Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

2. Kraljevima 19:1-37

19  Čim je to čuo kralj Ezekija,+ razderao je haljine svoje,+ ogrnuo kostrijet+ i otišao u dom Jehovin.+  I poslao je Elijakima,+ upravitelja dvorskoga, Šebnu,+ pisara, i starješine svećeničke, ogrnute kostrijeću, k proroku Izaiji,+ sinu Amosovu.+  Oni su mu rekli: “Ovako kaže Ezekija: ‘Ovaj je dan dan nevolje,+ ukora+ i drskoga ruganja,+ jer sinovi su došli do porođaja,+ a nema snage da se rode.+  Možda će Jehova, Bog tvoj, čuti+ sve riječi rabšaka,* kojeg je kralj asirski, gospodar njegov, poslao da se ruga+ Bogu živome, pa će ga Jehova, Bog tvoj, pozvati na odgovornost zbog riječi koje je čuo.+ Pomoli se+ za ostatak+ koji je još živ!’”  I kad su sluge kralja Ezekije otišle k Izaiji,+  Izaija im je rekao: “Ovako kažite gospodaru svojemu: ‘Ovako kaže Jehova:+ “Ne boj se+ riječi koje si čuo, kojima su sluge kralja asirskoga hulile na mene!+  Smest ću ga,*+ i on će čuti vijest+ i vratit će se u zemlju svoju. I učinit ću da padne od mača u zemlji svojoj.”’”+  Kad je rabšak+ čuo da je kralj asirski otišao iz Lakiša,+ vratio se k njemu i našao ga kako se bori protiv Libne.+  Naime, kralj je čuo da se govori za Tirhaku, kralja etiopskoga: “Evo, došao je u boj protiv tebe.” Zato je ponovno poslao glasnike+ Ezekiji, poručivši: 10  “Ovako recite Ezekiji, kralju Judinu: ‘Ne daj da te zavara Bog tvoj u kojega se uzdaš,+ kada ti kaže: “Jeruzalem+ neće biti predan u ruke kralju asirskom”!+ 11  Eto, sam si čuo što su kraljevi asirski učinili svim zemljama koje su opustošili,*+ a ti li ćeš se izbaviti?+ 12  Jesu li ih izbavili bogovi+ naroda onih koje su praoci moji potukli — Gozance,+ Harance,+ Resefce i sinove Edenove+ koji su u Tel-Asaru?+ 13  Gdje je kralj Hamata,+ kralj Arpada,+ kraljevi gradova Sefarvajima, Hene i Ive?’”+ 14  Ezekija je primio pismo koje su mu donijeli glasnici i pročitao ga.+ Potom je Ezekija otišao u dom Jehovin i razvio ga pred Jehovom.+ 15  Tada se Ezekija pomolio+ Jehovi: “Jehova, Bože Izraelov,+ koji sjediš nad kerubima,*+ ti si jedini pravi Bog nad svim kraljevstvima+ zemaljskim.+ Ti si stvorio nebo+ i zemlju.+ 16  Prigni, Jehova, uho svoje i čuj!+ Otvori, Jehova, oči svoje+ i vidi, i čuj riječi Sanheribove koje je poručio da bi se rugao+ Bogu živome! 17  Istina je, Jehova, da su kraljevi asirski opustošili narode i zemlju njihovu.+ 18  I pobacali su bogove njihove u vatru, jer to nisu bili bogovi,+ nego djelo ruku ljudskih,+ drvo i kamen. Zato su ih uništili. 19  A sada, Jehova, Bože naš,+ izbavi nas,+ molim te, iz ruke njegove, da sva kraljevstva zemaljska spoznaju da si ti, Jehova, Bog jedini!”+ 20  Tada je Izaija, sin Amosov, poručio Ezekiji: “Ovako kaže Jehova, Bog Izraelov:+ ‘Čuo sam molitvu tvoju+ koju si mi uputio+ zbog Sanheriba, kralja asirskoga. 21  Evo riječi koju Jehova objavljuje protiv njega: “Prezire te i ruga ti se+ djevica, kći sionska.+Za tobom podrugljivo glavom odmahuje+ kći jeruzalemska.+ 22  Kome se rugaš+ i na koga huliš?+Na koga vičeš+i na koga oholo dižeš pogled svoj?+Na Sveca Izraelova!+ 23  Preko glasnika svojih+ rugaš se Jehovi i kažeš:+‘Ja ću se s mnoštvom bojnih kola svojih+popeti na vrh gora,+na najdalje obronke Libanona,+i posjeći ću visoke cedre njegove,+ krasne borovice njegove.+Doći ću u najdalje prebivalište njegovo, u gustu šumu njegovu.+ 24  Kopat ću i tuđe ću vode piti,i isušit ću stopalima svojim sve prokope nilske u Egiptu.’+ 25  Nisi li čuo+ što od davnine namjeravam učiniti?+Davnih dana to sam smislio.+Sada ću to učiniti.+A na tebi je da opustošiš gradove utvrđene i pretvoriš ih u ruševine.+ 26  Stanovnicima njihovim ruke će klonuti,+prestrašit će se i posramiti.+Bit će kao bilje u polju i mlada trava zelena,+kao trava po krovovima+ opaljena vjetrom istočnim.+ 27  Dobro znam kad sjediš mirno i kad bilo što činiš+i kako bjesniš na mene,+ 28  jer ti bjesniš na mene+ i rika je tvoja došla do ušiju mojih.+Stavit ću kuku svoju u nos tvoj i uzde svoje među usne tvoje,+i vratit ću te putem kojim si došao.”+ 29  A ovo će ti biti znak:+ Ove godine jest će se što uzraste od prosuta sjemenja,+ druge godine žito koje samo uzraste, a treće godine sijte i žanjite,+ sadite vinograde i jedite rod njihov!+ 30  Preživjeli iz doma Judina, oni koji preostanu,+ pustit će korijen u dubinu i rađati plod u visinu.+ 31  Jer iz Jeruzalema će doći ostatak+ i preživjeli s gore Siona.+ To će učiniti revnost+ Jehove nad vojskama. 32  Zato ovako kaže Jehova za kralja asirskoga:+ “Neće on ući u grad ovaj,+ niti će ovamo odapeti strijelu,+ neće mu se sa štitom primaknuti, niti će opsadni nasip pred njim nasuti.+ 33  Vratit će se putem kojim je došao, i u grad ovaj neće ući, kaže Jehova.+ 34  Branit ću grad ovaj+ i spasiti ga radi sebe+ i radi Davida, sluge svojega.”’”+ 35  Te iste noći izišao je anđeo Jehovin i pobio sto osamdeset i pet tisuća ljudi u taboru+ asirskom.+ A kad su ljudi ustali rano ujutro, oko njih su bili sve sami mrtvaci.+ 36  Potom je Sanherib,+ kralj asirski, ustao i otišao.+ I vrativši se, ostao je u Ninivi.+ 37  Jednog dana, dok se klanjao u hramu Nisroka,+ boga svojega,+ Adramelek i Sareser, sinovi njegovi, ubili su ga mačem+ i pobjegli u zemlju araratsku.+ A Esar-Hadon,+ sin njegov, počeo je kraljevati umjesto njega.

Bilješke

Vidi bilješku za 2Kr 18:17.
Doslovno: “Stavit ću duh u njega”.
Ili: “opustošili kao herem”.
Kerubi su anđeli koji imaju visok položaj.