Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

hrvatski

Probudite se!  |  ožujak 2012.

Što nas to toliko ljuti?

Što nas to toliko ljuti?

 Što nas to toliko ljuti?

POSTOJI mnogo toga što nas može razljutiti. Uzroci ljutnje vrlo su složeni. Čak i znanstvenici priznaju da ne razumiju u potpunosti zašto i kako dolazi do ljutnje. Ipak, psiholozi i psihijatri općenito smatraju da nema čovjeka koji je imun na taj osjećaj. Svi mi ponekad zbog nečega izgubimo živce.

Ljutnju može izazvati nešto što nas frustrira ili jako smeta. Obično se razljutimo kad doživimo neku nepravdu ili kad nam drugi učine nešto nažao. Ljutnja nas može obuzeti i kad imamo osjećaj da nas netko omalovažava, vrijeđa ili na neki drugi način pokazuje da nas ne poštuje. Katkad se naljutimo i ako imamo osjećaj da netko dovodi u pitanje naš ugled ili autoritet.

Naravno, uzroci ljutnje razlikuju se od osobe do osobe. Na te razlike utječu čovjekova dob, spol, pa čak i kultura iz koje potječe. Osim toga, ljudi različito reagiraju na ono što ih smeta ili frustrira. Neki se rijetko kad naljute i brzo se “ohlade”, a drugi lako planu i ljute se danima, tjednima, mjesecima, pa čak i godinama.

Danas se na svakom koraku susrećemo s nečim što bi nas moglo naljutiti. Povrh toga, ljudi imaju sve niži prag tolerancije i sve ih je lakše izbaciti iz takta. Zašto je to tako? Jedan od razloga je to što mnogi misle samo na sebe i nemaju obzira prema drugima. Biblija je prorekla: “U posljednjim danima (...) ljudi će biti sebični, pohlepni za novcem, umišljeni, oholi, (...) svojeglavi, ponosni” (2. Timoteju 3:1-5). Nisu li danas mnogi ljudi upravo takvi?

Sebični ljudi obično se naljute kad ne mogu provoditi svoju volju ili postići ono što žele. No postoje i mnogi drugi razlozi zbog kojih ljudi sve više gube živce i daju oduška svom bijesu. Razmotrimo neke od njih.

Loš roditeljski primjer

Ponašanje oca i majke snažno utječe na razvoj djetetove osobnosti. Psiholog Harry Mills objašnjava: “Ljudi od najranijeg djetinjstva uče izražavati ljutnju onako kako to čine oni kojima su okruženi.”

Ako dijete odrasta u agresivnom okruženju u kojem iskre frcaju zbog beznačajnih sitnica, ono ustvari uči burno reagirati na životne probleme. To bi se dijete moglo usporediti s biljkom koja se zalijeva zagađenom vodom. Takva biljka možda neće usahnuti, ali vjerojatno neće dobro napredovati i mogla bi pretrpjeti trajnu štetu. Ljutnja je poput takve zagađene vode. Djeca koja odrastaju uz ljude koji nisu u stanju obuzdavati ljutnju vjerojatno će u životu i sama imati problema s time.

Život u prenapučenim gradovima

Početkom 19. stoljeća u gradovima je živjelo samo oko 3 posto svjetskog stanovništva. No do 2008. udio gradskog stanovništva porastao je na 50 posto, a stručnjaci predviđaju da će do 2050. dosegnuti 70 posto. Budući da se sve više ljudi doseljava u ionako prenapučene gradove, stanovnici tih ogromnih “mravinjaka” sve su više frustrirani i razdražljivi. Uzmimo za primjer Ciudad de Mexico, jedan od najvećih i najnapučenijih gradova na svijetu. Njegovi se stanovnici često uzrujavaju zbog velikih prometnih gužvi. Sa svojih 18 milijuna stanovnika i 6 milijuna automobila Ciudad de Mexico “mogao bi ponijeti titulu najkaotičnijeg  grada na svijetu”, napisao je jedan novinar. “Zbog prometnih gužvi ljudi često gube živce i postaju agresivni.”

Život u gusto naseljenim gradovima može biti stresan i iz nekih drugih razloga, primjerice zbog zagađenog zraka, nesnosne buke, skučenog stambenog prostora, kulturnih razlika i visoke stope kriminala. Budući da su svakim danom izloženi sve većem stresu, ljudi su jako frustrirani, pa sve češće gube strpljenje i daju oduška svom bijesu.

Teška ekonomska situacija

Zbog svjetske gospodarske krize mnogi ljudi žive u strahu od onog što im nosi budućnost. U jednom izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda i UN-ove Međunarodne organizacije rada koji je objavljen 2010. bilo je rečeno: “Procjenjuje se da u svijetu ima više od 210 milijuna nezaposlenih.” Nažalost, većina ljudi koji su ostali bez posla nema nikakve ušteđevine niti bilo koji drugi izvor prihoda.

No ni onima koji imaju posao nije puno bolje. Prema podacima Međunarodne organizacije  rada, stres uzrokovan problemima na poslu postaje svjetska pošast. “Ljudi strahuju od otkaza i stalno misle da im se crno piše”, kaže Lorne Curtis, poslovni savjetnik iz kanadskog grada Ontarija. Zbog toga “sve doživljavaju kao napad na sebe, pa imaju potrebu braniti se te su skloni svađati se sa šefom i ostalim zaposlenicima”.

