Idi na sadržaj

Idi na kazalo

 14. POGLAVLJE

“Ovo je zakon u vezi s hramom”

“Ovo je zakon u vezi s hramom”

EZEKIJEL 43:12

TEMA: Vizija o hramu – praktične pouke za Židove iz Ezekijelovog vremena i za nas danas

1, 2. (a) Što smo iz prethodnog poglavlja naučili o Ezekijelovoj viziji o hramu? (b) Koja ćemo dva pitanja razmotriti u ovom poglavlju?

KAO što smo vidjeli u prethodnom poglavlju, Ezekijel u viziji nije vidio veliki duhovni hram o kojem je apostol Pavao pisao stoljećima kasnije. Osim toga, saznali smo da je Jehova tom vizijom htio poučiti svoj narod o važnosti njegovih mjerila u vezi sa svetom službom. Narod je mogao obnoviti svoj odnos s Jehovom samo ako se držao tih mjerila. Stoga ne čudi što je Jehova dvaput u istom retku istaknuo ovu ključnu misao: “Ovo je zakon u vezi s hramom.” (Pročitaj Ezekijela 43:12.)

2 Sada ćemo razmotriti dva važna pitanja povezana s vizijom o hramu. Kao prvo, što su Ezekijelovi suvremenici mogli naučiti o tome kako Jehova želi da ga njegovi sluge štuju? To će nam pomoći da dobijemo odgovor na drugo pitanje: Što ta vizija znači za nas koji živimo u ovim teškim posljednjim danima?

Što su iz vizije naučili Židovi u drevno doba?

3. Kako je činjenica da se Jehovin dom nalazio na visokoj gori mogla potaknuti narod da se posrami?

3 Da bismo dobili odgovor na prvo pitanje, pozabavit ćemo se s nekoliko upečatljivih obilježja vizije o hramu. Visoka gora.  Taj detalj iz Ezekijelove vizije sigurno je podsjetio Židove na Izaijino ohrabrujuće proročanstvo o obnovi (Iza. 2:2). U oba proročanstva Jehovin dom nalazio se na visokoj gori. Što su Židovi mogli naučiti iz toga? Mogli su naučiti da štovanje pravog Boga treba zauzimati uzvišeno mjesto u njihovom životu i da im treba biti iznad svega ostalog. Naravno, sveta služba Jehovi sama je po sebi uzvišena jer je on “daleko uzvišeniji od svih drugih bogova” (Psal. 97:9). No narod nije činio ono što je bio dužan činiti. Umjesto da na ispravan i čist način štuju pravog Boga, oni su mu stoljećima bili nevjerni, sramotili ga i upuštali se u idolopoklonstvo. Vizija u kojoj Božji sveti hram, sav ovjenčan slavom i čašću, stoji na uzvišenom mjestu koje mu s pravom i pripada sigurno je navela pravdoljubive Židove da se posrame.

4, 5. Koliko su bila visoka vrata iz vizije i što su Židovi mogli naučiti iz toga?

4 Visoka vrata. Ezekijel je odmah na početku vizije vidio kako anđeo mjeri vrata hrama. Vrata su bila visoka otprilike 30 metara! (Ezek. 40:14). Ta su vrata zapravo bile zasebne građevine unutar kojih su se nalazile stražarnice. Što su iz svega toga mogli naučiti Židovi koji su proučavali tlocrt hrama? Jehova je rekao Ezekijelu: “Obrati pažnju na ulaz u hram.” Zašto mu je to rekao? Zato što su u Božji sveti hram Izraelci dovodili ljude “neobrezana srca i tijela”. Do čega je to dovelo? Jehova je rekao: “Oni su skvrnili moj hram” (Ezek. 44:5, 7).

5 Oni koji su bili “neobrezana tijela” nisu poslušali jasnu zapovijed koju je Bog dao još u vrijeme Abrahama (Post. 17:9, 10; Lev. 12:1–3). No oni koji su bili “neobrezana srca” imali su puno veći problem. Bili su tvrdoglavi i buntovni te se nisu obazirali na Jehovine upute i zapovijedi. Takvi ljudi nisu smjeli ući u Jehovin sveti hram! Jehova mrzi licemjerje, a narod je dopustio da u Jehovinom domu zavlada licemjerje. Vrata i stražarnice u hramu iz vizije prenose jasnu poruku: Takvo što više se nikada ne smije ponoviti! U Božji dom mogu ući samo oni koji se drže njegovih uzvišenih mjerila. Jehova će jedino pod tim uvjetom prihvatiti štovanje koje mu iskazuje njegov narod.

