Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

 INTERVJU | STEPHEN TAYLOR

Ekonomski stručnjak objašnjava zašto vjeruje u Boga

Ekonomski stručnjak objašnjava zašto vjeruje u Boga

Profesor Stephen Taylor predaje financijsko računovodstvo na Tehnološkom sveučilištu u Sydneyju, a bavi se i znanstveno-istraživačkim radom. Proučava kretanja na financijskim tržištima i istražuje metode upravljanja tim tržištima. Zamolili smo ga da nam kaže kako su spoznaje do kojih je došao baveći se istraživačkim radom utjecale na njegovu vjeru u Boga.

Možete li nam reći nešto o sebi i svojoj obitelji?

Moji su roditelji bili pobožni ljudi koji su redovito išli u crkvu. Smatrali su da je u životu važno biti pošten i marljiv. Poticali su me da steknem dobru naobrazbu, pa sam odlučio ići na fakultet. Studirao sam ekonomiju na Sveučilištu u Novom Južnom Walesu. Budući da sam jako volio provoditi razna istraživanja, odlučio sam da ću se u životu baviti znanstveno-istraživačkim radom.

Koje vas je područje najviše zanimalo?

Posebno me zanimalo burzovno poslovanje. Na burzi ljudi kupuju i prodaju dionice raznih tvrtki. Zarađeni novac tvrtke mogu koristiti za unapređivanje svog poslovanja ili za razvoj novih poslovnih ideja. Ja se, između ostalog, bavim istraživanjem čimbenika koji utječu na kretanje cijena dionica.

Možete li navesti neki primjer?

Tvrtke trebaju redovito podnositi izvješće o rezultatima svog poslovanja. Potencijalni ulagači analiziraju te izvještaje nastojeći procijeniti kakvo je financijsko stanje tvrtke. No kod prikazivanja ostvarene zarade tvrtke se mogu služiti metodama koje nisu precizno definirane ili nisu u skladu sa standardima financijskog izvještavanja. Neki smatraju da na taj način koriste rupe u zakonu kako bi prikrile loše poslovanje i pravu vrijednost svojih dionica. Kako ulagači mogu doći do točnih i potpunih podataka o poslovanju tvrtke? Koje informacije trebaju biti dostupne nadzornim ustanovama kako bi osigurale regularnost poslovanja financijskih tržišta? Moji kolege i ja nastojimo pronaći odgovore na ta pitanja.

 A kako se u sve to uklapa religija? Jeste li odmalena vjerovali u Boga?

Kao mali sam s roditeljima redovito išao na bogoslužje u prezbiterijansku crkvu. No kad sam došao u tinejdžerske godine, religija me prestala zanimati. Vjerovao sam da postoji Bog koji je sve stvorio i cijenio sam Bibliju, ali smatrao sam da religija ne može pomoći čovjeku da izađe na kraj sa životnim problemima. Vjerske zajednice više su me podsjećale na nekakve građanske udruge čiji se članovi okupljaju radi druženja. Dosta sam putovao Europom i posjetio nekoliko velikih crkava. Kad sam vidio kako su bogato ukrašene, pitao sam se čemu sva ta raskoš kad u svijetu toliko ljudi živi u bijedi i siromaštvu. Nisam se nikako mogao pomiriti s time. Zato mi je i religija postala odbojna.

Što vas je navelo da promijenite mišljenje?

Moja žena Jennifer počela je proučavati Bibliju s Jehovinim svjedocima i pohađati njihove vjerske sastanke. Odlučio sam poći s njom na jedan od tih sastanaka da vidim s kim se ona to druži. Ubrzo sam ustanovio da o Bibliji ne znam gotovo ništa. To me zaprepastilo! Stoga sam počeo i sam proučavati Bibliju s Jehovinim svjedocima.

Duboko me se dojmio način na koji oni pristupaju proučavanju Biblije. Zapazio sam da postavljaju pitanja, prikupljaju i analiziraju činjenice i argumente, a zatim na temelju toga dolaze do logičnih zaključaka. Slične metode i ja primjenjujem u svom znanstvenom radu. Godine 1999. krstio sam se kao Jehovin svjedok. Moja žena to je učinila nekoliko godina prije mene.

Je li vam znanje s područja ekonomskih znanosti produbilo povjerenje u Bibliju?

Rekao bih da jest. Naprimjer, zakonom koji je Bog dao starim Izraelcima bili su riješeni ekonomski problemi s kojima ekonomski stručnjaci u današnje vrijeme ne znaju izaći na kraj. Prema tom zakonu Izraelci su bili dužni dio uroda ostaviti siromašnima (svojevrstan porez i socijalno osiguranje), posuditi novac bez kamata onima koji bi osiromašili (davanje kredita) te svake pedesete godine vratiti zemlju prvobitnom vlasniku koji ju je dobio u nasljedstvo (zaštita imovinskih prava) (3. Mojsijeva 19:9, 10; 25:10, 35-37; 5. Mojsijeva 24:19-21). Te i druge odredbe tog zakona koristile su ljudima na tri važna načina: (1) omogućavale su im da dobiju pomoć kad bi upali u novčane probleme, (2) pomagale su im da isplivaju iz krajnje neimaštine i (3) osiguravale su da u društvu ne bude ogromne razlike između bogatih i siromašnih. Zaista je zadivljujuće da je u drevno doba postojao zakon koji je na tako mudar način uredio ekonomske odnose u društvu. On je nastao čak 3 000 godina prije nego što se ekonomija razvila kao znanstvena disciplina.

Biblija također promiče način razmišljanja i ponašanja koji doprinosi ekonomskoj sigurnosti pojedinaca i društva u cjelini. Naprimjer, ona uči ljude da budu pravedni, pošteni, velikodušni i suosjećajni (5. Mojsijeva 15:7-11; 25:15; Psalam 15). Zanimljivo je da zbog ekonomske krize koja vlada u svijetu sve više ekonomskih škola i financijskih ustanova traži od poduzeća i financijskih stručnjaka da se u poslovanju drže određenih etičkih normi. Po mom mišljenju, biblijska su načela daleko uzvišenija od tih normi koje vrijede u poslovnom svijetu.

Kako je vjera u Boga utjecala na vas?

Uložio sam vrijeme i trud kako bih proučavao Bibliju i dobro upoznao Boga. To je bila najbolja “investicija” u mom životu!

Moja žena kaže da sam postao razumniji. Prije sam bio perfekcionist i na sve sam u životu gledao crno-bijelo. Možda se baš zato tako dobro snalazim s brojkama. To što se trudim živjeti po biblijskim načelima pomoglo mi je da postanem uravnotežen. Sada smo i ja i moja obitelj puno sretniji. Rado s drugima razgovaramo o tome koliko je vrijedno živjeti po mudrim biblijskim savjetima. Jako mi je drago što sam uložio vrijeme i trud kako bih proučavao Bibliju i dobro upoznao Boga. To je bila najbolja “investicija” u mom životu!