6:24). Oni koji većinu vremena i snage troše na zgrtanje materijalnih stvari vode isprazan život koji se vrti oko njihovih sebičnih želja. Neki od njih čak potpuno izgube vjeru u Boga te postanu nesretni i nezadovoljni (1. Tim. 6:9, 10; Otkr. 3:17). Isus je o tome govorio u svojoj usporedbi o sijaču. Kad sjeme, koje predočava vijest o Kraljevstvu, bude “posijano među trnje”, ono ne može niknuti jer “zavodljivo bogatstvo i želje za svime ostalim (...) uguše riječ, te ona ostane bez ploda” (Mar. 4:14, 18, 19).

6. Što možemo naučiti iz Baruhovog iskustva?

6 Uzmimo za primjer Baruha, koji je bio pisar proroka Jeremije. U vrijeme kad se trebalo ispuniti proročanstvo o uništenju Jeruzalema Baruh je tražio “velike stvari za sebe” — težio je za nečim što nije imalo trajnu vrijednost. No Jehova mu je obećao da će mu spasiti život i on nije trebao očekivati ništa više od toga (Jer. 45:1-5). Bog sigurno nije namjeravao sačuvati bilo čiju imovinu u gradu koji je trebao biti uništen (Jer. 20:5). Budući da se ovom svijetu bliži kraj, sad nije vrijeme da gomilamo materijalne stvari. Ne bismo trebali očekivati da ćemo nakon velike nevolje i dalje imati stvari koje sada imamo, koliko god nam one bile drage (Izr. 11:4; Mat. 24:21, 22; Luka 12:15).

7. Što ćemo razmotriti u nastavku i zašto?

7 Kako onda možemo zbrinuti sebe i svoju obitelj, a istovremeno ostati usredotočeni na ono što je najvažnije u životu? Kako se možemo čuvati materijalizma? Što nam može pomoći da ne  budemo pretjerano zabrinuti za svoju egzistenciju? Najbolje savjete o tome dao nam je Isus u svojoj Propovijedi na gori (Mat. 6:19-21). Pročitajmo i razmotrimo dio te propovijedi koji je zapisan u Mateju 6:25-34. To će nam pomoći da uvidimo zašto moramo “tražiti kraljevstvo”, a ne materijalne stvari (Luka 12:31).

JEHOVA SE BRINE ZA NAŠE MATERIJALNE POTREBE

8, 9. (a) Zašto ne bismo trebali biti previše zabrinuti kako ćemo zadovoljiti svoje potrebe? (b) Što je Isus znao o ljudima i njihovim potrebama?

8 Pročitaj Mateja 6:25. Isus je znao da se njegovi slušatelji brinu hoće li imati što jesti, piti i obući, pa im je rekao: “Ne budite zabrinuti za život svoj.” Želio im je pomoći da uvide kako ih ne trebaju mučiti takve brige. Ako bismo se pretjerano brinuli, čak i ako je riječ o nečemu što nam je uistinu potrebno, mogli bismo zapostaviti ono što je najvažnije u životu — duhovne vrijednosti. Isusu je bilo jako stalo do njegovih učenika i zato ih je u istoj propovijedi još četiri puta upozorio na tu opasnost (Mat. 6:27, 28, 31, 34).

9 Zašto nam je Isus rekao da ne budemo zabrinuti za hranu, piće ili odjeću? Nisu li to naše osnovne životne potrebe? Naravno da jesu! Ako nemamo čime kupiti ono što nam treba, sasvim je razumljivo da ćemo biti zabrinuti. Isus je itekako bio svjestan toga. On je dobro znao što je ljudima potrebno svaki dan. Osim toga, znao je s kakvim će se poteškoćama suočavati njegovi sluge koji budu živjeli u “posljednjim danima”, kad nastupe “naročito teška vremena” (2. Tim. 3:1). Nezaposlenost, inflacija, nestašica hrane i krajnje siromaštvo samo su neki od problema s kojima se ljudi danas suočavaju. No Isus je isto tako znao da je život važniji od hrane i tijelo od odjeće.

10. Što bi prema Isusovim riječima trebalo imati prioritet u našim molitvama?

10 Isus je ranije u svojoj propovijedi potaknuo slušatelje neka mole svog nebeskog Oca da se pobrine za njihove tjelesne potrebe. Rekao im je da se mole: “Kruh naš za ovaj dan daj nam danas” (Mat. 6:11). Jednom drugom prilikom sročio je to malo drugačije: “Kruh naš potreban za ovaj dan daj nam danas!” (Luka 11:3). No te riječi ne znače da bismo trebali neprestano misliti samo na svoje materijalne potrebe. U toj uzornoj molitvi Isus je pokazao da prioritet u našim molitvama treba imati dolazak Božjeg Kraljevstva (Mat. 6:10; Luka 11:2). Znajući da su njegovi slušatelji ipak zabrinuti za svoje potrebe, Isus ih je u nastavku podsjetio da se Jehova doista izvanredno brine za svoja stvorenja.

