Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

Prvi svibnja — što vam znači taj dan?

Prvi svibnja — što vam znači taj dan?

Na što vas podsjeća datum 1. svibnja? Na parade i demonstracije? Na neradni dan? Na vjersku svetkovinu u kojoj se pleše oko okićenog stupa?

U RAZNIM kulturama taj datum izaziva različite asocijacije. No postoji li kakva veza između različitih proslava koje se održavaju na taj dan? Kratak osvrt na povijest obilježavanja tog datuma pomoći će nam da bolje razumijemo što on danas znači.

Porijeklo proslave

U starom Rimu prvi dan svibnja padao je u vrijeme floralija, svetkovine koja je dobila naziv po Flori, božici proljeća i cvijeća. U to se vrijeme pjevalo, plesalo i organiziralo procesije u kojima se moglo vidjeti mnogo cvijeća. Rimske prostitutke naročito su voljele tu svetkovinu jer su božicu Floru smatrale svojom zaštitnicom.

Kako su Rimljani osvajali druge zemlje, tako su širili i svoje običaje. Međutim, u područjima u kojima su živjeli Kelti Rimljani su otkrili da se na prvi dan svibnja već prije slavila svetkovina Beltane. Keltima je dan započinjao uvečer. Tako bi uvečer prije prvog svibnja pogasili sve vatre, a kad bi ujutro izašlo sunce, zapalili bi krijesove na vrhovima brda ili ispod svetih stabala te tako pozdravili dolazak ljeta i buđenje prirode. Osim toga, izvodili su stoku na pašu i molili bogove da zaštite njihova stada. Uskoro su se floralije i Beltane stopili u jedinstvenu proljetnu svetkovinu koja se slavila prvog svibnja.

Germanski i skandinavski narodi slavili su svetkovinu u čast Valpurgi, koja je po mnogočemu nalikovala Beltaneu. Svetkovina je počinjala s Valpurginom noći, u kojoj se palilo krijesove kako bi se odagnalo vještice i zle duhove. U drugim europskim narodima pojavili su se i neki drugi običaji vezani uz svetkovinu koja se slavila prvog svibnja. Mnogi od tih običaja zadržali su se do današnjih dana.

Crkve kršćanstva nisu mogle stati na kraj tim poganskim svetkovinama. “Prvosvibanjska svetkovina Beltane bila je proslava u kojoj je sve i svašta bilo dozvoljeno, jedina svetkovina koju ni kršćanska crkva ni bilo koji drugi autoritet nisu mogli obuzdati”, piše engleski list Guardian.

Običaji vezani uz prvosvibanjske svetkovine

U srednjem vijeku pojavili su se neki novi običaji vezani uz tu svetkovinu koja je u Engleskoj stekla veliku popularnost. Muškarci i žene noćili bi u šumi te brali cvijeće i sjekli procvale grane drveća kojima bi u zoru pozdravili  dolazak mjeseca svibnja. * Mnogi su se vrlo nemoralno ponašali, pisalo je u pamfletu Anatomija izopačenosti, koji je objavio puritanac Philip Stubbes. Nasred sela seljani bi postavili okićeni svibanjski stup, oko kojeg se čitav dan plesalo i priređivalo razne igre. Stubbes je taj stup nazvao “odvratnim idolom”. Ljudi su birali svibanjsku kraljicu, a često i svibanjskog kralja, koji je sjedio na počasnom mjestu i nadgledavao slavlje. U drugim dijelovima Europe također je bilo uobičajeno kititi svibanjski stup i birati svibanjsku kraljicu.

Kakvo su značenje imali ti običaji? Encyclopædia Britannica objašnjava: “U početku su se ti obredi izvodili kako bi se osiguralo da zemlja daje obilan urod, da se stoka dobro razmnožava te da ljudi žive u blagostanju, no u većini slučajeva to se značenje s vremenom izgubilo, a obredi su se održali samo kao pučke svečanosti.”

Pad i ponovni porast popularnosti

Protestantski reformatori nastojali su ukinuti tu svetkovinu koju su smatrali poganskom. U kalvinističkoj Škotskoj prvosvibanjska svetkovina zabranjena je 1555. Zatim je 1644. engleski parlament, u kojem su glavnu riječ vodili puritanci, zabranio kićenje svibanjskog stupa. U vrijeme kad je Engleska ostala bez kralja te je bila proglašena republikom ljude se poticalo da se klone “razvratnih običaja” povezanih sa svibanjskim svetkovinama. Međutim, s ponovnom uspostavom monarhije godine 1660. ponovno je uveden običaj kićenja svibanjskog stupa.

U 18. stoljeću i početkom 19. stoljeća svibanjske svetkovine polako su pale u zaborav, ali su u novije vrijeme ponovno oživljene u malo moralnijem duhu. Mnogi običaji koji su postali sastavni dio svibanjskih svetkovina, primjerice običaj da djeca plešu oko svibanjskog stupa držeći se za šarene vrpce, potječu iz novijeg vremena. Međutim, stručnjaci koji se bave istraživanjem starih običaja vezanih uz svibanjske svetkovine otkrili su da one imaju i mnoga poganska obilježja.

Europski iseljenici prenijeli su običaje vezane uz svibanjske svetkovine u druge dijelove svijeta, a neki od njihovih potomaka još uvijek slave svibanjske svetkovine onako kako su oni to nekad činili. No danas se u mnogim zemljama na taj isti dan, 1. svibnja, slavi jedan drugi blagdan — Međunarodni praznik rada.

