Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Probudite se!  |  prosinac 2012.

Krava s “frizurom”

Krava s “frizurom”

JESTE li ikad vidjeli škotsko visinsko govedo? Lako ga je prepoznati po velikim zavinutim rogovima, toplom “kaputu” od guste dlake i originalnoj “frizuri” — dugim šiškama koje mu padaju preko očiju.

Riječ je o jednoj od najstarijih poznatih vrsta goveda. Te izdržljive životinje već stoljećima žive u surovom podneblju škotskog visočja i okolnih otoka. Goveda koja su nekad pasla na zabačenim visoravnima bila su krupnija te su imala crvenu dlaku, dok su ona koja su prebivala na otocima uz zapadnu obalu Škotske bila sitnije građe te su obično imala crnu dlaku. Danas se sva ta goveda ubrajaju u istu pasminu, kojoj boja dlake varira od crne i crvene do svijetlosmeđe, žute i gotovo bijele.

Dugačke šiške koje škotskim kravama padaju preko očiju daju im pomalo komičan izgled, no zapravo su vrlo korisne. Zimi im štite oči od vjetra, kiše i snijega, a ljeti od kukaca koji bi im mogli prenijeti neku zaraznu bolest.

Škotska goveda dobro podnose surove vremenske uvjete, pa ih nije potrebno držati u staji. Unatoč tome brižni ih pastiri u predvečerje znaju odvesti u tor kako bi ih zaštitili od vukova i hladnog vjetra.

Topao “kaput s podstavom”

Škotsko govedo zaodjenuto je u topao “podstavljeni kaput” kakav nema nijedna druga vrsta goveda. Taj neobični “kaput” ima dva sloja dlake. Čupavi vanjski sloj sastoji se od dlaka čija dužina doseže i tridesetak centimetara. Dugačka pokrovna dlaka prilično je masna, pa štiti govedo od kiše i snijega. Mek i vunast unutarnji sloj grije ga poput tople podstave.

 Porazgovarali smo s Jimom, koji se već dugi niz godina bavi uzgojem škotskih goveda. On nam je rekao: “Jako ih je teško oprati jer im nikako ne možete namočiti dlaku!” Zahvaljujući svom toplom zimskom “kaputu” škotsko govedo živi i razmnožava se u gorskim predjelima u kojima često pljušti kiša i puše studeni vjetar. Nijedna druga vrsta goveda ne bi preživjela u takvom negostoljubivom podneblju.

Ako ljeti postane jako vruće, simpatične škotske kuštravice lako se tome prilagode — jednostavno odbace težak pokrovni sloj duge dlake. Kad ponovno zahladi i dođu jesenje kiše, opet im naraste duga dlaka.

Vrijedna i korisna krava

Ovce često uništavaju zeleno raslinje jer jedu korijenje i mladice raznih biljaka, no goveda to ne čine. Škotsko govedo čak poboljšava kvalitetu biljnog pokrova na terenima koji nisu najpogodniji za ispašu. Kako to čini? Svojim dugim, snažnim rogovima i širokom njuškom raskrčuje šikaru koju većina drugih krava ne bi ni taknula. Na taj način te marljive “kosilice” omogućuju obnavljanje trave i ostalog raslinja.

Dvoslojno “ruho” škotskih krava korisno je iz još jednog razloga. Ono ih zimi grije, pa im ne treba dodatni sloj sala koji bi ih štitio od hladnoće. Stoga njihovo meso ima u sebi manje masnoće i kolesterola, a više bjelančevina i željeza nego meso drugih vrsta goveda. No to nije sve! Da biste dobili to meso vrhunske kvalitete, ne morate trošiti novac na skupu stočnu hranu.

I dobroćudna krava može biti opasna!

Ljudi se već dugo bave uzgojem škotskih goveda. U drevno doba Škoti su ih zimi znali držati u kući. Stoka je bila u prizemlju, a obitelj na katu, pa je tako svima bilo toplo i ugodno.

Premda su domaće krave općenito mirna i dobroćudna stvorenja, škotska goveda katkad mogu biti i opasna. Naprimjer, ženke znaju burno reagirati kad se previše približite njihovom teletu. Ako na livadi naiđete na stado škotskih goveda, nije pametno proći posred njega, već ga je bolje zaobići.

Škotsko se govedo lako prilagođava različitim klimatskim uvjetima, pa se stoga uzgaja diljem svijeta. Odlično podnosi hladnoću koja vlada na Aljasci i u Skandinaviji. Može se naći čak i u Andama, na nadmorskoj visini od 3 000 metara! No može živjeti i u toplijim krajevima.

Škotska je nadaleko poznata po tradicionalnoj kariranoj tkanini, kiltovima i gajdama, ali i po dražesnim, čupavim škotskim govedima. Ima li i u vašoj zemlji takvih krava s podstavljenim “kaputom” i originalnom “frizurom”?