11, 12. Što možemo zaključiti kad promatramo kako se Jehova brine za “ptice nebeske”? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

11 Pročitaj Mateja 6:26. Isus nam je skrenuo pažnju na “ptice nebeske”. Premda su ptice malena stvorenja, one jedu puno plodova, sjemenki, kukaca i crva. U usporedbi s ljudima, jedu više hrane u odnosu na svoju tjelesnu težinu. No one ne trebaju obrađivati tlo i sijati sjeme kako bi imale što jesti. Jehova im daje sve što im je potrebno (Psal. 147:9). Naravno, on im neće staviti hranu u kljun! Premda hrane ima u izobilju, ptice je trebaju same tražiti.

12 Isus je znao da Jehova nikad ne bi davao hranu pticama, a zanemario ljude. To bi bilo nezamislivo! [1] (1. Petr. 5:6, 7). Istina, Jehova nam neće staviti  hranu u usta. No on može blagosloviti naša nastojanja da je sami uzgojimo ili da zaradimo dovoljno da možemo kupiti ono što nam svaki dan treba. Kad se nađemo u oskudici, on može potaknuti druge da podijele s nama ono što imaju. Isus nije spomenuo da Jehova pticama daje zaklon. No dao im je instinkt, osigurao “građevni materijal” i stvorio ih sa sposobnošću da same sebi naprave gnijezdo. Slično tome on i nama može pomoći da svojoj obitelji osiguramo prikladan dom.

13. Što pokazuje da smo vredniji od ptica?

13 Isus je svoje slušatelje upitao: “Niste li vi vredniji od [ptica]?” Nesumnjivo je to rekao znajući da će uskoro dati svoj život za ljudski rod. (Usporedi Luku 12:6, 7.) Krist svojom smrću nije otkupio druga stvorenja na Zemlji. On nije umro za ptice, nego za nas ljude kako bismo mogli dobiti vječni život (Mat. 20:28).

14. Što zabrinutošću nikad nećemo postići?

14 Pročitaj Mateja 6:27. Isus je tim riječima istaknuo da nam nepotrebna zabrinutost za naše svakodnevne potrebe neće produžiti život. Ustvari, ako smo stalno opterećeni brigama, čak bismo si mogli skratiti životni vijek.

15, 16. (a) Što možemo zaključiti kad promatramo kako se Jehova brine za ljiljane u polju? (Vidi ilustraciju na početku članka.) (b) Što bismo se trebali pitati i zašto?

15 Pročitaj Mateja 6:28-30. Tko od nas ne želi biti lijepo odjeven, pogotovo kad radimo nešto što je povezano s našom službom Bogu — primjerice kad idemo u službu propovijedanja, na skupštinske sastanke ili veće skupove? No znači li to da trebamo biti zabrinuti “za odjeću”? Isus je ponovno svojim  slušateljima skrenuo pažnju na Jehovina djela stvaranja. Rekao je da puno toga možemo naučiti promatrajući “ljiljane u polju”. Isus je možda imao na umu cvijeće koje nalikuje ljiljanima, poput gladiola, zumbula, irisa i tulipana. Nijedna od tih prekrasnih biljaka ne treba presti, šivati ni tkati sebi odjeću. No kad procvatu, zadivi nas njihova ljepota. Ustvari, “ni Salamun u svoj slavi svojoj nije bio odjeven” poput njih!

16 Isus je poruku te usporedbe istaknuo sljedećim riječima: “Ako Bog tako oblači bilje poljsko, (...) neće li još prije vas, malovjerni?” Naravno da hoće! No Isusovi učenici nisu imali dovoljno vjere (Mat. 8:26; 14:31; 16:8; 17:20). Trebali su ojačati svoju vjeru i osloniti se na Jehovu. A kako je s nama? Koliko čvrsto vjerujemo u to da se Jehova želi i može brinuti za nas?