6, 7. (a) Koja je bila svrha zida koji je okruživao hramsko područje i koju je poruku Jehova time htio prenijeti svom narodu? (b) Kako se Jehovin narod ranije odnosio prema hramu u Jeruzalemu? (Vidi bilješku.)

6 Zid oko cijelog hramskog područja. Još jedno upečatljivo obilježje hrama iz vizije bio je zid koji je opasivao hram i cijelo područje oko njega. Ezekijel je napisao da je svaka strana zida bila duga 500 trski, odnosno 1,5 kilometara! (Ezek. 42:15–20). No hramske zgrade i dvorišta nalazili su se na zemljištu u obliku četverokuta dugog i širokog samo 500 lakata,  odnosno 260 metara (Ezek. 45:2). Dakle, oko hrama se prostiralo ogromno područje koje je bilo opasano vanjskim zidom. * Koja je bila svrha tog područja?

7 Jehova je rekao: “Neka uklone daleko od mene svoju nevjernost i trupla svojih kraljeva, pa ću zauvijek prebivati među njima” (Ezek. 43:9). Izraz “trupla kraljeva” vjerojatno se odnosio na idole (Ezek. 43:7, bilješka). Time što se oko hrama prostirao tako širok prostor, Jehova kao da je htio poručiti: “Maknite svu tu prljavštinu! Neka bude što dalje od mene.” Pouka je bila jasna: Budu li Izraelci štovali Jehovu na čist i ispravan način, on će ponovno prebivati među njima.

8, 9. Koju je poruku Jehova poslao narodu time što je strogo ukorio ljude na odgovornim položajima?

8 Snažno upozorenje onima na odgovornim položajima. Jehova je strogo opomenuo i ljude koji su imali odgovornost da se brinu za narod, ali učinio je to u duhu ljubavi. Oštro je ukorio Levijevce koji su mu okrenuli leđa kad je narod počeo štovati idole. S druge strane, pohvalio je Sadokove potomke, “koji su izvršavali svoje dužnosti u [njegovom] svetištu kad su [mu] Izraelci okrenuli leđa”. Jehova je i prema jednima i prema drugima pokazao pravednost i milost uzimajući u obzir njihove postupke (Ezek. 44:10, 12–16). Isto tako, strogo je ukorio i izraelske poglavare (Ezek. 45:9).

9 Jehova je time jasno pokazao da oni koji su na odgovornim položajima moraju njemu položiti račun za to kako izvršavaju svoje dužnosti. I njima su bili potrebni savjeti, upozorenja i opomene. Zapravo, oni su trebali biti primjer narodu i strogo se držati Jehovinih pravednih mjerila.

10, 11. Na temelju čega možemo zaključiti da su neki povratnici postupali u skladu s onim što su naučili iz Ezekijelove vizije?

10 Jesu li Židovi koji su se vratili iz izgnanstva postupali u skladu s onim što su naučili iz Ezekijelove vizije? Naravno, mi ne možemo znati što su točno bogobojazni Židovi mislili o toj veličanstvenoj viziji. Međutim, Božja Riječ otkriva što su ti povratnici činili i kako su gledali na štovanje Jehove. Jesu li postupali u skladu s načelima iznesenima u Ezekijelovoj viziji? Pa donekle jesu – posebno kad ih se usporedi s njihovim buntovnim precima koji su živjeli prije babilonskog izgnanstva.

11 Bogobojazni ljudi poput proroka Hagaja i Zaharije, svećenika i prepisivača Ezre te upravitelja Nehemije davali su sve od sebe kako bi pomogli Izraelcima da usvoje ista mjerila koja prenosi Ezekijelova vizija o hramu (Ezra 5:1, 2). Poučavali su narod da štovanje pravog Boga mora biti na uzvišenom mjestu u njihovom životu te da im mora biti važnije od materijalnih stvari i sebičnih želja (Hag. 1:3, 4). Neumorno su ih  poticali da se drže uzvišenih mjerila koja je Jehova propisao. Naprimjer, Ezra i Nehemija izričito su rekli Izraelcima da se odvoje od tuđinki kojima su se oženili jer su one loše utjecale na narod i njihov odnos s Bogom. (Pročitaj Ezru 10:10, 11; Neh. 13:23–27, 30.) A što je bilo sa štovanjem idola? Izgleda da je nakon izgnanstva narod napokon zamrzio taj grijeh, koji im je bio zamka kroz cijelu njihovu povijest. A što je bilo sa svećenicima i narodnim poglavarima? Jehova je i njih savjetovao i ukorio, kao što je bilo i prorečeno u Ezekijelovoj viziji (Neh. 13:22, 28). Mnogi od njih ponizno su prihvatili te savjete (Ezra 10:7–9, 12–14; Neh. 9:1–3, 38).

