Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Probudite se!  |  studeni 2013.

 TEMA S NASLOVNICE

Moralne vrednote oplemenjuju naš život

Moralne vrednote oplemenjuju naš život

Christina nije mogla vjerovati svojim očima! Pronašla je vrećicu u kojoj je bila ogromna svota novca — više nego što bi ona zaradila u 20 godina! Znala je tko je izgubio taj novac. Što je učinila? Što biste vi učinili na njenom mjestu? Vaš odgovor pokazuje što mislite o poštenju i koliko držite do te moralne vrednote.

ŠTO su moralne vrednote? To su stavovi, uvjerenja i ideali zasnovani na općenito prihvaćenim društvenim vrijednostima i prosudbama o tome što je dobro, a što zlo. Kad govorimo o moralnim vrednotama, obično mislimo na poštenje, iskrenost, vjernost, pravednost, dobrotu, čovječnost i neke slične vrline. Naši moralni nazori utječu na naše ponašanje, životne prioritete i odnose s drugim ljudima. Oni utječu i na to kako odgajamo svoju djecu. Premda kriteriji moralnog vrednovanja očito imaju važnu ulogu u čovjekovom životu, u suvremenom društvu moral je pao na niske grane.

SROZAVANJE MORALNIH MJERILA

Godine 2008. u Sjedinjenim Američkim Državama provedeno je istraživanje u kojem su sociolozi anketirali nekoliko stotina mladih ljudi kako bi saznali što oni misle o poštenju i moralu. Rezultati istraživanja bili su poražavajući. “Žalosno je da mladi tako malo razmišljaju i razgovaraju o moralnim pitanjima”, napisao je novinar David Brooks u listu The New York Times. Ispitanici su mahom osudili teška zlodjela kao što su ubojstvo i silovanje, no kad je riječ o nekim manjim prijestupima, nisu imali jasan stav o tome što je ispravno, a što nije. “Nisu znali što bi rekli čak ni kad su ih istraživači  upitali je li u redu voziti automobil u pijanom stanju, prepisivati i varati na školskim ispitima ili prevariti osobu s kojom si u vezi.” Jedna je djevojka rekla: “Ne razmišljam baš puno o tome što je moralno, a što nije.” Opisujući način na koji donose odluke kad se nađu u nekoj moralnoj dilemi, mnogi su ispitanici jednostavno rekli: “Ako imaš osjećaj da je nešto ispravno, onda to i učini! Samo slušaj svoje srce.” No je li mudro tako razmišljati?

Srce može biti suosjećajno i puno ljubavi, no ono može biti i “podmuklije od svega” te nas grdno prevariti (Jeremija 17:9, Stvarnost/Kršćanska sadašnjost). Tu žalosnu činjenicu potvrđuje i srozavanje moralnih vrijednosti u današnjem svijetu. Biblija je još davno prorekla da će se to dogoditi. “U posljednjim danima”, kaže Božja Riječ, “ljudi će biti sebični, pohlepni za novcem, umišljeni, oholi, (...) bezosjećajni prema drugima, (...) neobuzdani, okrutni, bez ljubavi prema dobroti, (...) više će voljeti užitke nego Boga” (2. Timoteju 3:1-5).

Ta bi nas spoznaja trebala potaknuti da preispitujemo svoje srce, a ne da mu slijepo vjerujemo! Biblija otvoreno kaže: “Tko se uzda u srce svoje, bezuman je” (Mudre izreke 28:26). Srce je u neku ruku poput sata. Želimo li da nam sat bude točan, trebamo ga podesiti prema nekom pouzdanom uređaju za mjerenje vremena. Slično tome i svoje srce trebamo “podesiti” prema ispravnim moralnim mjerilima da bismo se mogli osloniti na njega kad prosuđujemo što je dobro, a što zlo. No gdje možemo pronaći takva pouzdana mjerila? Mnogi se uzdaju u moralna mjerila koja su iznesena u Bibliji jer cijene njene mudre i iskrene savjete.

POUZDANA MJERILA VRIJEDNOSTI

Moralne norme koje nalazimo u Bibliji očito su skrojene po mjeri čovjeka. Bog želi da budemo sretni u životu. On najbolje zna što je za naše dobro i stoga nas putem svoje Riječi potiče da razvijamo vrline kao što su ljubav prema bližnjima, dobrota, velikodušnost i poštenje. Razmotrimo malo bolje svaku od njih.