17. Kako bismo mogli narušiti svoj odnos s Jehovom?

17 Pročitaj Mateja 6:31, 32. Ne bismo smjeli biti poput “neznabožaca”, koji nemaju pravu vjeru u Boga. Oni ne vjeruju da se on kao naš nebeski Otac s ljubavlju brine za svoje sluge kojima je njegovo Kraljevstvo na prvom mjestu u životu. Kad bismo se zaokupili onim čime su zaokupljeni ljudi u svijetu, narušili bismo svoj odnos s Jehovom. No ako činimo ono što Jehova očekuje od nas — ako nam je najvažnije služiti njemu — možemo biti uvjereni da će nam dati sve što nam treba, pa čak i više od toga. Budemo li svjesni da “odanost Bogu” donosi najveću sreću, bit ćemo zadovoljni time što imamo “hranu, odjeću i zaklon” (1. Tim. 6:6-8).

 JE LI TI BOŽJE KRALJEVSTVO NAJVAŽNIJE U ŽIVOTU?

18. Što Jehova zna o svakom od nas i kako će nam pomoći?

18 Pročitaj Mateja 6:33. Kristovim učenicima Kraljevstvo uvijek mora biti najvažnije u životu. Budemo li i mi živjeli po tom načelu, uvjerit ćemo se u istinitost Isusovog obećanja: “Sve će vam se ovo dodati.” Zašto je to mogao reći? U prethodnom je retku objasnio: “Otac vaš nebeski zna da vam je sve to potrebno.” Jehova može lako predvidjeti što će nam biti potrebno kad je u pitanju hrana, odjeća i zaklon, čak i prije nego što sami postanemo svjesni toga (Filip. 4:19). On zna kad će se naša odjeća istrošiti. Zna kakva nam je hrana potrebna i kakav dom trebamo s obzirom na veličinu svoje obitelji. Jehova će se pobrinuti da imamo ono što nam je uistinu potrebno.

19. Zašto se ne bismo trebali brinuti zbog onoga što bi se moglo dogoditi u budućnosti?

19 Pročitaj Mateja 6:34. Zapazi da je Isus ponovno rekao učenicima da ne budu zabrinuti. On želi da rješavamo životne probleme kako dolaze, dan po dan, te da se u potpunosti uzdamo u to da će nam Jehova pomoći. Ako bismo stalno razmišljali o svemu što bi se moglo dogoditi u budućnosti, mogli bismo se početi oslanjati na sebe, a ne na Jehovu. To bi se moglo loše odraziti na naš odnos s njim (Izr. 3:5, 6; Filip. 4:6, 7).

TRAŽI NAJPRIJE KRALJEVSTVO, A JEHOVA ĆE SE POBRINUTI ZA OSTALO

Možeš li pojednostaviti svoj život kako bi se više posvetio teokratskim aktivnostima? (vidi 20. odlomak)

20. (a) Koji si cilj možeš postaviti kad je riječ o služenju Jehovi? (b) Što možeš učiniti kako bi pojednostavio svoj život?

20 Bilo bi doista žalosno propustiti priliku da svim srcem služimo Jehovi zato što želimo steći što više materijalnih stvari! Puno je bolje postavljati si duhovne ciljeve i nastojati ih ostvariti. Naprimjer, možeš li se preseliti u neku skupštinu u kojoj je potrebno više objavitelja? Možeš li započeti s pionirskom službom? Ako već jesi pionir, jesi li razmišljao o tome da pohađaš Tečaj za objavitelje Kraljevstva? Možeš li odvojiti nekoliko dana u tjednu kako bi pomagao u Betelu ili prevoditeljskom uredu? Možeš li kao volonter određeno vrijeme pomagati u gradnji ili obnavljanju dvorana? Razmisli što možeš poduzeti kako bi pojednostavio svoj život i više se posvetio teokratskim aktivnostima. Razmotri okvir  “Kako možeš pojednostaviti svoj život”, moli se u vezi s time i poduzmi potrebne korake kako bi ostvario svoj cilj.

21. Što će ti pomoći da postaneš bliskiji s Jehovom?

21 Isus nas je s dobrim razlogom poticao da tražimo Kraljevstvo, a ne materijalne stvari. Budemo li živjeli u skladu s njegovim riječima, nikad nećemo imati razloga biti zabrinuti za svoje životne potrebe. Kad se uzdamo u Jehovu i odupiremo želji da udovoljimo svakom svom hiru ili da kupimo svaku stvar koju nam ovaj svijet ponudi — čak i ako si to možemo priuštiti — postajemo bliskiji sa svojim nebeskim Ocem. Ako već danas pojednostavimo svoj život, to će nam pomoći da u skoroj budućnosti osvojimo “pravi život” (1. Tim. 6:19).

^ [1] (12. odlomak) U rubrici “Pitanja čitatelja” u Stražarskoj kuli od 15. rujna 2014, stranica 22, objašnjeno je zašto Jehova ponekad dopušta da neki njegovi sluge nemaju dovoljno hrane.