Kako je prvi svibnja postao Praznik rada

Prvosvibanjske parade i demonstracije započele su u Sjevernoj Americi. Zašto baš u tom dijelu svijeta? S industrijskom revolucijom pojavili su se novi strojevi koji su mogli raditi bez prekida. Stoga su mnogi tvorničari zahtijevali od radnika da rade čak 16 sati na dan,  i to svakim danom osim nedjelje. U želji da osigura bolje uvjete rada i života radnika, savez trgovačkih i radničkih sindikata iz Sjedinjenih Država i Kanade postavio je zahtjev da se od 1. svibnja 1886. uvede osmosatno radno vrijeme. Većina tvorničara odbila je ispuniti taj zahtjev, pa je 1. svibnja na tisuće radnika stupilo u štrajk.

U sukobima na Haymarket Squareu u Chicagu ubijeno je nekoliko pripadnika radničkog pokreta u Sjedinjenim Državama. Radnici u Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Rusiji i Španjolskoj pružili su im podršku. * Na kongresu Druge internacionale koji je 1889. održan u Parizu odlučeno je da se 1. svibnja 1890. u čitavom svijetu održe demonstracije u znak podrške zahtjevu za osmosatnim radnim vremenom. Otad se svake godine 1. svibnja organiziraju demonstracije u kojima radnici zahtijevaju bolje uvjete rada.

U Sovjetskom Savezu i drugim komunističkim zemljama taj se dan obilježavalo vojnim paradama i izložbama na kojima su se mogla vidjeti najnovija tehnička dostignuća. I danas se u mnogim zemljama svijeta Međunarodni praznik rada slavi 1. svibnja. No u Sjedinjenim Državama i Kanadi Praznik rada slavi se prvog ponedjeljka u rujnu, a u nekim drugim zemljama slavi se prvog ponedjeljka nakon 1. svibnja.

Veza između nekadašnje i današnje proslave

I svibanjske svečanosti i Međunarodni praznik rada uvijek su bili praznici koje je slavio običan narod. Radnici tog dana nisu išli na posao, bez obzira na to što su o tome mislili njihovi poslodavci. Toga dana zamijenile bi se uloge u društvu. Kralja i kraljicu biralo se među običnim pukom, a pripadnike vladajuće klase često se ismijavalo. Stoga se obilježja svibanjskih svetkovina lako moglo poistovjetiti s idejama za koje se zalagao radnički pokret. U 20. stoljeću socijalističke stranke prihvatile su 1. svibnja kao praznik.

Kao i nekadašnje svibanjske svetkovine, Međunarodni praznik rada postao je dan kad ljudi izlaze na ulice i kad se organiziraju svečane parade. Međutim, posljednjih godina tijekom tih proslava sve češće dolazi do nasilja. Tako su 1. svibnja 2000. diljem svijeta organizirane demonstracije protiv globalnog kapitalizma. No na tim je skupovima došlo do tučnjava, neki su bili ozlijeđeni, a počinjena je i materijalna šteta.

Kako će biti zadovoljena težnja za promjenom

Je li realno očekivati da će ljudi promijeniti situaciju u svijetu i svim pravdoljubivim ljudima osigurati bolji život? Nije. U povijesti se mnogo puta pokazalo koliko je istinita biblijska izreka: ‘Čovjeku koji hodi nije u vlasti da upravlja koracima svojim’ (Jeremija 10:23).

Da bi se u svijetu uspostavio mir, potrebna je vlast koja je uzvišenija od bilo koje ljudske vlasti. Takvu vlast ima Stvoritelj Zemlje, Jehova Bog. U njegovoj Riječi, Bibliji, kaže se da on ‘otvara svoju ruku i siti sve živo po želji’ (Psalam 145:16). Pozivamo vas da temeljitije istražite divna Božja obećanja.

Molitva Očenaš, koju je izgovorio Božji Sin, Isus Krist, kad je učio svoje sljedbenike kako da se mole, doista će se ispuniti. Božje Kraljevstvo sigurno će doći i Božja volja vršit će se ovdje na Zemlji. Biblija obećava da će Isus Krist, Vladar kojeg je postavio sam Bog, “izbaviti ubogoga koji cvili i nevoljnoga koji nema pomoćnika. Biće milostiv ništemu i ubogom, i duše će jadnima spasti. Od prijevare i nasilja iskupiće duše njihove” (Psalam 72:12-14).

^ odl. 11 Prije nego što je krajem 16. stoljeća uveden gregorijanski kalendar, prvi dan svibnja nastupao je 11 dana kasnije nego u današnje vrijeme, pa bi tada već bilo toplije i priroda bi se zazelenjela.

^ odl. 19 Ti su nemiri izbili dan nakon što je u sukobu štrajkaša i štrajkolomaca poginulo nekoliko radnika.

[Slika na stranici 12]

Svibanjski stup iz 16. stoljeća svake se godine 1. svibnja postavlja ispred jedne crkve u Londonu

[Zahvala]

Iz knjige Observations on Popular Antiquities

[Slika na stranici 14]

Prosvjedi protiv kapitalizma održani u Londonu 1. svibnja 2000.

[Zahvala]

© Philip Wolmuth/Panos Pictures