Ljubav prema bližnjima.

“Ako ste naučili voljeti druge, sreća će sigurno zakucati na vaša vrata”, stoji u knjizi Engineering Happiness, koja govori o tome kako pronaći sreću u životu. Naravno, svima je nama potrebna ljubav. Bez nje ne bismo mogli biti istinski sretni.

Što kaže Biblija: “Obucite se u ljubav, jer vas ona savršeno povezuje” (Kološanima 3:14). Pisac tih riječi ujedno je rekao: “Kad (...) ljubavi ne bih imao, bio bih ništa” (1. Korinćanima 13:2).

U navedenim biblijskim recima ne govori se o romantičnoj ljubavi između muškarca i žene niti o pukoj sentimentalnosti. Riječ je o nesebičnoj ljubavi koja se temelji na uzvišenim moralnim načelima. Ona nas potiče da pomognemo neznancu u nevolji, ne razmišljajući o tome hoće li on to cijeniti i hoće li nas na neki način nagraditi. U 1. Korinćanima 13:4-7 stoji: “Ljubav je dugotrpljiva i dobrostiva. Ljubav nije zavidna, ne hvali se, ne uzvisuje se, ne ponaša se nedolično, ne gleda svoju korist, nije razdražljiva, ne pamti zlo. Ne raduje se nepravdi, a raduje se istini. Sve podnosi, (...) sve trpi.”

Kad u obitelji nema takve ljubavi, trpe svi njeni članovi, a naročito djeca. U to se uvjerila i mlada žena po imenu Monica, koja je u djetinjstvu bila žrtva fizičkog, emocionalnog i seksualnog zlostavljanja. “Odrastala sam bez ljubavi i bez ikakve nade u bolji život”, rekla je ona. No s 15 godina otišla je živjeti kod bake i djeda, koji su Jehovini svjedoci.

 “Živjela sam s njima dvije godine”, kaže Monica. “Prije sam bila vrlo sramežljiva, no baka i djed pomogli su mi da postanem puno otvorenija te da pokazujem brigu i ljubav prema svojim bližnjima. Zahvaljujući baki i djedu postala sam osoba koju drugi cijene i poštuju.” Monica se u međuvremenu udala i danas živi u sretnom braku. Sa svojim mužem i troje djece pokazuje ljubav drugim ljudima tako što im propovijeda dobru vijest koja je zapisana u Bibliji.

Ljubav prema bližnjima čini nas sretnima i uistinu obogaćuje naš život. Želimo li očuvati tu ljubav, trebamo paziti da ne upadnemo u zamku materijalizma. Ljudi koji su usvojili materijalistički svjetonazor smatraju da je u životu najvažnije steći puno novca i materijalnih dobara. No mnoga istraživanja pokazuju kako ljudima zapravo treba vrlo malo da bi bili sretni. Ustvari, oni koji sve u životu podređuju svojim materijalnim interesima obično su vrlo nesretni. Biblija potvrđuje tu tvrdnju kad kaže: “Tko ljubi srebro, nikad mu nije dosta srebra, i tko ljubi bogatstvo, nikad mu nije dosta dobitka. I to je ispraznost” (Propovjednik 5:10). Stoga nam Božja Riječ mudro savjetuje: “Neka u vašem životu ne bude ljubavi prema novcu” (Hebrejima 13:5).

Dobrota i velikodušnost.

“Ne bi li bilo divno kad bismo mogli jednostavno otići u trgovinu i kupiti doživotnu sreću?” upitao je američki spisatelj Alex Dixon u časopisu Greater Good. “To zvuči neostvarivo, ali zapravo i nije — pod uvjetom da ono što kupujete namjeravate pokloniti nekome drugom.” Koja je poruka tih riječi? Kad drugima nešto poklonimo, to nam pričinjava veću radost nego kad od njih nešto dobijemo.

Što kaže Biblija: “Više usrećuje davati nego primati” (Djela apostolska 20:35).

Naročitu radost osjećamo kad nesebično trošimo svoje vrijeme i snagu kako bismo učinili neko dobro djelo. To je jedan od najljepših poklona koji možemo dati svojim bližnjima. U to se uvjerila i Karen, koja je priskočila u pomoć jednoj ženi kojoj se pokvario automobil. Ta žena i njene dvije kćeri krenule su na aerodrom, ali nikako nisu mogle upaliti automobil. Majka je s jednom kćeri trebala stići na avion, pa se bojala da će zakasniti. Pozvale su taksi, ali i on je negdje zapeo. Karen se ponudila da ih odveze na aerodrom, premda je on bio udaljen 45 minuta vožnje. Žene su drage volje prihvatile njenu ponudu. Kad se Karen vratila s aerodroma, vidjela je da druga kći još uvijek sjedi u parkiranom automobilu.

