Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Jehovini svjedoci

hrvatski

Probudite se!  |  veljača 2011.

Knjiga kojoj možete vjerovati – 4. dio

Medo-Perzija u biblijskoj povijesti

Knjiga kojoj možete vjerovati – 4. dio

Ovo je četvrti u nizu od sedam članaka koji govore o sedam svjetskih sila iz biblijske povijesti, a izlaze u svakom broju časopisa “Probudite se!” Oni pokazuju da je Biblija vjerodostojna i nadahnuta od Boga te pruža nadu da će doći kraj patnjama koje su posljedica toga što ljudi okrutno vladaju jedni nad drugima.

RUŠEVINE palača i kraljevskih grobnica mogu nam tek djelomično dočarati raskoš, moć i bogatstvo drevnih carstava Medije i Perzije. Prije nego što su se te dvije države ujedinile, Medija je bila moćnija sila. No 550. pr. n. e. Medijci su potpali pod vlast perzijskog kralja Kira II, koji je otad vladao Medo-Perzijskim Carstvom. Jezgra te države nalazila se sjeverno od Perzijskog zaljeva. No s vremenom se Medo-Perzija znatno proširila, tako da se protezala do Egejskog mora, Egipta i sve do sjeverozapadne Indije. Obuhvaćala je i Judeju.

Židovski narod bio je pod vlašću Medo-Perzije više od 200 godina — otkad su 539. pr. n. e. Medijci i Perzijanci osvojili Babilon pa sve dok 331. pr. n. e. njih same nisu pokorili Grci. Brojne biblijske knjige ukazuju na važne događaje koji su se zbili u tom razdoblju.

Pouzdani povijesni izvještaji

Iz Biblije doznajemo da je kralj Kir II. oslobodio Židove koji su kao zarobljenici bili dovedeni u Babilon te im dopustio da se vrate u Jeruzalem i ponovno sagrade Božji hram, koji su Babilonci razorili 607. pr. n. e. (Ezra 1:1-7; 6:3-5). Istinitost tog izvještaja potvrđuje zapis nazvan Kirov cilindar koji je pronađen 1879. u ruševinama starog Babilona. Na tom se glinenom cilindru Kir spominje po imenu te se opisuje kako je on imao običaj vraćati zarobljene narode u njihovu domovinu, dopuštajući im da sa sobom ponesu svoje svete kipove i vrijedne posude iz svojih hramova. Biblijski pisac Izaija zapisao je Jehovine proročanske riječi koje se odnose na Kira: “‘Izvršit će sve što želim’, izvršit će ono što sam rekao o Jeruzalemu: ‘Opet će se izgraditi’, i o hramu: ‘Položit će se temelji njegovi’” (Izaija 44:28).

Ustvari, Kir je naredio da troškove obnove hrama “snosi kraljev dvor” (Ezra 6:3, 4). Taj je zanimljiv podatak u skladu s onim što kažu svjetovni povijesni izvori. “Perzijski su kraljevi  uvijek podupirali obnovu svetih hramova u svom carstvu”, stoji u knjizi Persia and the Bible.

Iz Biblije saznajemo da su neprijatelji židovskog naroda kasnije poslali pismo Dariju Velikom (zvanom i Darije I) u kojem su tražili da se provjeri je li Kir zaista odobrio obnovu hrama, kao što su to Židovi tvrdili. Darije je naredio svojim ljudima da potraže izvorni zapis koji govori o tome. I što su pronašli? U medijskoj prijestolnici Ekbatani pronađen je svitak u kojem je bila zapisana Kirova odluka. Nato je kralj napisao: “Ja, Darije, izdajem ovu naredbu. Neka se [obnova hrama] odmah izvrši!” Nakon toga neprijatelji više nisu ometali obnovu hrama * (Ezra 6:2, 7, 12, 13).

Svjetovna povijest potvrđuje pojedinosti iz tog izvještaja. Naime, Ekbatana je bila Kirova ljetna rezidencija, pa je lako moguće da je ondje izdao naredbu o obnovi hrama. Osim toga, arheološka otkrića pokazuju da su medo-perzijski kraljevi posvećivali mnogo pažnje vjerskim pitanjima koja su mogla narušiti mir u njihovom kraljevstvu te da su slali pisma kako bi riješili nesuglasice.

Pouzdana proročanstva

Bog je dao proroku Danijelu da u snu vidi četiri zvijeri kako jedna za drugom izlaze iz mora. Svaka od njih predstavljala je jednu svjetsku silu. Prva zvijer, krilati lav, predočavala je Babilon. Druga je izgledala “kao medvjed”. U izvještaju stoji: “Govorilo joj se: ‘Ustani, jedi mnogo mesa!’” (Danijel 7:5). Taj zastrašujući medvjed predočavao je Medo-Perziju.

U skladu s Danijelovim proročanstvom, Medo-Perzija je pokazala nezasitnu težnju za osvajanjem novih teritorija, tako da je uistinu bila nalik proždrljivom medvjedu. Ubrzo nakon što je Danijel usnio taj san Kir je porazio Medijce, a potom je zaratio sa susjednom Lidijom i Babilonom. Njegov sin Kambiz II. osvojio je Egipat. Kasniji medo-perzijski vladari još su više proširili granice carstva.

