Suci 11:1-40

11  A Jiftah+ Gileadovac+ bio je silan i odvažan čovjek.+ Bio je sin jedne bludnice,+ a otac Jiftahov bio je Gilead.  Ali Gileadu je i žena njegova rodila sinove. Kad su sinovi te žene odrasli, otjerali su Jiftaha, govoreći mu: “Nećeš imati nasljedstva u domu oca našega,+ jer si sin druge žene.”  Zato je Jiftah pobjegao od braće svoje i naselio se u zemlji Tobu.+ Oko Jiftaha su se okupili ljudi što su bili bez posla i s njim su odlazili u pljačku.+  Poslije nekog vremena sinovi Amonovi napali su Izraela.+  A kad su sinovi Amonovi napali Izraela,+ starješine gileadski otišli su da dovedu Jiftaha iz zemlje Toba.+  I rekli su Jiftahu: “Dođi i budi nam zapovjednik, da se borimo protiv sinova Amonovih!”  Ali Jiftah je rekao starješinama+ gileadskim: “Niste li me vi mrzili i otjerali me iz doma oca mojega?+ Zašto dolazite k meni sada kad ste u nevolji?”+  Tada su starješine gileadski rekli Jiftahu: “Došli smo k tebi+ zato da pođeš s nama i boriš se protiv sinova Amonovih i da budeš poglavar nama i svim stanovnicima Gileada.”+  A Jiftah je rekao starješinama gileadskim: “Ako me odvedete natrag da se borim protiv sinova Amonovih i ako mi ih preda Jehova,+ bit ću vam poglavar!” 10  Nato su starješine gileadski rekli Jiftahu: “Jehova nas čuje i neka on sudi između nas+ ako ne učinimo kako si rekao!”+ 11  Tako je Jiftah otišao sa starješinama gileadskim i narod ga je postavio sebi za poglavara i zapovjednika.+ I Jiftah je ponovio sve riječi svoje pred Jehovom+ u Mispi.+ 12  Potom je Jiftah poslao glasnike kralju sinova Amonovih+ i poručio mu: “Što imaš protiv mene+ da si došao boriti se sa mnom u mojoj zemlji?” 13  Nato je kralj sinova Amonovih rekao glasnicima Jiftahovim: “Kad je Izrael izašao iz Egipta, uzeo je moju zemlju+ od Arnona+ do Jaboka i do Jordana.+ Zato je sada mirno vrati!” 14  Ali Jiftah je opet poslao glasnike kralju sinova Amonovih 15  i rekao mu: “Ovako kaže Jiftah: ‘Izrael nije uzeo ni zemlju moapsku+ ni zemlju sinova Amonovih.+ 16  Jer kad je Izrael izašao iz Egipta, išao je pustinjom do Crvenog mora+ i došao u Kadeš.+ 17  Tada je Izrael poslao glasnike kralju edomskom+ i poručio mu: “Molim te, pusti da prođem preko tvoje zemlje!” Ali kralj edomski nije poslušao. Poslao je glasnike i kralju moapskom,+ ali i on je odbio. Tako je Izrael ostao u Kadešu.+ 18  Idući pustinjom, zaobišli su zemlju edomsku+ i zemlju moapsku. Išli su istočno od zemlje moapske+ i utaborili se u području Arnona. I nisu prešli granicu moapsku,+ jer je Arnon bio granica moapska.+ 19  Potom je Izrael poslao glasnike Sihonu, kralju amorejskom, koji je vladao u Hešbonu.+ I Izrael mu je poručio: “Molim te, pusti nas da prođemo preko tvoje zemlje do mjesta svojega!”+ 20  Ali Sihon nije vjerovao Izraelu da će samo proći preko njegova područja. Stoga je Sihon skupio sav svoj narod, utaborio se u Jahasu+ i napao Izraela.