“Uskoro će muž doći po mene”, rekla joj je ta mlada žena.

“Drago mi je da ste dobro”, odgovorila joj je Karen, a potom je dodala kako ide uređivati cvijeće ispred dvorane Jehovinih svjedoka.

“Jeste li vi Jehovin svjedok?” upitala ju je žena.

“Jesam”, odgovorila je Karen te kratko porazgovarala s njom.

Nakon nekoliko tjedana Karen je dobila pismo u kojem je, između ostalog, pisalo: “Moja majka i ja nismo zaboravile vaše dobro djelo. Zahvaljujući vama na vrijeme smo stigle na aerodrom! Sestra mi je rekla da ste vi Jehovin svjedok. Kad sam to čula, odmah mi je bilo jasno zašto ste bili tako dobri prema nama. Moja je mama također Jehovin svjedok. I ja sam isto, ali sam prestala dolaziti na sastanke i ići u službu propovijedanja. No uskoro ću poduzeti nešto u vezi s tim!” Karen je bilo jako drago što je učinila dobro djelo.

 Američki književnik Charles Dudley Warner jednom je napisao: “Kad god iskreno želimo pomoći drugima, zapravo pomažemo i sebi samima.” To je doista točno. Naime, Bog želi da činimo dobro jedni drugima. On nije stvorio ljude tako da budu sebični, nego da odražavaju njegove predivne osobine kao što su dobrota i velikodušnost (1. Mojsijeva 1:27).

Poštenje.

Ta je moralna vrlina važna za opstanak svakog civiliziranog društva. Nepoštenje stvara ozračje straha i nepovjerenja, narušava međuljudske odnose i na koncu dovodi do propasti društva.

Što kaže Biblija: “Tko će biti gost u šatoru [Božjem]? (...) Onaj tko živi čestito i postupa pravedno i istinu govori u srcu svojemu” (Psalam 15:1, 2). Kao i druge vrline koje smo razmotrili u ovom članku, istinsko poštenje izvire iz čovjekove nutrine i sastavni je dio njegove osobnosti. Onaj tko je uistinu pošten pokazuje tu osobinu uvijek, a ne samo u određenim prilikama ili onda kad to njemu odgovara.

Sjećate li se žene s početka članka koja je pronašla vrećicu punu novca? Christina je iskreno željela ugoditi Bogu, a ne steći bogatstvo. Zato je zabrinutom čovjeku koji je izgubio vrećicu rekla da je pronašla njegov novac. Njega je zadivilo Christinino poštenje. Ono je ostavilo dubok dojam i na njenog šefa, koji joj je kasnije ukazao veliko povjerenje postavivši je za voditeljicu skladišta. Biblija je uistinu u pravu kad kaže: “Tko bi volio živjeti i vidjeti dane dobre, neka sustegne jezik svoj od zla i usne svoje da ne govore prijevare” (1. Petrova 3:10).

ISPLATI SE ŽIVJETI ČESTITO

Biblija nas potiče da “idemo putem dobrih ljudi” te da se držimo “staza pravedničkih” (Mudre izreke 2:20). Njeni su savjeti odraz duboke ljubavi koju naš Stvoritelj osjeća prema nama (Izaija 48:17, 18). Kad živimo po biblijskim moralnim načelima, pokazujemo da ljubimo Boga, a on nas zbog toga bogato blagoslivlja. Svakom čovjeku koji se uzda u Boga i drži se njegovih pravednih mjerila Biblija obećava: “On će te uzvisiti i zemlju ćeš u posjed uzeti. Kad zli budu istrijebljeni, ti ćeš to vidjeti” (Psalam 37:34).

Ljude koji žive po biblijskim moralnim načelima doista očekuje divna budućnost! Oni će živjeti na prekrasnoj rajskoj Zemlji, u miroljubivom svijetu u kojem više neće biti zla. Stoga se isplati istražiti moralna načela koja su zapisana u Bibliji te ih primjenjivati u svakodnevnom životu.