KAD je u travnju 2010. u Meksičkom zaljevu došlo do eksplozije i potonuća jedne naftne platforme, u more je isteklo gotovo pet milijuna barela sirove nafte. Međutim, za samo nekoliko mjeseci velika količina štetnih tvari jednostavno je nestala iz mora. Kako je to moguće?

Razmislite o sljedećem: Znanstvena istraživanja pokazala su da neke vrste bakterija koje žive u moru mogu razgraditi dugačke lance ugljikovih molekula koje su prisutne u nafti. Profesor Terry Hazen, stručnjak za mikrobnu ekologiju, kazao je da su ti organizmi poput sićušnih projektila koji traže i uništavaju molekule nafte. Takvi su mikroorganizmi doprinijeli čišćenju naftne mrlje u Meksičkom zaljevu.

“Nije neobično što u moru ima mikroorganizama koji se hrane naftom”, rečeno je u jednom BBC-jevom izvještaju koji se bavio tom temom. Uostalom, “u raznim dijelovima svijeta na morskom dnu postoje prirodni izvori iz kojih već milijunima godina istječe sirova nafta”.

Čovjekova nastojanja da očisti more od naftnih mrlja nesumnjivo polučuju određene pozitivne rezultate. No ponekad od takvih akcija čišćenja ima više štete nego koristi. Upotrebom kemijskih sredstava za raspršivanje naftnih mrlja sprečavaju se neki prirodni procesi razgradnje nafte. Osim toga, takve su kemikalije otrovne i nakon primjene još dugo vremena štete okolišu. S druge strane, razne prirodne metode uklanjanja naftnih mrlja, primjerice one u kojima sudjeluju mikroorganizmi, omogućavaju da se more očisti bez štetnih posljedica koje se javljaju kod primjene kemikalija. *

Što vi mislite? Odakle morskim mikroorganizmima sposobnost da razgrađuju sirovu naftu? Je li posrijedi puki slučaj ili čudo stvaranja?

^ odl. 6 Zasad je prerano govoriti o tome koje bi dugoročne posljedice po morske organizme moglo imati izlijevanje nafte u Meksičkom zaljevu.