Nehemija je radio rame uz rame sa svojim sunarodnjacima i poučavao ih kako trebaju štovati Jehovu (vidi 11. odlomak)

12. Kako je Jehova blagoslovio izgnanike nakon što su se vratili u domovinu?

12 Jehova je zato blagoslovio svoj narod. Izraelci su prvi put nakon dugo vremena živjeli u miru, uživali dobro zdravlje i bili u bliskom odnosu s Jehovom (Ezra 6:19–22; Neh. 8:9–12; 12:27–30, 43). Bilo je to zato što su se napokon počeli držati Jehovinih pravednih mjerila i štovati ga na ispravan način. Da, pouke iz vizije o hramu doprle su do srca mnogih iskrenih Židova. Dakle, možemo reći da je Ezekijelova vizija o hramu koristila Izraelcima na dva vrlo važna načina: (1) Poučila ih je kako se trebaju držati Jehovinih uzvišenih mjerila u vezi s vršenjem svete službe. (2) Pružila im je  nadu. Naime, Jehova je u toj viziji prorekao da će provesti duhovnu obnovu i da će blagoslivljati svoj narod sve dok mu bude vjerno služio. No nas sada zanima odnosi li se ta vizija i na naše vrijeme.

Što mi učimo iz Ezekijelove vizije?

13, 14. (a) Kako znamo da se Ezekijelova vizija o hramu odnosi i na naše vrijeme? (b) Na koja nam dva načina Ezekijelova vizija koristi? (Vidi i okvir 13A, “Dva hrama, dva značenja”.)

13 Odnosi li se Ezekijelova vizija o hramu i na nas danas? Itekako! Prisjetimo se sličnosti između Ezekijelove vizije o Božjem svetom domu koji je bio postavljen na “vrlo visoku goru” i Izaijinog proročanstva koje govori o tome da će “gora na kojoj je Jehovin dom biti utvrđena nad gorskim vrhovima”. Izaija izričito kaže da će se njegovo proročanstvo ispuniti u “posljednjim danima” (Ezek. 40:2; Iza. 2:2–4; vidi i Miheja 4:1–4). Prema tome, ta se proročanstva odnose na posljednje dane. Godine 1919. započela je duhovna obnova – štovanje Jehove ponovno je zauzelo uzvišeno mjesto, kao da je bilo uzdignuto na visoku goru. *

14 Stoga sa sigurnošću možemo reći da se Ezekijelova vizija odnosi i na štovanje pravog Boga u naše vrijeme. Ona i nama koristi na dva načina, jednako kao što je koristila i židovskim izgnanicima u drevno doba. (1) Uči nas kako se trebamo držati Jehovinih uzvišenih mjerila u vezi s vršenjem svete službe. (2) Pruža nam nadu da će Jehova provesti temeljitu duhovnu obnovu i blagosloviti svoj narod.

Jehovina mjerila u naše vrijeme

15. Što trebamo imati na umu dok razmišljamo o poukama iz Ezekijelove vizije?

15 Razmotrimo sada neka specifična obilježja Ezekijelove vizije. Zamislimo da zajedno s Ezekijelom obilazimo veličanstveni hram koji je vidio. Pritom trebamo imati na umu da se u toj viziji ne govori o velikom duhovnom hramu. No bez obzira na to, iz nje možemo izvući mnoge pouke koje nam koriste u našoj službi Jehovi. Koje su to pouke?