+ 21  Tada je Jehova, Bog Izraelov, dao Sihona i sav narod njegov u ruke Izraelu, koji ih je porazio. I Izrael je zaposjeo svu zemlju Amorejaca koji su prebivali u onoj zemlji.+ 22  Tako je osvojio svu zemlju amorejsku od Arnona do Jaboka i od pustinje do Jordana.+ 23  I sada kad je Jehova, Bog Izraelov, otjerao Amorejce pred narodom svojim Izraelom,+ ti želiš otjerati njih. 24  Nećeš li otjerati sve one koje ti Kemoš,+ bog tvoj, dade da ih otjeraš? A mi ćemo otjerati svakoga koga Jehova, Bog naš, otjera pred nama.+ 25  Zar si ti bolji od Balaka, sina Siporova, kralja moapskog?+ Je li se on prepirao s Izraelom? Je li se borio protiv njega? 26  Izrael već tri stotine godina živi u Hešbonu i svim okolnim gradovima,+ u Aroeru+ i svim okolnim gradovima, a i u svim gradovima na rubu Arnona, pa zašto im sve to niste oteli za sve to vrijeme?+ 27  Nisam ja zgriješio tebi, nego ti meni krivo činiš boreći se protiv mene. Neka Jehova, Sudac,+ danas sudi između sinova Izraelovih i sinova Amonovih!’” 28  Ali kralj sinova Amonovih nije poslušao riječi što mu ih je poručio Jiftah.+ 29  Tada je duh Jehovin sišao na Jiftaha+ i on je prošao kroz Gilead i područje Manašeovo, prošao je i kroz Mispu u Gileadu,+ a od Mispe u Gileadu došao je do sinova Amonovih. 30  I Jiftah se zavjetovao+ Jehovi: “Ako mi predaš u ruke sinove Amonove, 31  neka Jehovi pripadne+ onaj tko izađe na vrata doma mojega, tko izađe meni u susret kad se vratim kao pobjednik+ od sinova Amonovih i njega ću prinijeti kao žrtvu paljenicu!”+ 32  Tako je Jiftah došao do sinova Amonovih da se bori protiv njih i Jehova mu ih je predao u ruke. 33  I porazio ih je od Aroera do Minita,+ u dvadeset gradova, i sve do Abel-Keramima u pokolju vrlo velikom. Tako su sinovi Amonovi bili pokoreni pred sinovima Izraelovim. 34  Potom se Jiftah vratio kući svojoj u Mispu,+ kad gle, kći njegova izašla mu je u susret udarajući u def i plešući!+ A ona mu je bila jedino dijete. Osim nje nije imao ni sina ni kćeri. 35  Kad ju je ugledao, razderao je haljine svoje,+ govoreći: “Jao, kćeri moja! Doista si me u tugu bacila i baš si ti ta kojoj sam nevolju nanio! Jer sam se zavjetovao Jehovi i ne mogu poreći što sam zavjetovao.”+ 36  A ona mu je odgovorila: “Oče moj, ako si se zavjetovao Jehovi, učini sa mnom prema zavjetu svojemu,+ jer je Jehova izvršio osvetu nad neprijateljima tvojim, sinovima Amonovim!” 37  I još je rekla ocu svojemu: “Učini mi samo ovo: daj mi još dva mjeseca i pusti me da odem u gore i da s prijateljicama svojim oplačem djevičanstvo svoje!”+ 38  Nato je rekao: “Idi!” Tako ju je pustio na dva mjeseca. I ona je otišla s prijateljicama svojim i oplakivala na gorama djevičanstvo svoje. 39  Kad su prošla dva mjeseca, vratila se ocu svojemu i on je postupio s njom prema zavjetu koji je zavjetovao.+ I ona nikad nije legla s muškarcem. Otada je postao običaj u Izraelu 40  da svake godine, četiri dana u godini, kćeri Izraelove idu da pohvale kćer Jiftaha Gileadovca.+

Bilješke