Predrasude i nepravda

Kako biste se osjećali da sudjelujete u utrci u kojoj od svih natjecatelja jedino vi morate trčati s okovima na nogama? Milijuni ljudi slično se osjećaju kad se suoče s predrasudama i dožive nepravdu zbog svoje boje kože, nacionalnosti ili iz nekih drugih razloga. Ljute se kad zbog predrasuda koje vladaju u društvu ne mogu steći kvalitetnu naobrazbu, naći posao, doći do stana i zadovoljiti neke druge osnovne životne potrebe.

No postoje i drugi oblici nepravde koji nas mogu teško pogoditi. Nažalost, svi mi ponekad doživljavamo nepravdu i znamo kako je to bolno. Prije više od 3 000 godina mudri izraelski kralj Salamun napisao je: “Gle, suze potlačenih, a nikoga nema da ih utješi” (Propovjednik 4:1). Kad ljudi na svakom koraku doživljavaju nepravdu, a nemaju nikoga tko bi ih utješio, lako mogu postati ogorčeni i kipjeti od bijesa.

 Industrija zabave

U svijetu su provedena brojna istraživanja kojima se nastojalo utvrditi kako na djecu utječe nasilje kojem su izložena putem televizije i drugih medija. James Steyer, osnivač američke neprofitne organizacije Common Sense Media, kaže: “Mladi naraštaj koji je stalno izložen žestokom, realistično prikazanom nasilju sve više tolerira agresivno ponašanje, osjeća sve manju odbojnost prema okrutnosti i sve manje suosjeća s drugima.”

Istina, većina djece koja godinama gledaju nasilje na televiziji neće se odati kriminalu kad odrastu. No budući da se u svijetu zabave srdžba i nasilje često prikazuju kao prihvatljiv način suočavanja s problemima, današnji su mladi općenito govoreći sve manje osjetljivi na nasilje.

Utjecaj zlih duhova

Biblija objašnjava da danas mnogi ljudi imaju problema s obuzdavanjem bijesa ponajprije zato što na njih utječu zla duhovna bića. Kako je došlo do toga? Nakon što je Svemogući Bog stvorio prvog muškarca i ženu, jedno se duhovno biće pobunilo protiv njega. Taj zli anđeo dobio je ime Sotona, što na hebrejskom jeziku znači “protivnik” odnosno “neprijatelj” (1. Mojsijeva 3:1-13). Sotona je kasnije naveo i neke druge anđele da mu se pridruže u pobuni protiv Boga.

Ti neposlušni anđeli, koje Biblija naziva demonima, odnosno zlim duhovima, zbačeni su s neba na Zemlju (Otkrivenje 12:9, 10, 12). Oni su silno gnjevni jer znaju da će ih uskoro stići zaslužena kazna. Iako te zle duhove ne možemo vidjeti, možemo osjetiti posljedice njihovog djelovanja. Na koji način?

Sotona i njegovi demoni iskorištavaju naše grešne sklonosti tako što nas potiču na nedolično ponašanje. U posljedice njihovog zlog utjecaja ubrajaju se “neprijateljstva, svađe, ljubomora, izljevi gnjeva, sukobi, podjele, (...) razuzdane gozbe i tome slično” (Galaćanima 5:19-21).

Nastojte obuzdati ljutnju

Kad znamo kakve sve brige i problemi muče ljude, lakše nam je razumjeti zašto se mnogi iz dana u dan toliko uzrujavaju.

Ponekad je jako teško obuzdati ljutnju. U napetim situacijama čovjek bi najradije dao oduška svom bijesu. No to baš i nije najbolje rješenje. U idućem članku vidjet ćemo što nam može pomoći da obuzdamo ljutnju.

[Okvir na stranici 5]

IMATE LI PROBLEMA S OBUZDAVANJEM LJUTNJE?

Po čemu to možete prepoznati? Navest ćemo neke od znakova koji mogu ukazivati na ozbiljan problem.

▶ Ljuti ste kad morate dugo čekati red na blagajni.

▶ Često se svađate s kolegama na poslu.

▶ Ponekad noću ne možete spavati jer razmišljate o nečem što vas je tog dana jako razljutilo.

▶ Teško vam je oprostiti onima koji su vas uvrijedili.

▶ Svako malo izgubite kontrolu nad svojim osjećajima.

▶ Često vas je sram ili žalite zbog onoga što ste u ljutnji rekli ili učinili. *

[Bilješka]

^ odl. 37 Na temelju informacija s internetske stranice MentalHelp.net.

[Okvir na stranici 6]

KOLIKO SE LJUTIMO?

Britanska Udruga za zaštitu mentalnog zdravlja objavila je brošuru koja govori o problemu nekontrolirane ljutnje i o tome kako s njim izaći na kraj. U njoj se iznose neki zanimljivi statistički podaci. Navest ćemo neke od njih.

84% ljudi na poslu se osjeća napetije nego prije pet godina

65% uredskih radnika imalo je problema s izljevima gnjeva na radnom mjestu

45% ljudi svako malo izgubi živce na poslu

Gotovo 60% svih izostanaka s posla uzrokovano je stresom

33% Britanaca ne razgovara sa svojim susjedima

64% ispitanika slaže se s tim da se ljudi općenito sve više ljute jedni na druge

32% ispitanika reklo je da neki njihov prijatelj ili član obitelji ima problema s obuzdavanjem ljutnje

[Slika na stranici 5]

Kakav primjer pružate djeci ako dajete oduška svom bijesu?

[Slika na stranici 6]

Utječe li svijet zabave na vaše gledište o izražavanju ljutnje i agresivnom ponašanju?