16. Koje pouke možemo izvući iz detaljnog mjerenja hrama? (Vidi ilustraciju na početku poglavlja.)

16 Zašto u viziji ima toliko mjerenja? Ezekijel je promatrao kako anđeo koji izgleda kao da je od bakra detaljno mjeri hram, uključujući i zidove, vrata, stražarnice, dvorišta i žrtvenik. Čitatelj bi se lako mogao izgubiti u svim tim pojedinostima (Ezek. 40:1–42:20; 43:13, 14). No razmisli o važnim poukama koje možemo izvući iz tako detaljnog opisa. Jehova je time na upečatljiv način istaknuo koliko su važna njegova mjerila. Ta je mjerila postavio on, a ne ljudi. Oni koji tvrde da nije važno kako netko štuje Boga grdno se varaju. Osim toga, time što je dao da se hram izmjeri do u detalje, Jehova je zajamčio da će sigurno provesti duhovnu obnovu.  Kao što se možemo pouzdati u te precizne mjere, tako se možemo pouzdati i u to da će se Božja obećanja ispuniti do najsitnijih pojedinosti. Ezekijelova vizija tako je potvrdila da će se u posljednjim danima doista provesti duhovna obnova.

Što nam otkriva precizno mjerenje hrama? (vidi 16. odlomak)

17. Na što nas podsjeća zid koji je okruživao cijelo hramsko područje?

17 Zid oko cijelog hramskog područja. Kao što smo već rekli, Ezekijel je u viziji vidio zid koji je opasivao hram i cijelo područje oko njega. Taj je zid bio snažan podsjetnik Božjem narodu da se trebaju udaljiti od svega što bi ih u duhovnom pogledu moglo uprljati, odnosno da ne smiju miješati nečiste vjerske običaje sa štovanjem pravog Boga jer bi tako oskvrnuli njegov dom. (Pročitaj Ezekijela 43:7–9.) I mi danas itekako trebamo razmišljati o tom upozorenju! Nakon što je 1919. Božji narod bio oslobođen iz višestoljetnog duhovnog zarobljeništva u Babilonu Velikom, Krist je imenovao svog vjernog i razboritog roba. Otada Božji narod ulaže poseban trud kako bi odbacio sva kriva vjerska učenja i običaje povezane s idolopoklonstvom i poganskim religijama. Svi mi jako pazimo da se u našu svetu službu ne uvuče ni tračak duhovne nečistoće. Osim toga, mi ne koristimo naše dvorane za sklapanje bilo kakvih poslova. Na taj način odvajamo štovanje pravog Boga od svjetovnih aktivnosti (Mar. 11:15, 16).

18, 19. (a) Što nam otkriva činjenica da su hramska vrata bila visoka? (b) Kako trebamo odgovoriti nekome tko pokušava obezvrijediti Jehovina visoka mjerila? Navedi primjer.

18 Visoka vrata. Što možemo naučiti dok razmišljamo o golemim vratima koja je Ezekijel vidio? Zahvaljujući tom detalju iz vizije židovski izgnanici nesumnjivo su shvatili da Jehova ima vrlo visoka moralna mjerila. A kako je s nama danas? Mi štujemo Jehovu u velikom duhovnom hramu. Nije li zato danas još važnije da budemo čestiti i da se čuvamo licemjerja? (Rim. 12:9; 1. Petr. 1:14, 15). Tijekom posljednjih dana Jehova je svom narodu pomagao da se što bolje drži njegovih moralnih mjerila. * Naprimjer, grešnici koji se ne kaju ne mogu više biti dio skupštine (1. Kor. 5:11–13). Osim toga, stražarnice unutar visokih vrata podsjećaju nas da onaj tko nema Jehovino odobravanje ne može ući u veliki duhovni hram kako bi štovao Jehovu. Naprimjer, osoba koja vodi dvostruki život može ući u našu dvoranu, ali ako se ne pomiri s Jehovom, ne može steći njegovo odobravanje i ući u duhovni hram (Jak. 4:8). Jehova doista na izvanredan način pomaže svom narodu da ostane čist u ovom vremenu moralne izopačenosti!