Kako možemo biti sigurni da je to tumačenje Danijelovog proročanstva točno? U jednoj drugoj viziji koja je po temi slična ovom proročanskom snu Danijel je vidio “ovna kako bode na zapad, na sjever i na jug”. To se proročanstvo ispunilo kad je Medo-Perzija počela “bosti”, odnosno napadati, druge narode, pa tako i moćni Babilon. Božji je anđeo objasnio značenje te vizije, rekavši Danijelu: “Ovan što si ga vidio, koji ima dva roga, predstavlja kraljeve Medije i Perzije” (Danijel 8:3, 4, 20).

Osim toga, otprilike dvjesto godina prije pada Babilona prorok Izaija pretkazao je kako će se zvati perzijski kralj koji će ga osvojiti — premda se on još nije bio ni rodio — i koju će taktiku primijeniti kako bi osvojio grad. Izaija je napisao: “Ja, Jehova, ovako kažem pomazaniku svojemu Kiru, kojega sam uzeo za desnicu, da pokorim pred njim narode, (...)  da otvorim pred njim vrata dvokrilna, da vrata gradska ne budu zatvorena” (Izaija 45:1). I Izaija i Jeremija prorekli su da će presušiti babilonske “rijeke”, odnosno kanali koji su bili ispunjeni vodom iz Eufrata te su služili kao obrambeni opkop (Izaija 44:27; Jeremija 50:38). Grčki povjesničari Herodot i Ksenofont potvrđuju istinitost tog biblijskog proročanstva. Oni, između ostalog, spominju da su se Babilonci zabavljali na gozbi upravo one noći kad je Kir osvojio grad (Izaija 21:5, 9; Danijel 5:1-4, 30). Kir je skrenuo tok Eufrata, pa je njegova vojska pregazila rijeku i bez puno muke ušla u grad kroz otvorena vrata. Moćni Babilon pao je u jednoj noći!

Kirova grobnica još se uvijek može vidjeti među ruševinama drevne Pasargade, u današnjem Iranu

Taj je događaj doveo do zadivljujućeg ispunjenja još jednog proročanstva. Prorok Jeremija bio je prorekao da će Božji narod biti izgnan u Babilon te da će ondje ostati 70 godina (Jeremija 25:11, 12; 29:10). Te su se riječi ispunile točno onako kako je bilo prorečeno. Izgnanim Židovima bilo je dopušteno da se vrate u svoju domovinu.

Nada koja će se sigurno ostvariti

Nedugo nakon što je Medo-Perzija osvojila Babilon Danijel je zapisao proročanstvo koje nam pomaže razumjeti jedan vrlo značajan događaj povezan s ispunjenjem Božjeg nauma s čovječanstvom. Anđeo Gabrijel rekao je Danijelu kad će se točno pojaviti Mesija, koji je dio “potomstva” obećanog u 1. Mojsijevoj 3:15. Božji je anđeo rekao: “Od časa kad izađe riječ da se Jeruzalem obnovi i ponovno sagradi pa do Mesijanskog Vođe bit će sedam tjedana, a onda šezdeset i dva tjedna”, ukupno 69 tjedana (Danijel 9:25). Kad je započelo to proročansko razdoblje?

Premda je Kir kratko nakon pada Babilona dozvolio Židovima da se vrate u svoju domovinu, Jeruzalem i njegove zidine još su godinama bili razrušeni. Godine 455. pr. n. e. kralj Artakserks dozvolio je svom peharniku Nehemiji, koji je bio Židov, da se vrati u Jeruzalem i organizira obnovu njegovih zidina (Nehemija 2:1-6). Taj je događaj označio početak prorečenih 69 tjedana.

No to nisu bili doslovni tjedni, od kojih svaki ima sedam dana, nego godišnji tjedni. Ustvari, neki prijevodi Biblije umjesto riječi “tjedni” koriste izraz “godišnji tjedni” * (Danijel 9:24, 25). Mesija se trebao pojaviti nakon što prođe 69 “tjedana” od kojih svaki ima 7 godina — što ukupno iznosi 483 godine. To se proročanstvo ispunilo 29. n. e, kad se Isus krstio. Bilo je to točno 483 godine nakon 455. pr. n. e. *

Točno ispunjenje Danijelovog proročanstva jedan je od brojnih dokaza koji potvrđuju da je Isus doista bio Mesija. To nam daje razloga da još čvršće vjerujemo u ispunjenje proročanstava koja se odnose na budućnost. Isus će kao Kralj Božjeg nebeskog Kraljevstva stati na kraj okrutnim ljudskim vlastima. Nakon toga ispunit će i mnoga druga biblijska proročanstva, pa tako i ona koja govore o tome da će mrtvi uskrsnuti i dobiti priliku da vječno žive u raju na Zemlji (Danijel 12:2; Ivan 5:28, 29; Otkrivenje 21:3-5).

^ odl. 9 Darije je ime barem trojice kraljeva.

^ odl. 20 Postoji više hrvatskih prijevoda Biblije koji u glavnom tekstu koriste izraz “godišnji tjedni” ili pak u bilješci ukazuju na to da se izraz “tjedni” odnosi na godišnje tjedne. To su prijevodi Ivana Šarića, Silvija Grubišića i Ivana Matije Škarića.

^ odl. 20 Detaljnije objašnjenje ovog proročanstva i grafički prikaz koji pokazuje kada je započelo i završilo 69 godišnjih tjedana možete pronaći u knjizi Što Biblija doista uči? na stranicama 197-199.