19 Biblija je prorekla da će se ovaj svijet potpuno iskvariti prije nego što dođe kraj. Ona kaže: “Zli ljudi i varalice napredovat će sa zla na gore. Zavodit će druge, a i sami će biti zavedeni” (2. Tim. 3:13). Danas sve više ljudi misli da su Jehovina  visoka mjerila prestroga, zastarjela ili naprosto pogrešna. Hoćeš li dopustiti da takvo razmišljanje utječe i na tebe? Naprimjer, zamisli da te netko pokušava uvjeriti da su Božja mjerila koja osuđuju homoseksualne odnose pogrešna. Hoćeš li se složiti s njim ili ćeš i dalje biti uz Jehovu koji je u svojoj Riječi jasno rekao da oni koji tako postupaju “čine ono što je sramotno”? Bog nas upozorava da ne smijemo odobravati nemoralne postupke (Rim. 1:24–27, 32). Kad se nađemo u takvoj situaciji, bilo bi dobro da zamislimo hram iz Ezekijelove vizije i njegova visoka vrata te da imamo na umu sljedeće: Jehova ne snižava svoja pravedna mjerila bez obzira na to što se mjerila ovog zlog svijeta sve više srozavaju. Smatramo li da je naš nebeski Otac uvijek u pravu? Jesmo li spremni hrabro zastupati ono što je ispravno?

Mi prinosimo “žrtvu hvale” kad vršimo svetu službu

20. Koji detalji Ezekijelove vizije hrabre “veliko mnoštvo”?

20 Dvorišta. Kad je Ezekijel ugledao prostrano vanjsko dvorište hrama, sigurno ga je oduševila pomisao na to koliko bi se Jehovinih slugu ondje moglo okupiti i radosno slaviti svog Boga. Danas kršćani štuju Jehovu na daleko svetijem mjestu. Naime, “veliko mnoštvo” Jehovinih slugu nalazi se u vanjskom dvorištu njegovog duhovnog hrama. Sve njih zacijelo hrabre mnogi detalji Ezekijelove vizije (Otkr. 7:9, 10, 14, 15). Ezekijel je vidio da se duž oba dvorišta nalaze blagovaonice u kojima su  Božji sluge mogli jesti žrtve zajedništva koje su prinijeli (Ezek. 40:17). Tako su, slikovito govoreći, uživali u zajedničkom obroku s Jehovom Bogom, što je bio znak mira i prijateljstva. Mi danas ne prinosimo žrtve kao što su to činili Židovi, koji su bili pod Mojsijevim zakonom. Umjesto toga mi Bogu prinosimo “žrtvu hvale”. To činimo kad vršimo svetu službu, naprimjer kad komentiramo na sastancima i kad idemo u službu propovijedanja (Hebr. 13:15). Pored toga, mi se hranimo duhovnom hranom koju nam daje Jehova. Stoga ne čudi što se osjećamo poput Korahovih sinova koji su hvalili Jehovu stihovima: “Bolje je provesti jedan dan u tvojim dvorištima nego tisuću dana bilo gdje drugdje” (Psal. 84:10).

21. Što pomazani kršćani mogu naučiti od svećenstva iz Ezekijelove vizije?

21 Svećenstvo. Ezekijel je vidio da su vrata kroz koja su svećenici i leviti ulazili u unutarnje dvorište bila ista kao i vrata kroz koja su nesvećenička plemena ulazila u vanjsko dvorište. Bio je to izvrstan podsjetnik svećenicima da se i oni moraju držati Jehovinih mjerila u vezi sa svetom službom. A kako je danas? Božji sluge ne nasljeđuju svećeničku službu, nego postoji “izabrani rod, kraljevsko svećenstvo”, odnosno pomazani kršćani (1. Petr. 2:9). U drevnom Izraelu svećenici su vršili svetu službu u zasebnom dvorištu. Danas pomazani kršćani ne štuju Jehovu na nekom posebnom mjestu, odvojeni od svojih suvjernika. Međutim, budući da ih Jehova smatra svojom usvojenom djecom, oni imaju poseban odnos s njim (Gal. 4:4–6). No istovremeno su svjesni da u Ezekijelovoj viziji mogu pronaći korisne pouke za sebe. Naprimjer, jedna od pouka je da su i njima potrebni savjeti i opomene, baš kao i svećenicima u staro doba. I pomazanici, kao i svi drugi kršćani, imaju na umu da smo svi mi “jedno stado s jednim pastirom”. (Pročitaj Ivana 10:16.)

22, 23. (a) Što današnji starješine mogu naučiti od poglavara iz Ezekijelove vizije? (b) Što bi se moglo dogoditi u budućnosti?

22 Poglavar. U Ezekijelovoj viziji poglavar je prilično važna osoba. On nije bio iz svećeničkog plemena i u hramu se trebao podložiti svećenicima. Međutim, on je očito služio kao nadglednik među narodom i pomagao je svojim sunarodnjacima tako što im je pribavljao neke žrtve (Ezek. 44:2, 3; 45:16, 17; 46:2). Stoga je on primjer današnjim kršćanima koji imaju odgovorna zaduženja u skupštini. Starješine, uključujući i putujuće nadglednike, trebaju biti podložni pomazanom vjernom robu (Hebr. 13:17). Oni daju sve od sebe kako bi pomogli Božjem narodu da prinosi žrtve hvale na kršćanskim sastancima i u službi propovijedanja (Efež. 4:11, 12). Osim toga, starješine imaju na umu da je Jehova prekorio izraelske poglavare zato što su zloupotrebljavali svoju moć (Ezek.  45:9). Svjesni su da su i njima potrebni savjeti i opomene. Štoviše, oni cijene svaku priliku da ih Jehova pročisti i oblikuje kako bi mogli biti još bolji pastiri i nadglednici. (Pročitaj 1. Petrovu 5:1–3.)

23 Jehova će i u novom svijetu imenovati požrtvovne i brižne nadglednike. Ustvari, starješine već danas dobivaju pouku koja ih priprema za tu ulogu (Psal. 45:16). Ti će duhovni pastiri doista biti pravi blagoslov u novom svijetu! Možda ćemo s vremenom, kad to Jehova odredi, još bolje razumjeti Ezekijelovu viziju, kao i druga proročanstva o obnovi. Hoće li se u budućnosti možda otkriti da Ezekijelova vizija sadrži još neke važne pouke? Hoće li se neke pojedinosti ispuniti onako kako to sada ne možemo ni zamisliti? Vrijeme će pokazati.

Što nam visoka vrata i dvorišta govore o tome kako trebamo štovati Jehovu? (vidi odlomke 18–21)

Jehova blagoslivlja one koji mu služe na ispravan način

24, 25. Koje dvije proročanske slike opisuju kako će Jehova blagosloviti svoj narod ako se bude držao njegovih uzvišenih mjerila?

24 Prisjetimo se na kraju jednog veličanstvenog događaja iz Ezekijelove vizije – Jehova dolazi u hram i obećava svom narodu da će prebivati među njima sve dok se budu čvrsto držali njegovih uzvišenih mjerila (Ezek. 43:4–9). Kako Jehovina prisutnost djeluje na njegov narod i njihovu zemlju?

25 U viziji se koriste dvije proročanske slike koje opisuju kako će Jehova blagosloviti svoje sluge: (1) iz hrama izvire rijeka i donosi život kuda god teče te zemlju čini plodnom; (2) zemlja je precizno izmjerena i podijeljena, a otprilike u sredini Obećane zemlje nalazi se hram. Kako bismo mi danas trebali razumjeti ta proročanstva? Na kraju krajeva, mi živimo u vremenu kad je Jehova ušao u puno svetije mjesto – veliki duhovni hram, koji je pročistio i koji ima njegovo priznanje (Mal. 3:1–4). Te dvije proročanske slike razmatrat ćemo u poglavljima 19 do 21.

^ odl. 6 Kako se Jehovin narod odnosio prema njegovom svetom hramu u Jeruzalemu? Jehova je rekao: “Postavili su svoj prag do mog praga i svoje dovratnike do mojih dovratnika – tako da je samo zid bio između mene i njih – i skvrnili su moje sveto ime gadostima koje su činili” (Ezek. 43:8). U drevnom Jeruzalemu samo je zid odvajao Jehovin hram od ostalih građevina. Budući da se narod nije držao Jehovinih pravednih mjerila, štovali su svoje nečiste idole takoreći na samom pragu Jehovinog doma i tako su ga oskvrnuli. Takvo što bilo je nedopustivo!

^ odl. 13 Ezekijelova vizija o hramu u skladu je i s drugim proročanstvima o obnovi koja se ispunjavaju u posljednjim danima. Naprimjer, obrati pažnju na sličnosti između Ezekijela 43:1–9 i Malahije 3:1–5 te Ezekijela 47:1–12 i Joela 3:18.

^ odl. 18 Duhovni hram nastao je 29. godine, kad je Isus bio kršten i kad je počeo služiti kao veliki svećenik. Međutim, nakon smrti Isusovih apostola štovanje pravog Boga gotovo je zamrlo i takvo je stanje trajalo stoljećima. No od 1919. sveta služba Jehovi zauzima uzvišeno mjesto koje joj s pravom i pripada.